POŠTARINA PLAĆENA iibrova SEDMIČNI! INFORMATIVNI 1 PRIV Pojedini broj Din. 1:50 Broj 36. REDNI! GLASNIK čki List God. 1. Godišnja pretplata 60 Din. Za inozemstvo 200 Dr. MATIJA VIDOEVIĆ Urednik : 4. septembra 1924, Odgovorni urednik: STIJEPO M. BJELOVUČIĆ Plativo i utuživo u Dubrov- niku. Oglasi po tarifi. Oljetska trgovačka mornarica: zadnjih dos godin. Trgovačka mornarica imala je i ima pretežnu važnost megju saobraćajnim sredstvima na svijetu ; ona pak slijedi sudbinu napretka i nazaika u megju- narodnom Privrednom prometu i tr- govini. Pamtimo kako je u oči rata bio li- jepo razvijen putnički i teretni saobra- ćaj po cijelom svijetu; znamo kako je za rata lakodjer i trgovačka mornarica siradala, te svaki redoviti pomorski saobraćaj zapeo, Nakon rata čule se tužbe da ,lali tonaže“ t, j. da nema na svijetu dosta lagja za prenašanje putnika i tereta po moru i stalo ih se graditi pa smo doživjeli napon i ,kri- zu“ u cijenama pomorske vozarine i a St Šok O kraj vezane, jer nalaze računa j ne darade t.j. da plove Evo prikaza svjetske tonaže zadnjih deset godina: | liko j ; ie je već zakonom odregjeno, da se: U tom jači Unija Sj parobroda | <; jag | brodova : i i ; oh s a Ee prednjači Unija Sjevero-Ame- Godina [o Pelenjačei VE tina | Mimo si ešopropalo do) “| | od njemačkih lagja (i španjolskih) neće | ričkih Država, a jedinu iznimku pravi bal. 6. plat) ast o RE de | demolirano pobirati veće pristojbine u američkim | Jugoslavija ! Po ————| | lukama, nego li i Šu di | : Ea PAAA MI go li su one koje plaćaju : Opće i složno uvjerenje postoji u 1914. | 43,143.436 13,5 O IE I = : sand | državnim pomorskim krugovima apo e osnivao | | E okač medju brodovlisnjcma i u redovima ,498. i —————————— im cjelo j zo da 3,40238 2,323.937 49,261 769 a ske ; ća A Sinke: S bi ema rise da trgovačka mornarica, u 191 43,021, NIS Ak ke a E : saf = PRES «| okviru državne pomorsk iti nI ODINA. io 3,343.089 | 2,318.223 48,683.186. | 271 ito samo računajući ladje do 100 T) | nacije i p e politike svake 1917 PETE Beni okida 0 ROTA netolazi sva u obzi 0 1) (nacije ima da sama po sebi traži, i | HSBNOI EP. mer Sliv saka a | = 6,602.478 obraćaj. Naime kansa sa- da u utakmici nadje, načina da se 1918 se | ze M Lu La o hE eek: gu se za utak- razvije pod zaštitom nacijonalne za- CRN Bora a s Ba ona | Jidrenjače M T stave. Stalno će se razviti po svijetu | PATTI | 2,928.774 2,257.786 50,919.273. | 514234 parobrodi po ikako ZEA još veća i žešća utakmica; zato se mo- | | A s n “480. raju b ici 4 | 1920 | 51786120. | 3,20516 DODnaE i uže 1 o RIE odio si e | raju brođovlasnicima pustiti što glo- 1921 56,683.181 | 3.036.542. | 2,254.930 '61,974.653 | 458.992 Americi) . 1.500.000 | močnika-pomoraca u utakmici uspiju, Z = : osa | E | ladje-cisterne , 5.200.000 | prateći dogadjaje i vijesti iz svjetskoga dav NE | m dade rokiiknu ppm pa Ukupno Tona 12.377.324 | pomorstva, Svakako nastupa jedna 1923 62,969.230 2,741.254 2,286.619 65,166.238 800.000 Preostaje dakle za potpuno iskoriš- | nova perioda i u svjetskoj plovitbi ; - čivanje u velikoj pomorskoj plovitbi | ali se još može postaviti ni tačna, ni ] jo RO dk ] p Kako se vidi nije ,vrag toliko crm, | najbolji dio precstale austro-ugarske gvozdenih parobroda i motornih bro- stalna prognoza na duži rok vremena, kako ga se slikalo“! Doista je za rata | trg. mornarice, dok su Jugoslaviji bile dosta lagja propalo; koncem 1918 ne- stalo je uopće dvije trgovačke zastave i tonaže: Njemačke i Austro-Ugarske u pomorskom saobraćaju. Italija je iz- gubila za sata od svoje tonaže (30. juna 1914. imala je netto prekomorske trgovačke tonaže 871.400) dvije trećine! Ali je Unija Sjeverno Američkih dr- žava, koja do rata imala za samih tona - 2,016.000 u parobrodima, a 1,125.000T. jedrenjača svoje trgovačke mornarice, baš za rata počela da je gradi i sad ima parobreda za 13,426.000 Tod 1,171.000 T. jedrenjača, neračunajući znatnu tonažu po jezerima, Kako se dakle vidi, povisila se svjet- ska pomorska tgovačka tonaža za više od 15 milijona tona u razdoblju od g. 1914. do uključivo 1923. Kroz ovo razdoblje lagje parnim i motornim pogonom bacile su još dalje u pozadinu jedrenjače. U zadnje doba rastu brojem i tonažom lagje motor- nim pogonom, a po svemu izgleda da nastupa doba slično onomu, kad su parobrodi u pomorskom saobraćaju zavladali nad jedrenjačama, Osim na- rasta američke trgovačke tonaže, na- rasla je po ratu i Japanska za 2 mi- lijona tona parobroda (cd 1,500,000 T. na 3.604 T.) a Italija takogjer ukapno za 18 miluna tona. Engleska nepo- +azuje relativno velik porast: od 19,846.000 T. na 21,695.000 ; ali još uvijek nadmašuje Za preko 2/3 ukupnu tonažu svih ostalih država. Važno je istaknuti činjenicu, da se Malija ,pomogla“ u svojoj trgovačkoj mornarici, što je prisvojila najveći i »darovane“ (1?) neznatne i presušene »mrvice“, na osnovi t. z, ugovora iz- \megju gg. Dr. Trumbića i Beriolini, |od 7. septembra 1920. ,vrhu spora. zumne konačne razdiobe cjelokupne | trgovačke austro-ugarske mornarice“, | Od osobite je važnosti istaknuti, da | Njemačka, koja je koncem 1918. bila | sasvim ,na čistu“ u trgovačkoj mor- narici, obnavlja velikom: energijom i | ogromnim novčanim srestvima svoju | trgovačku mornaricu. Na koricu god. | 1923. imala je već za 2,510.000 T no- |vih najmodernijih parobrođa i motor: I gov. mornarica takogjer znatno nara- | sla i baš: od 1,791.000 T. g. 1913. (ona 3.453.000 T, g. 1923. Ali će je | Njemačka stalno na skoro pristići. | Nova i znatna američka trgovačka | mornarica poduprta od uprav želiezne, čisto američke, državne pomorske po- litike, donijet će svijetu još novih ,iz- nenagjenja“ u plovitbi. Karakteristična je činjenica, što se je američki kapital jako zainteresirao u njemačko trgo- | vačko pomorstvo, koje američka dr- | žavna vlast takodjer pogoduje, u ko- dova još oblo 52.7 miljuna tona za utakmica po svijetu. Iz krize u vozarinskim cjenama mnoge ladje ne nalaze teretu i nazad malo sed- mica bilo je ladja za oblo 8 miljuna tona vezanih i neuposlenih u lukama, izvan saobraćaja ! Efektivno u trajnom saobraćaju va- rira sada tonaža od 44—45 miljona T, dok je prama surazmjernim iskazima g. 1913. bilo redovilo u saobraćaju oko 40 miljena tona godišnje. Takodjer u pitanju pemorskih voza- rinskih cijena važi onaj vječiti željezni zakon o ponudi napram potražbi. Zato | nih lagja za prekomorsku daleku plo- ; vitbu ; i pošto ona dalje gradi, stalno | će kroz ovu godinu dotjerati na preko | 3 milijuna tona, tako da će brzo imati | obnovljenu najmoderniju trgovačku | mornaricu na predratnoj visini od | 4,743.000 T. Njemačka naime učinila | je, što se tiče obnove trgovačke mor- marice su u ovo 5 godina uprav čudesa. Očito njemački narod dobro pamti i još bolje sluša i slijedi riječi Kaisera : ,Deutschland, Deine Zukunit liegt am Meere“ (Njemačko, tvoja je budućnost na moru)! Sluša njemački narod ove riječi; a pomorski carski program vrše složno: država, kapital i radna snaga, u potpunom skladu, neumorno se dan li noć radi na veličanstvenim brodo- gradilištima. Istodobno po svim pred- ratnim pomorskim svjetskim putevima vije se već na lijepim i velikim lagja- ma njemačka trgovačka zastava; Za sada skromnija, ali ipak upadno veli- ka, te ,zabrinjuje“ jedino u tomu | Engleze, a plaši Francuze, čija je tr- 1 | | njene potrebe ove u svjetskoj trgovini | po ratu nastala je kriza u vozarinskim | cjenama, te u brodogradnji i u ku- | povnoj cijeni parobroda. Još godine | 1920. bila je vozarina po toni za 600%/0 | skuplja, nego li neposredno pred ratom; \ali je već 1920. počela padati, dok nije n. p. juna 1923. spala na 125%, Ova kriza vozarine još traje u medju- | narodnom pomorskom saobraćaju, Zato | se čuje povike, neka se demolišu stari parobrodi i neka se grade novi samo za obnovu nacijenalnih potrebitih irgo- | vačkih mornarica. Osobito Italija ide | sađa ovim putem, otkad je g. Musso- 'lini udario temelje takodjer i državnoj | pomorskoj politici, koje do lani u Ita- ' diji nije ranije uopće bilo, te i ugušio pljačku državnih para, u ime subven- | cija, koja se kroz decenije vršila u \Maliji. Ovdje su naime neka parobro- | darska društva poglavito i više zara- | djivala iz državnih subvencija, nego li | iz faktične plovitbe, te je pomorstvo | iz znatne povišice tonaže i radi sma- , | doista Vilo slabo stalo. Sad je to pre- stalo, ag. Mussolini u nedavnom svo- jemu govoru, pozivljući svu naciju i na“ rad u pomorstvu, opetovao je: | »Vivere non necesse, sed navigore ne- | 2 iš je0esse (— nije potreba živjeti, ali je | notreba ploviti), * * = Kako se iz novijih poučnih djela i stručnih pomorskih smotra razabire | konačno su sve pomorske države na svijetu, pa zadnjih dana i Turska, uta- načile osnovnice za pomorsku politiku. | Sad postoji tendencija, da se što više \ eliminiraju jedrenjače i da-se građe samo brodovi od gvoždja sa preko 6000 tona na pogon parom i eksplo- zivnim motorima, a poglavito upora- “bom nafte. Motorima se obraća u svim |. pomorstvu zanimanim krugovima najveća pažnja. Suviše se ide zatim, , da se demolišu stari parobrodi, a da | se ovi nikako ne prodavaju na stranu, (jer se ovim ne smanjuje svjetska to- omaža, a može se dati srestvo ,nelo- | jalnoj“ utakmici, osim toga se u ovom odnosu svuda ističe istina iz iskustva, | da je naime za brodovlasnike šteta tim manja, čim se prije oslobode od osta- | rjelih ladja. Ide se pak zatim, da se uspostavi što više stalnih i brzih pre- | komorskih pruga — linija — sa spe- | cijalnim ,liners“, jer je ovaka plovitba | napram ,trampsima“ unosnija. Već su | pred rat Njemci imali preko 80% svoje | trgovačke mornarice stalno zaposlene \na redovitim i stalnim prugama po | cjelom svijetu. Napokon što se tiče | državnih pogodnosti i pripomoći sa strane država na korist i zaštitu naci- jonalnih trgovačkih mornarica za da- jeku plovitbu, stalno je da su pogod- nosti frajno potrebite, a da subvencije samo privremeno mogu — eventualno koristiti; da se pak u nijednom slu- čaju time nema ikako ograničiti pri- vatna inicijativa. — Amerika je za rata i prvih godina po retu bila osnovala državnu trgovačku mornaricu ; ali je to nju koštalo ogromnili trošaka i gu- bitaka i škandala, pak sada prepušta trgovačku plovitbu privatnicima, uz velike povlastice, ali bez ikakvih sub-