—- mania POŠTARINA PLAĆENA, : Urednik; Dr, MATIJA VIDOEVIĆ, : ; Odgovorni urednik: STIJEPO M. BJELOVUČIĆ. 27. SEPTEMBRA 1924. 1 SEDMIČNI INFORMATIVNI I PRIVREDNI GLASNIK HERR. POJEDINI BROJ 1.50, DIN. DUBROVAČK LIST Godišnja pretplata Plativo | utuživo u 80 Dinara. Za inozemstvo 200 Dinara. Dubrovniku. Oglasi po posebnoj tariti. BROJ? 35. — GOD. L Općinski. Izbori. Općinska je samouprava osnovni oblik, u kojem se izražava primjena demokratskih principa u javnom ži- votu, Državna administracija su svo- jem ukočenošću i jednoobraznim bi- rokratskim aparatom niti se kreće niti može da se kreće sa onom lako- ćom i onako pravilno u pitanjima lo- kalnog interesa. kao oni, koje ta pi- tanja direktno tangiraju. Zato se sa- mouprava životom nametla, a njena je snaga i vrijednost u tome, što se učešćem u javnim poslovima diže gra- Sjanska svijest najširih slojeva, koje se tako vezujući za javni rad i odgaja za obavljanje javnih poslova. Smisao za samoupravu razvijena je kod našeg naroda, pa i u narodnim masama jaka je svijest o njenoj svrsi i potrebi, Ipak princip samouprave krši se već cio niz godina, a ta je po- vreda tim teža, što je i protuzakonita i protuustavna, To naročito važi za naše primorske krajeve. Kod nas je život općina bio dosta bujan, pa suspendiranje općin- ske samouprave ne može da se oprav dava pomanjkanjem sposobnih sila da je u život provedu. Izgleda paradok- salno, da n .pr. Dubrovnik, koji je na onom malenom teritoriju megju svo- jim gragjanima nalazio dovoljno spre- mnih sila da se kroz vijekove održi i razvija kao slobodna država, sada, kad je stupanj opće prosvjećenosti mnogo veći, kad je polje javnog rada za svakog slobodno, kroz pun jedan decenij nema ni svoje — općinske samouprave! Ovo stanje. može se vrlo mučno pravdati, a nikako opravdati. Poziva- nje na neke vćće državne interese potpuno je neosnovano, kad se zna da država ima moći da se zaštiti od svake povrede pozitivnih zakona, a ujedno da općinsku upravu održi u penjemne nadležnosti zakonom od- regjenim. Kad bi se to moglo oprav- davati partijskim razlozima, argu- mentacija za tu tezu ispala bi još si- romašnija, A koliko je osnovano nezadovoli- stvo sa ovakovom dugotrajnom povre dom općinske samouprave, jasno je već iz toga, što se uz jednake okolno- sti u drugim našim pokrajinama ras- pisivalo općinske izbore ne jedan put. nego više puta, a kod nas se ustalilo | režim komesarijata, koji je u ovako- vim prilikama bez obzira na ličnosti, isto što i kočenje svakog razvitka i napretka općina | | | | | | izgleda da je napokon i kod mje- rodavnih faktora dozrelo uvjerenje da ovako dalje ne treba, a da se ova- ko dalje ine može. Pitanje općinskih izbora postavljeno je na dnevni red -i sada će ga, izgleda, trebati i riješiti. Razumljivo je da će ta promjena u najširim slojevima biti vrlo rado po- zdravljena ,a kakav će biti rezultat tih izbora i kako će se odraziti u ži- votu općina, to je stvar izbornika. koji će eventualne svoje greške sami i ispaštati. U svakom slučaju i glasa- nje, koje vrijedi samo kao pouka za budućnost bolje je od komesarijata, jer ođ njega nema koristi ni za sadaš- njost ni za budućnost. II. Daliitcija se sada nalazi u polo- žaju, u kojem j je bila osamdesetih go- dina za doba zloglasne vinske klau- zule, kad je Austro-Ugarska bila o- tvorila svoje granice talijanskom vi- rodno područje Jugoslavije za izvoz vina, otvoreno je mirovnim ugovori- ma talijanskoj utakmici, koju dal- matinska vina ne mogu ni sada da podnesu, kako je nijesu mogla podnijeti ni u deba vinske klauzule. Naša država obzirom na sve ugovore može postići najviše to, da u Austriji i Ugarskoj i u Njemačkoj naša vina budu jednako tretirana kao talijanska, a to je malo, da se izvoz naših vina osigura. Kojim poteškoćama se je boriti, dokaz je postupak prama našim vinima Česko-slovačke države, [koja u sklopu ovih zemalja ima naj- više političkog i ekonomskog razloga da nas zadovolji. Ona je dozvolila uz carinu koju plaćaju i talijanska vina Vinska kriza u Dalmaciii. (iz izvještaje dubrovačke Trg. Obrt. Femore). uvoz od 100.000 hl, ali. vjernu sliku |. nu: Srednje evropske države, to pri- . česko-slovačkog tržišta daje izvješće plzenske Komore zagrebačkoj, koje a priori isključuje, da bi se mo- gla uvoziti u Česko-slovačku merkantilna vina, a isto tako ni bijela. vina. Mogućnost po mišljenju plzenske Komore postoji samo za crvena vina bolje kvalitete. a tim se slažu i izvješća, koja dobija dubrovačka Trg. Obrtnička Komora, To je i razumljivo: podvoz, carina i općeniti porezi na vino jednako je za vino od 10% kao i jakosti, a za švakt stupanj preko 10 raste cijena za skoro 10% No za izvoz dalmatinskih jakih vina, koja imadu i veliki postotak extrakta, ne treba da se bojimo. On je više ili manje osiguran i inače zbog potrebe, koju osjećaju vinogra - dari srednje Evrope, da svoja vina. osobito u lošim godinama poprave. Za tu svrhu neka dalmatinska vina su kao stvorena, te će ona uvijek na- ći progje u inozemstvu. “No takovih iza vino veće | vina Dalmacija nema previše. Mnoćo smo nazadovali u tom pogledu u po- vodu filoksere: mlagji vinogradi re daju ni po sebi jako vino, a na žalost pri navrtanju na amerikansku podla- gu više se pazilo na izdašnost ploda nego na kvalitet vina, Tako smo do- šli do toga da samo maleni dio dalmatinskih vina mo - že se i bez potrebe zaštite u po-- gledu kakvoće takmiti u svrhu ' popravljanja vina sa stranim pro- izvodima. Dalmatinska vina izgubila su dakle u povodu političkih preokreta u sred- njoj Evropi tržište, na kojemu su se sa uspjehom afirmirala, te koje je, ka- ko smo gore rekli absorbiralo cijeli suvišak. dalmatinske produkcije od oko 600.000 hl, a nova tržišta skoro je nemoguće naći. Francuska i Italija zalažu cijeli svoj politički upliv, da osvoje tržišta, kc- ja bi bila slobodna, a države brane se što je moguće jače od uvoza vina, smatrajuć ga u najmanju ruku pred- metom. luksuza, Izgleda dakle nema skoro nikakva, da bi Dalmacija mogla izvesti u ino- zemstvo suvišak u produkciji vina, a na domaćim tržištima snažno mu kon- kuriraju domaća vina. kojih svaka pokrajina u Jugoslaviji ima, Posljedice ovoga stanja vide se. Sa produkcijom ograničenom u povodu filoksere na samo 600.000hI godina 1923, svršava sa oko 200.000 hi nerasprodata vina. Kada svi obnovljeni vinogradi do- $ju na potpuni rod a kad bi se obno- vili i oni, koji zbog filoksere propa- daju, te se u povodu toga produkcija vina povisi na barem 1,000.000 hl, bi- va na onu količinu, kolik je bio po- prječno proizvod dalmatinski prije ra- ta, — ako bude ići ovako, a nema iz- gleda da će biti bolje, mi-ćemo imati Ekonomsku i hrojna snaga Svima je posjetiocima . Dubrovač- kog Arhiva poznata velika debela knjiga. koja stoji na štioniku na za- sebnom stolu, kao neka knjiga sve- tog Pisma i obraća na sebe pažnju svih gosti svojim prekrasnim gotič- kim rukopisom na pergamenu. To je tako zvani Libro Rosso, crvena knji- ga, zvanični popis zemljišnih posjeda Đubrovčana u Župi, Stonu, Primorju i Konavlima, učinjen u 14. i 15. vijeku od marljivih dubrovačkih notara. Tu su potanko upisane granice svakog najmanjeg dijela zemljišta 1 imena svih gospara 1 pučana, kojima je ta zemlja dodijeljena. U jednom je pogledu ta zemljišna knjiga mnogo siromašnija nego sa- vremeni joj grčki ili ruski katastici 15. vijeka i čak turski defteri, I prak- ik Milendarski. i Novgorodske »pis- | .“cove knjige« opisuju nam kuću i ob- ragjeno zemljište, danak.i rabote. koje on daje gospodaru, Zato su spo- menute knjige vrlo važne za ekonom- , sku i pravnu istoriju seljaka toga do- | ba. Od toga ni traga u Dubrovačkoj Crvenoj Knjizi, Samo granice zemlji- šta 1 bezbroj imena zemljoposjednika. Kancelarija aristokratske republike ar EJ Van dubrovačke vlastele u 15.4. ne obraća nikakve pažnje na seljake, ne vidi ih, U toliko da je A dell' Ivel- lio, površno pregledavši tu knjigu, iz- veo svoj zaključak, da su Konavlje bile nenaseljene u 15. vijeku, da su Dubrovačka vlastela zauzela neku praznu i neobragjenu zemlju. I goto- vo je izgubljen posao tražiti u toj knjizi podatke za istoriju Dubrovač- kih seljaka. Ali zato nam ona pruža tačne i interesantne podatke o du- brovačkoj vlasteli. Dubrovačku je vlastelu sačinjavao od najstarijeg doba jedan zatvoren broj starih porodica. koji imaju naro- čite povlastice i isključivo pravo da upravljaju Republikom. Već u najsta- | rijim poveljama 13. vijeka nalazimo rista imena što i u 18.; — isti Pucići, | Menčetići, Restići, Gradići, Gučetići, | Kabuzići (tako se pišu oni na slaven- ski način u ugovoru g. 1253.). Ali u staro doba nalazimo i mnogo drugih imena, nestalih docnije. Nekad je du- brovačko plemstvo bilo daleko mnogobrojnije nego u 18. vijeku. Ono se postepeno smanjivalo izumiranjem pojedinih porodica i nije se _popunja+ valo, osim jednog slučaja — prima- potresa, Ali kakva je bila brojna sna- ga vlastele u pojedinim vijekovima? Na to imamo samo približne odgovo- re, Dr. Kosta Vojnović (u Rada, knj. 103) daje nam neke podatke: godine 1358. bilo je 130 članova u Velikom Vijeću:' godine 1520 — 150 članova: god. 1667. )poslije potresa) samo 37 članova, u 18. vijeku opet do 80 čla- nova. U Veliko Vijeće ulazila je, kao što je poznato, sva vlastela, koja je navršila 18 godina. Libro Rosso, a naročito glavni nje- gov deo, t.zv.Matica Konavoska daje nam po prvi put tačan popis svih mu- ških članova vlasteoskih porodica, sa imenima i geneološkim podacima i sa njihovim zemljeposjedom, Kad je Republika kupila od srpskih vojvođa g. 1423. jednu polovinu Ko- navala, pođijelila je čitavo zemljište sa kmetovima na 36 desetaka [(deceni), od kojih se svaki dijelio na 10 dijelova (partes), svaki dio opet na 4 četvrti- ne (quartes). Svaki plemić dubrovač- ki dobija neki udeo. Glava porodice — 1 deo i 1 četvrt; odrasli plemić — 1 deo, mladić od 14 do 18 god, 2 če- tvrti (ako je glava porodice — tri če- tvrtine), dječak ispod 14. od, jednu .njem sedam porodica poslije velikog četvrtinu (ako je glava porodice — dvije četvrtine). neznatan dio dobila općina. crkva, i 140 zaslužnijih pučanskih porodica | fpo jednu četvrtinu, samo 30 od njih po dvije četvrtine). Na isti je način bila podijeljena iz- megju istih god. 1427. i druga polovi. na Konavalja (sa 38 deceni). Tako bješe podjeljena obragjena zemlja. Ne obragjena (gajevi. pašnjaci) dodaje se kao gionte pojedinim desecima, Na taj način podijeljeno je cijelo Konavlje na 740 dijelova (ili 2960 če- tvrtina). Od tih dijelova dobili su, po našim istraživanjima, a) općina dubrovačka i crkve 158 č b). kralj Bosne i njegove vojv. 55 č. e) vlastela dubrovačka 2385 č d) pučani * Ž 362 č. Vidimo da je zemljeposjed »puča- na« (uglednih dubrovačkih gragjana) samo 12 od sto, a 80 od sto dobila je vlastela. Razumljivo je da je svaka plemićka porodica dobila tim više ze- mlje, čim je više brojila članova. Iz sastavljenih od mene tablica zemlje- posjeda izneću o tome neke podatke. Na prvom mjestu stoji porodica Goz- ze-Gučetića. Ona broji 51 muških glava i drži 11 od sto cijelih Konava- la. Na drugom mjestu Bona — 31 mu- ških, zatim Sorgo - — 30 nana Gi- Osim toga neki je.