= bek emi POŠTARINA PLAĆENA Broj 37. irovački SEDMIČNI INFORMATIVNI i PRIVREDNI GLASNIK Pojedini broj Din. 150 List God. i. Godišnja pretplata 80 Din. Za inozemstvo 200D. Dr. MATIJA VIDOEVIĆ Urednik : 11. oktojra 1924. Odgovorni urednik : STIJEPO M. BJELOVUČIĆ Plativo i utuživo u Dubrov- niku. Oglasi po tarifi. Dalmatinski produkti. (le izještaja dubrovačke Ti Trg. LIMUNI I NARANČE. Uljarski odsjek kod Zem. Gosp. Vi- jeća u Zadru polazio je u trgovini uljem dalmatinskim sa potpuno isprav- nog stanovišia, da se klijenat može zadržati samo, ako mu se daje roba DO njegovu ukusu i ako se te robe ima uvijek na skladištu. Klijemat ne Pita, je li u Dalmaciji. rodilo ulje ili nije, već ako ga ne može dobiti u Dalmaciji, traži ga na drugu stranu; ne imajući dakle uvijek ulja, koliko ga traži, gubi se klijenta. Uljarski Od- sjek nije bio dakle samo producent, već i trgovac. To vrijedi jednako za sve grane poljoprivrede, gdje u Dalmsciji ima uvjeta produkciji, ali se ne producira sada u onoj koli- čini koja je potrebita da se zadovolji potražnja. Produkcija južnim voćem osobito ne može se odijeliti od trgovine južnim vo- ćem. Dalmatinska produkcija ne može još da zadovolji domaću potražnju, te. la na južmu [posao poljedjelca, a drugo trgovca. je Jugoslavija još upućena na južnu Italiju; no ako ona bude pokrivati svoje potrebe preko Trsta, produkcija južne Dalmacije ostati će i unaprijed neiskorišćena, isto onako kao što je bila u doba Austrije, kad smo gojili limune i naranče samo za domaću po- irebu, jer ih nijesmo mogli izvoziti. Treba dakle uvoz talijanskog južnog voća u Jugoslaviji svrnuti na Dubrov- nik gdje je centar naše pro- dukcije. Oni, koji se budu tom trgovinom ba- viti, sigurno će u vlastitom interesu uzimati najprvo u obzir domaći pro- izvod. Videći, da se domaći limuni i naranče mogu, kad god se hoće, pro- dati u Dubrovniku, seljak će ih rado njegovati. Ali nagovarati seljaka, da on sadi i goji naranče i limune, kad viđi, da ne može da proda ni ono što on ima, to je nemoguće, Svrnuti trgovinu talijanskog južnog voća iz Trsta u Dubrovnik to je vrlo lako, jer to zavisi u prvom redu, da pače recimo jedino od iroška za podvoz na željeznicama, koje vode u Du- brovnik. SMOKVE. Sjajno doba za gojidbu smokava bilo je u Dalmaciji vrijeme, kad je grad Hvar bio sjedište mletačke ilote i pristanište galija ma putu iz Mletaka u Levanat. Suhe smokve bile su omi- ijela pomorska hrana, te su se njome opskrbljivali u Hvaru, Ostaak te kulture nalazimo još i sada. Hvarske smokve uživaju i sada zasluženi glas. kroz cijelu D-umaciju, Plod se računa na poprijeko oko 30.000 g svježih smokava, a suši se samo možda peti dio toga. No smokva se goji | obrt. Komore. — Nastavak 4) Prije rata izvozilo se je poprječno 2.500 q. Taj je iznos znatno pao po- slije rata. U inozemstvo izvezlo se iz i Jugoslavije god. 1922. svega 2031 kg. Suhih smokava. Uzrok je tomu što se je kroz vrijeme rata sušilo gore nego prije, pa i one vrsti, koje za sušenje nijesu zgodne. Toga zla običaja nijesu se ni sad ljudi ostavili, a to odbija dakako kupca, Dalmatiuska smokva po svojoj vrsli | mogla bi se uspješno održati na trži- štima te | natjecati se sa snokvama dru- |. gih krajeva, kada bi bila bolje | osušena i bolje etivirana. Većinom se suši na suncu pa slaže u vreće i prodaje. No takova suha smo- ikva ne dolazi u obzir za jelo, već | može služiti poglavito za pečenje ra- i kije i za pravljenje surogata za kafu. | Da dalmatinska smokva prodre na tr- |žište i kao predmet ljudske hrane, po- ; trebno je usavršiti način sušenja i po- brinuti se za zgodnu Etivažu, Prvo je Šeta pion Da se potakne poljodjelca da sušenju smokakava posveti potrebu pažnju, nije dosta samo pouka, već treba _i materijalnih sredstava, kao što su na pr. nagrade onim, koji najbolje taj posao urade. BUHAČ. Buhač je od dalmatinskih proizvoda najosjetljiviji u cijeni. Cijene tako rekuć preko noći rastu i padaju, te razlika iznosi na stotine hi- ljada dinara po vagunu. Povod tim grdnim oscilacijama često su dosta po sebi neznatne količine buhača, koje u nevrijeme dogju na tržište. Trgovina buhačem je orgenizirana ovako: Pojedini proizvagjači nemaju nikada toliko buhača, da bi mogli nastupiti sami kao trgovci, Oni | prodaju svoju robu | manjim trgovcima, a kako svi ovi obično nemaju sred- stava toliko, koliko bi bilo potrebno da pričekaju najzgodniji čas za pro- | daju, ovi ga trgovci preprodavaju većim i jačim firmama, \ kojih ima u Dalmaciji dvaestak te se bave prodajom buhača. No kad se promisli da jedan vagon buhača može | vrijediti do 800.000 Din, a da se ukupni | proizvod u Dalmaciji i u Crnoj Gori mo- (že računati po prilici na 50 vagona, | trebalo bi uložiti u ovu trgovinu trajno kakvih 30—40,000.000 Din. (da se bude potpuno gospodar tržišta. | Taj novac dalmatinski trgovci nemaju na raspoloženju, a kako se gdjekada |i jače firme prevare u proračunavanju | potražnje buhača na svjetskom tržištu, (nije čudo da one budu prisiijene ba- cati na tržište buhač i onda, kađ bi ga u općem interesu trebalo pridržati | u skladištu. Buhač se baca na tržište | preko tršćanskih komisionera, biva roba se šalje u Trst, te tu čeka kupca. Sigurnu dobit u ovakom po- slovanju. imadu jedini komisioneri, 2 čijeli rizik ostaje na trgovc:. Što je još teže, kako se kod ovih komisio- nera usredotočuje i ponuda i potraž- nja, oni su koji stavljaju buhaču cije nu nastojeći dakako pri tomu uvijek, da zadrže za Trst položaj, koji je u ovoj trgovini zauzeo. Pokušaji, da se dalmatinske tvrtke stave neposredno u svezu sa potraži- vačima buhača, ne samo što nijesu uspjeli, već su donekle došli u prilog tršćanskoj trgovini, jer su poduzeti sa sredstvima, koja nijesu odgovarali svrsi, i na način, koji osobito ameri- čke konsumente nije zadovoljio. Ove nedaće u dalmatinskoj trgovini sa bu - hačem odstranile bi se po mišljenju nekih, kad bi se trgovci udružili. To će ići teško, ali je istina da trgo- vina buhačem traži jeftina kredita, a da taj kredit ne daje u Dalmaciji Narodna Banka ni onim trgovcima, | kojih je plativost i po imanju i po | " jamstvima van svake sumnje. Kad bi organizovanjem kredita us- | pjelo dići Trstu vodstvo u ovoj trgo- | vini fe je usredotočiti u Dalmaciji, tad \bi se po sebi riješilo i pitanje, ka- ko će se zapriječiti falsifikovanje buhača. | Država može garantovati za čistoću | buhačeva praha samo, kad bi se bu- hač mlio u Dalmaciji. Trgovina buhačem i inače je puna neizvjesnosti. Po svojoj kakvoći dal- matinski buhač upotrebljen kao prah ne bi trebao da se boji utakmice ni japanskog ni persijskog buhača, ali | kako i ovi buhači imadu insekticidnu | snagu, prije ili poslije uspjeti će ke- mijskim putem odvojili jeltinim nači- nom iz buhača ono, što kukce ubija, u kojem pravcu već se radi, a tada će vrijednost dalmatinskog buhača vjerojatno i pasti. | No i bez toga iskustvo dokazuje, da | potražnja buhača u svijetu nije uvijek | jednaka. Obzirom na to kultura bu- | hača u Dalmzciji ne može se smatrati kao sigurno i odregjeno vrelo prihoda, | premda je bilo godina, osobito u doba | vinskih kriza, kad je prihod od bu- ! 2 a | hača spasio neke krajeve Dalmacije | od gladi. | Po vrsnoći svojoj | najveću vrijednost ima samonikli | crnogorski i hercegovački buhač, | No u trgovini to ne dolazi u obzir, već u komje je stanju cvijet bio ubran i osušen, te se prama tomu razlikuje cvijet, poluzatvoreni cvijet i otvoreni cvijet; prah od zatvorena cvijeta ima | mnogo veću ivsekticidnu snagu nego | prah od potpuno rascvala cvijeta. | | Od 17.—19. pr. mjes. poljoprivred- nici iz Zetske oblasti na svojim tro- | dnevnim konferencijama na Cetinju, | kojima je bio prisutan načelnik Ministar. | Poljoprivrede i Voda g. Gjurić, disku- toveli su kao stručnjaci o svima pita- njima poljoprivređe, koja interesuju zetsku oblast, kao : ratarstva, voćarstva, vinogradarstva, podrumarstva; stočar- stva, ribarstva, zadrugarstva, poljopri- vredne nastave i pitenje saobraćajnih sredstava, u koliko ova sredstva sa- obraćajna dolaze u vezu sa prometom naših poljoprivrednih proizvoda. * Da bi se unaprijedilo ratarstvo u zetskoj oblasti, u prvom redu trebalo bi po mišljenju ovih stručnjaka: Isušiti Soliotsko Polje u veličini 2400 hektara; Mrčevo Polje 1200 hek- tara; Budvansko Polje 600 hektara. Za sva ova polja gotovi su projekti i bujice djelomično su već regulisane. U srezu Barskom urediti Buljaričko | Polje u. veličini 800 hektara; Barsko (1500 hek.; Ulicinjsko 5000 hekt. i | Crmničko u veličini 1600 hekt. Naročito se ističe isušenje Skadar- skog Jezera, čime bi se dobilo oko 20.000 hektara prvoklasne zemlje. U sre- zu Podgoričkom: Lužnica u veličini 2000 hekt.; Strganica 500 hektara; u srezu Nikšićskom: Krupac 1000 hekt.; Šljivlje 500 bekt.; u Beranskom i oko- lini Lima 1000 hektara. U Metohijskom okrugu sprovesti amelioraciju sviju tamošnjih polja, koja | | | | | Poljoprivreda Zetske oblasti. se smatraju najplodnijim i najpodes- nijim za ratarstvo u našoj oblasti. ,Po- boljšanje i unapregjenje poljoprivrednih prilika u Zetskoj oblasti leži baš u '. ameloraciji svih ovih navedenih go- lemih kompleksa, sa kojih bi se mo- gla ishraniti cijela oblast“. * Za voćarstvo se predlaže: osnivanje rasadnika u Kcotorskom srezu za pro- izvodnju sadnica južnog voća (u Grblju) i Barskom srezu, te voćnih rasadnika pored Pećskog, Istočkog i Gjakovičkog još u srezovima: Kotor, Berane, An- .drijevica, Danilov - grad, Ždrebanik i Manastir Morača. Za stočarstvo predlaže se: Centralni stočarski zavod u Nikšiću, a stočarske stanice u Šavniku, Kolašinu, Andrije- vici, Rožaju i Gjakovici, kao i da se podignu bivolske i pastuvske sianice it. d., te da se posveti velika pažnja pčelarstvu. Za ribarstvo: da se postojećim ri- barskim zadrugama izradi državna po- moć od 1 milion dinara, a da se na- bave sprave potrebne za ribarstvo koje će ribarima preko zadruga davati na odplatu i da se podignu moderne fa- brike za preradu ribe. Predlaže se usta- nova za ribarstvo na Cetinju pri poljo- privrednom odjeljenju i donošenje za- kona o lovu. s Stavlja se u dužnost Min. Poljo-