Strana 2. vencija. Sve što je u ovom dopisu u kratko zabilježeno odnosi se na pre- komorsku daleku plovitbu, pri kojoj agolteki: gbaiobelrasplovitba (A bot ža). 2 ' ž : s * * Jugoslavija ima — prama zvaničnom popisu objelo jenu u » ugoslaveni- o Lloydu« br. 97. 1924. — 30 nast za skupa ok. Qg Tona netto | Svi su parobrodi prestari; vož- uja nije ni brza ui ekonomična ; prava su to kljusad. Što još plove i neki izbacuju lijepe koristi to se ima pri- pisati peglavito činjenici, da su veći- nom davno zaradili'svoju amortizaciju i što naši pomorci nijesu dovoljno DUBROVAČKI BIST plovitbu treba obnoviti: Ova tačka mora da bude izmedju prvih u osnov». nici državne pomorske politike, kad se ova bude uianačivala. Inače imat čemo : naše iijepo more i naše dobre puteve u sve krajeve svijeta, imaf ćemo skrajni čas, da se sva nacija podigne s poklikom: na more! I da doprinese. obnovi i razvitku takodjer i irgovačke mornarice, jer ćemo inače u pomor. skom saobraćaju postati skroz zavisni od tugjina i njemu ćemo plaćati skupu vozarinu u zlatuim dinarima za prevoz plaćeni. Našu prekomorsku trgovačku | vlastite robe. m. o. Maslina i ulje. Uzroci nazadovanja gojenja maslina, — Kako bi se rod mogao podvo- stručiti ? — Država treba da pomogne podizanje modernih uljarnica. (Iz izvještaja dubrovačke Trgov. Obrt, Komore). Maslina je stablo, koje će bez sum- nje na mnogim mjestima u Dalmaciji zamjeniti lozu, jer njezina kultura ima sve uvjete za uspjeh u prilikama nastalim poslije ujedi- njenja. Nego, dalek je put od ma- sline do uljarnice, pa do konsumenia. Možda u nijednoj kulturi ne osjeća se tako potreba suraglivanja poljopri- vrednika, industrijalca i trgovca. .Gojenje masline je kroz zadnje sto- lječe u Dalmaciji silno nazadovalo, a to zato, što se zbog naprijed spo- menutih uzroka nije isplaćivalo gojiti ih. Ministarstvo poljoprivrede imat će pune suke posla, da gojenje ponovno podigne. Akcija njegova u glavnom treba da bude upravljena na to, da se masline redovito po zanatu čiste i kla- orvvnjea— ooo ze gnjoje, a osobito da se Organizira borba proti maslinovoj mušici, koja . sada strašno hara, a taj način rod maslina, koji daje sada poprječno 28.000 q ulja mogao bi se podvostručiti. No ia ak- cija ne bi bila potpuna, kad je ne bi Pratila i akcija industrijalca za raci- jonalno pravljenje ulja. Spominjemo samo, da u primitivnim uljarnicama sa slabim drvenim ijeskovima, koji se još i sada pretežno upotrebljavaju u Dalmaciji za dobijanje ulja, ostaje u košticama do 13 i više postotaka ulja, a kada se radi sa jakim hidrauiičkim tijeskom još ostaje u košticama oko Miadi Dubrovnik i četništvo (izvidništvo, skautizam). Opazili Smo, da se mladi Dubrovnik ne slaže sa svojim starijima. Njegova kritika kaže, da su stariji ostali bez ikakvih vrlina i da nije nepravo, što se na njih bacaju rečetine. sa sviju sirana, da su filistri. bez pieteta za velike dubrovačke duhove i bez radosti za novu Slobodu. Mladost još dodaje, da joj se malo brige i pažnje ukazuje, Opora kritika ne treba da ijuti kad dolazi iz usta naše dece. I mi smo prošli doba, kad je krv Sazrevala, kad je u prelazu u muževno doba ceo život bio romantičko zanašanje i sanjarenje Za častima i viteškim delima, volja za borbom protiv svih neprijatelja celog sveta, želja za stvaranjem besmrinih dela. U ovom dobu preteranosti ne zadovoljava nikakva realnost a kamo li dubrovačka, Alito je i doba kad se stariji moraju spusiiti do intimnih ose- čaja mladjih i nastojati da im dadu pravac taki da odrasli budu bolji nego mi. U tom je dobu moralno i fizičko zdravlje u najvećoj opasnosti. Dubrov- nik io zna ali ništa ne čini. Zar nije | 7% ulja. Razumljivo je dakle, zašta se Talijanci grabe za našim košticama, A u nekim krajevima našega primorja nema ni th primitivnih uljarnica, već se masline tiješte nogama. Nego ustanovljivanje modernih uljarnica i inđusirijskih naprava za vagjenje ulja iz koštica nije tako laka stvar, podine mogu uspijevati, ako su u | sredini kraja, koji može dovoljno dati maslina za njihovu radnju, Pri tomu upada u oči, da u srezu dubrovačkom, koji ima nekoliko stotina tisuća sta- j dala maslina te su veliki prostori po- kriveni maslinskim šumama, niie us- pjelo da se dogje do jedne uljarnice na zadružnom temelju. Uzrok je tomu | teškoća prijevoza i silna pocijepanost : posjeda, I spominjemo: da u dubrovačkom okru- ožjuima puno slučajeva, gdie su na istomu komadu zemije masline raznih | gospodara. Kadgod je dapače plod is iste masline različitih gospodara. | Do toga je doveo austrijski zakon o nasljedstvu, Sasma je prirodno, da u povodu toga, seljačka kuća, koja ima tridesetak stabala maslina, neće zvati pomoćnika sebi, da te masline pobere u jedan dan, i da ih neće nosili do | daleka moderne uljarnice, već će tra. (žiti uljarnicu, koja. mu je najbliža, | pa kakva bila. a Tim što se masline ne beru u jedan (puti u doba, kad su pune ulja, već | večifa Sramota, da za stotine manje i veće dece nema zdravih školskih zgrada nego se u jazbinama truje mladost naša, koje nek se zovu ,azačke ta. mnice“, a ne škole. I toliko školske dece u takvim prilikama pa nemaju školskog lečnika!1 A u moralnom po- gledu ? Gde su primeri velike ljubavi i požrtvovanja, gradjanske valjanosti O kojima se u školi uči, Pišem ove redove kao govornik mla. dosti koja želi osnovati skautsko dru- | štvo, koje u celom svetu služi da po- Punjuje školu i familiju u dečjem od. , goju. Nijednom čitaocu ne treba veje itumačiti što je skautizam za koji se evo traže simpatije starijih. Kao uvek Dubrovnik zna, sve zna, ali ne radi ništa, Svako leto vidimo hiljade skauta što dolaze iz dalekih zemalja, da a sunčaju na našim obalama, Svi Zna- luke, a i preko njih otvorene gotove i naše vrijedne, ali u bijedi zapuštene | gubi ne pomorce — i ništa drugo, već štetu i- sramotu pred cijelim svijetom. Zato je se bere po malo i čeka, dok se ne skupi količina dovoljnih za jedan mlin“. masline sagnjiju, te to sy ulju više kiseline nego 2 dak svjetska trgovina. —— E I ta i inače imalo, a seljek jeni već i na ko- Man Modeme uljamice prama tomu su svakako potrebite, ako hoćemo podig- nuti produkciju ulja.i po količini i po kakvoći. U tom pogledu akcija uljarskog odsjeka pri Zemaljskom Jučer u 11 sati je održan zbor, na kojem je konstituisano ovo naše novo pomorsko društvo, kome je glavni pokretač gosp. Frano Petrinović. . “ Pokrajinska Uprava za Dalmaciju, Ođdelenje Trgovine i Industrije u likvi- dačiji izdala je na temelju ovlaštenja Ministarstva Trgovine i ladustrije gg. Franu Petrinoviću, Božu Bancu i dr. Miši Kolinu dozvolu za osnivanje akcionarnog društva ,Jugoslavensko- Amerikanska Plovidba“, sa sjedištem u Splitu. > Osnovna glavnica društva iznosi zlat- nih dinara 1,187.500. Društvena pravila predvigjaju povišenje do 12,500.000 zlatnih dinara, što odgovara svoti od 500.000 funti šterlinga. Na zboru je bila zastupljena cijela osnovna glavnica. Zbor je u ime osnivača ,Jugosla- vensko-Amerikanske Plovidbe“ otvorio gosp. dr, Miše Kolin ovim govorom : »U ime moje i druge dvojice osni- vača ,Jugoslavensko-Amerikaniske Plo- vidbe“ gg, Frana Petrinovića i Boža Banca, koje njihovo zaposlenje drži Po aa doli slika. (KE, >, <<< daleko od doma, pozdravljam gospo-. Osnivači i glavni akcioneri ovog mla- dog, jakog drušiva predstavljaju zdravu i krepku inicijativu i rad, te najčišću vjeru u napredak i svjetle dane našega naroda. Njihova imena vezuju domo- vinu sa dalekim tugjim zemljama, gdje su njezini sinovi našli bogatu zaradu | i pronijeli ime domovine te su joj od p0časti i koristi, Naši sunarodnjaci u Chile i u drugim republikama Južne Amerike, kojim će se pridružiti i eks- ponenti_našiu naseobina u Sjevernoj Americi, glavni su udionici u ovom društvu. Društvo će pomoći razvitku naše trgovačke mornarice. Ponossm će raznositi po cijelom svijetu ugled | tima životne mudrosti kojoj je temelj medjusobna ljubav i pažnja i vršenje dužnosti. Najveća moralna sila danas, Društvo Naroda preporučila je ovu ustanovu svima narodima u nadi da ćemo se ovakim odgojem lakše pri- bližiti velikom čovečanstvu. Svaki de- čak pre nego što obuče skautsku odoru daje zavet da će vazda govoriti istinu, da će pomagati bližnjem, da će biti irezven, učtiv, raspoložen, štedljiv, čist u misli, reči i delu. Za vreme boravka u velikoj Prirodi moraju učiti praviti zakloništa, podizati * šatore, graditi čamce, lestvice, Oni moraju znati uči- niti prvu pomoć, signalizovati, čitati iragove, ložiti Vatru, spremati jelo odredjivati strane sveta, Poznati kom- ph doan iopogratsku kartu i naučiti neki zanat u koliko | ji j o liko je za njihovu vojsku Odgojitelji mladeži Prvi će, razume demo, da ova skautska vojska i Život u njoj najviše koristi moralnom i fi. | zičkom zdravlju starije dece u doba | najvišeg razvoja, Znamo, da je smisao | čeinišiva. naučiti Svoje članove elemen. | se pružiti ruku omladini, ali ni ostali ne smiju zaostali, jer to znači želeti novi bolji Dubrovnik, Dr. Djuro Orlić. | Gospodarskom Vijeću u Zadru, ili bolje akcija Ministarstva Poljoprivrede u Beču, jer je ono, davalo. sredstava, bil: je ispravna.“Samo to, što sa svim državnim i pokrajinskim subvencijama nije uspjelo podi i moderne uljarnice na zadružnom temelju u krajevima, koji su poznati kao stara središta kul. ture maslina, pokazaje potrebu, da se posveti pažnja i privatnoj inicijativi, te potpomaže, jednako kao i zadružne organizacije, i privatnike, koji bi bili voljni podići moderne uljarnice pri. stupačne cijelom pučanstvu. Jugoslavensko-Amerikanska Plovidba A.D. - Split igo Badia isor — oganj AAA: naše zastave, i oslanjat će se na svaki zdravi elemenat našega naroda, zapo. slivat će naše ljude koji se posveći. vaju moru, pomagat će razvitku naših veza sa lugjim zemljama te donositi ekonomske i moralne koristi pojedin- cima i državi. U ovo su društvo stu: pili najpoznatiji brodovlasnici svijeta gg. Nikola i Miho Mihanović — ljudi koj bi bili od dike i najvećoj svetskoj pomorskoj organizaciji. Kada se ova imena združe sa imenima Baburice, Petrinovića i Lukinovića, koji su znali svojom inicijativom i radom stvoriti jednu silnu industriju u Chile, može se nagovještati lijepa budućnost ovome društvu. G. Božo Banac koji je ovih zadnjih 20 godina vodio u Londonu pomorske poslove svih naših paro- brodarskih društava i koji takodjer u- pravlja. Račićevom »Atlantskom Plo- vidbom« — dalja je garancija da će ovo društvo ispuniti svoj program 1 doći do jakoga razvitka. Gg. Petrino- vić, Baburica, Lukinović te Nikola i je jamačno najjača kombinacija naših Fmetas njon < 1jeieg hoju je naša zen lja doživjela ua polju privrede i po- morstva, Na svakom je dužnost da doprinese uspjehu ovog društva, koje za sigurno drži da će naći razumije- vanja i pomoći kod pojedinaca i kod | vlasti. Već su kupljena i putuju tri | parobroda: »Marija Petrinović« od 8960 tona, »Jugoslavija od 8250 tona i »Vojvoda Putnik«_od 9410 tona, Nose imena koja imadu značenja i koja kažu put kojim ide društvo. Dru- štvo je na tvrdom temelju i za to će napredovati i brzo će se _ za ovim la- gjama redati novi niz koji će se ako malo sreće bude, množiti, brzo, po svoj prilici i preko svake naše nade. Uprava društva je potpuno svjesria svoje dužnosti i potpuno će je izvršiti. Ponavljam vam pozdrav osnivača i , akcionera i molim vas, da pregjete na dnevni red,“ Iza toga se prešlo na raspravljanje | O iačkama dnevnog reda, biva na for- malno konstituisanje društva, na bira: pal .hiPrave, revizornog odbora i ma povišenje glavnice. U Upravni Odbor su bila birana g8. Frano Petriović, Božo Banac i |dr. Miše Kolin, a u revizorni odbot gg. Ciro Kamenarović, dr. Niko Ma: tinović i dr. Ljubo Leontić. | Na koncu je bilo izglasano poviše: . nje osnovne glavnice od 1,187.500 zlatnih dinara na 2,500.000: zlatnih dinara (100.000 funti Sterlinga). = DUBROVAČKI PAROBRODI. »Bosanka« 23/9 otputovao iz Rotterdam za Veneciju, »Daksa« 30/9 prispio 4 | Veneciju. »Dubac« 1/10 otputovao iZ | Trsta za Laudsend f. o. »Dubravka« | 30/9 Prispis u Tyne. »Lapad« 2319 ; otputovao iz Oran za Tyne. »Napried« 28/9 otputovao iz Huelva za Trst. »Pra: | Cat« 28/9 otputovao iz Vranjica Za | Aleksandriju, 29/9 prošao Gruž. »Sre: | brezo« 19/9 otputovao iz Sunderlanda za Trst, 29/9 prošao Gibraltar. »STgl« 110 otputovao iz Rovigno za Rotterdam Miho Mihanović, Božo Banac — to |