o















DUBROVAČKI LIST“ a



Strana 2.

Dubrovačka Rivijera. j

Dubrovnik kao kl

4.

Lečenje slabih nerava na primorju.

Reč »nervoza« čuje se često. Ner-
vozujma zovu one, koje svaka silnica
ljuti i žalosti pa im je dotužio i život,
1 njihova fizionomija odaje tu preve-
liku osetljivost i mrzovoljnosi. Po-
grešno se misli, da su ti »desperados-i«
plaćaju samo dug za burni život u
mladosti, jer nervoza dolazi od svakog
naprezanja a ne samo od neumere-
nosti i čulnih uživanja. Svak, ko ne
poštuje propise higijene duševnog rada;
pa bio umetnik ili trgovac, političar ili
profesor, može lako pasti u ovaku
nevolju, gde čovek toliko oseća a nije
kadar ništa. Ova se bolest osobit» pro-
širila posle rafa, a već i pre rata se
zvala »mođerna« bolest, |



imatsko lečilište.

I kod crevnih i zelučanih bolesti i za:
tvora dolaze nervoze, e dosta je po-
znata srčana nervoza kod slabog že:
luca. No najneugodniji znaci nervoze,
glavobola, vrtoglavica, neuralgije, hi-
perestezije, pa čak i histerija dolaze
kod ženskih bolesti. Slično je i kod
muških genitalnih bolesti. I kod bo-
lesti bubrega dolazi do glavobolje,
nesanice i straha a isto tako kod krv-
nih bolesti anemije i kloraze,

U primorju se leče gotovo sve vrste
nervoznosti. Na prvo mesto dolazi uti-
caj na psihu. Većina neivoznih za-
mrze na svoju redovnu okolinu, iz-
gleda im, da je i ona uzrok njihovim
jađima, oni ratuju, ako ne javno, ono
potajno sa svakim. U novom milieu-u
treba mu vremena da se opredeli i

4 30 godina saveza

Br. 38,

Naše zadrugarstvo. i
srpskih zemljoradničkih zadruga. — Uspjesi
zadrugarstva | snaga zadruga.

Razumije se po sebi, da je srbijansko
zemljoradničko zadrugarstvo imalo ve.
lik uticaj i na postanak srpskog ze,
mljoradničkog zadrugarstva u bivšoj
Austro-Ugarskoj monarkiji.

Uspjesi glavnog saveza srpskih zem.
ljoradničkih zadruga u Beograđu naj.
bolje se mogu procijeniti po statistici,

Brojno stanje zadrugara do konca
god. 1923. prijavilo je od 1995 2.
druga samo 1047. U ovima su zadru.
ženi 79.825 zadrugara. sa 158.427
udjela, od kojih su 75.700, zemljorad.
nici, 319 svećenici, 496 učitelji, 2134
zanatlije i 1176 drugih zanimanja. Od
ovog ukupnog broja zadrugara ima
08 posto pismenih i. 32 posto nepis-

Prigodom proslave iridesetgodiš-
njice osnutka saveza srpskih zemljo-
radničkih zadruga napisao je &. MF
kajlo Avramović jednu vrlo zanimivu i
poučnu knjigu o srpskom zadrugarstvu.
“ Zadrugarski pokret ima vrlo blago:
tvoran uticaj u privredi Srbije. Kroz
prvih šesnaesi godina '(1894.—1900.)
osposobilo je 37:30%o gazdinstva za:
drugara za novčanu privredu snab-
djevši ih svim orugjem za rad. Za:
sluga je zadrugarstva daje u Srbiji
zamjenjen drveni plug sa željeznim.

Dr. Prohaska prikazuje u svom članku
(»J. Lioyd«), kako ovaj veliki socijalno -
ekonomski pokret Srbije nije ostao ne-
zapažen u inostranstvu. Pokojni veliki

Kod težih nervoza pored duševne i
telesne zamorenosti, poremeti se i pra-
vilno misljenje. pošto se u mozak useli

tako se duševno odmaraju. Ako je
velegragjanin došao u koji roman:
tični kraj dotie nepoznat, on se koji
jedna bolesna ideja. Ova postane pravi put toliko zapanji, da počne zaboravi
tiraniri čoveka te se ceo duševni život i ljati na strah i smrt. Osobito dobro
okreće oko nje. Bolesnik ima obično | šini putovanje, jer novi krajevi i novi
lixe-ideju, da mu preti opasnost za  ijudi odvraćaju pažnju od bolesti, a
Život, te-večno preza, i nalazi uvek = ogobito more sa svojim večitim kreta-





slavenački zadrugar Krek, koji je god.
1911. izradio zakonsku osnuvu o za-
družnom kreditu za austrijske zemlje
mogao je pred licem cijeloga svijeta
pohvaliti srbijanski zadružni zakon
kao najbolji od svih zadružnih za-
kona. Poznato je i to, daje bugarsko
zadrugarstvo nastalo po uzoru srbi-
janskog zemljoradničkog zadrugarstva.

menih, Po vrstama ima ovih zadruga:
1227 kreditnih, 717 nabavljačkih, 3
mašinske, 15 mljekarskih, 8 vinogra-
darskih, 2 voćarske, 2 mlinarske, 1 ži.
tarska, 1 pletilska i 22 oblasna saveza,
Od samo 1048 zadruga iznos i aktiva
preko 100 milijona Dinara, a sve-
ukupni obrt u 1923. godini 850 mili-



jona Dinara,

bilo u razgovoru ili čitanju razlog,
da neprestano sebi sugerira tu bolesnu
misao, Jedan je u strahu da će ga
udarili kep, drugi da će mu srce pres-
tati kucati, da mu je počela tuberku-
loza it. d. Neki se boji putovati že-
ljeznicom, neki opet lagjom a neki
žive i večitom strahu od požara, Čovek
nema vlasti da rastera crne misli i što
ovo stanje duže traje sve je nesnos-
nije. Ali ima nevrasteničara, gđe izne- ,
nada poput tica, odlete crne misli a
dolete svete, te je čeljade čas na smrt
tužno, čas najsretnije na svetu.
Nevrasteničar je nesposoban za rad.



1

njem, večitim meujanjem oblika i boja,
progoni depresivne misli, Direkiuo na

živce deluju morske banje. Samo oni:

nevrasteničari, koji su suviše osetljiv-
ne podnose more. Svi ostali, bilo da
su duševnim radom preteretili svoje

živce ili ih je potresla kakva velika |
nesreća u porodici ili u buri društve- |

nog života, dobro se oporave. Prema
slučaju bolesti uzimaju se vazdušne
banje, koje koristi kod gotovo svih
vrsta nevrastenije, ili se upotrebljavaju
morske banje ili sunčanje. No najpre
se valja aklimatizovati i tek postepeno
upotrebijavati ova prirodna sredstva.



Za unapregjenje saobraćaja putnika na Balkanu.
Sniženje željezničkih tarifa. — Sniženje takse za vizume. — Olakšanje
carinskih formalnosti na granici. — Gradnje hotela. — Osnivanje
putničkih ureda, —— Propaganda.



Pred par dana održala se je u Beo- | putovanja. Predlaže se takogjer, da se
ogradu konferencija delegata grčkih, | favoriziraju putovanja pojedinih fami-
| orijentalskih (turskih) i jugoslavenskih ; lija i putovaija u grupama.
željeznica, delegata našeg ministarstva | > Predlagalo se takogjer i sniženje ta-
| irgovine i industrije i društva »Putnik«, | rife za prevoz priljage, odnosno, da
u svrhu, da se sporazumno i zajed- | se odobri besptatna vozarina do 30 kg.
nički olakša i unapredi | priljage, kako je to već i uvedeno u
industrija stranaca po državama \ nekim državama na zapadu.

jer ga sve zamara, ni čitati, ni pisati
ne može, a često pati od glavobolje,
vrtoglavice, nesanice i t. d. Osaj, koji
je bolest dobio od kakvog momentanog
napora, brzo povrati svoje zdravlje, a gde
su teži uzroci može odnos izmegju tela
i duše da se potpuno poremeti i |
dogje do teške bolesti nazvane histerija, |

Nevrastenija je često i posledica kro-

Svako lečilište za nervozne mori
osim klime i drugih lekovitih srestava
imati i drugih ugodnosti, da se svidi
ovakim gostima, jer većina njih mora
imati nekakve zabave i zanimanja,

Za ovako lečilište odgovara u našem
predelu najviše poivotok Lapad, Tu ima
u izobilju i lepih šetnja i ugodnih sta-
nova. Tu ima, kom treba i vazdušnih
i morskih i sunčanih banja, ai prilike

o Jok

i
|
|

ničkih bolesti. Tako na pr, kod se-
čerme bolesti često počne, kako ner.
vozni kažu, boleti sve. Koža svrbi,
boli glava, dolazi“ vrtoglavica i smeta
Svaka stvar. Osobito kad bolesti kod | Otmeni tihi i povučeni Dubrovnik gde
kojih se mora večito paziti, šta se sme | zaista vredi poslovica ,svako čuđo za

za svakovrsni športko se s njim sme |
| baviti. Za ovu vrstu bolesnika nisu |
prexo potrebna sanatorija, kao za druge. |
jeu prvom redu potrebno da se smanje |
Predvi- |

E

balkanskog poluostrva,.

| koje svojim interesantnosiima i ljepo-
tama sve više privlače pažnju interna-
cionalne putujuće publike.

Na toj konferenciji uzeta su u pretres

sva pitanja, koja stoje u vezi sa una-
pregjenjem turizma po Balkanu a na-
ročito su se raspravila pitanja :
1. Redukcija željezničkih tariia ;
2. Organizacija putnić. kancelarija ;
3. Organizacija hotelske industrije ;
4. Organiz. zajedničke propagande.

Svi su delegati izrazili mišljenje, da

tarife. putničkog saobraćaja,

\ (U želji da se turistima dogje šta
više u susret, delegati su mišljenja da
| treba dokinuti dosadanje poteškoće
| saliuternacionim voznim listovima
ona način da putnik ima mogućnost
. prekidati svoju vožnju gdjegod želi i
| onoliko vremena koliko je predvigjeno
| važnošću samog voznog lista (80, 60
| dana). Predloženo je nadalje, da bal-
| kanske željeznice ustanoveizmegju sebe
»Kružne karte“

kako to već postoji na zapadu i u
| centralnoj Evropi.

Delegati su se obvezsli preduzeti
kod svojih nadležnih vlada sve po-

i šta se ne sme, lako se pojavi strah |
i ostali znaci nervoznosti, zato dolaze |
eške nervoze kod srčanih bolesnika, |
t
divne prizore, savetujući nove uloge i
odela za maskirane ljude. tako da je iz-

tri dana“ jest Eldorado za one čiji
živci trebaju odpočinke,
Dr. Gjuro Orlić,

kralj je voleo praktične šale i nalazio
zadovoljstva, sileći Poskok —Žapca da

gjaju se
popusti od 33 i 20%,
koji će se moći da postignu za duža

irebne korake, koji su bili već učinjeni
prema zaključcima poslednje interna-
cijonalne “konferencije željeznica, kako

gjeno pehar na sto i pogleda unaokolo | bleda kao leš, pristupi vledaru i pad

gledalo da ništa ne može biti bez njega.

Noć, odregjena za zabavu, beše do-
šla. Jedna divna dvorana bila je ude-
šena pod Tripetinim nadzorom — razna
iznenagjenja upotpunila su sjaj i le-
potu maskirane zabave. Ceo dvor bio
je uzrujan u očekivanju. Što se tiče
odela i uloga mislilo se da su se svi
već davno bili odlučili. Mnogi su izra-
zili svoje mišljenje već nedelju ili čak
mesec dana. unapred, svi su se bili
Zbilja već odlučili, osim kralja i nje
govih sedam ministara. Zušto su oni
oklevali, ne bih nikada znao reći, mož-
da samo tako od šale, ali verovatnije
je da im je izgledalo teško da se odluče
radi svoje debljine: U najvećoj nevolji
poslali su po Tripetu i Poskok—Žabca,

Kada su se to dvoje malih prijstelja
odazvali kraljevoj zapovedi našli su
ga gde sedi kraj vina sa sedam svojih
članova svoga veća; — izgledao je hr.
gjavo raspoložen, On je znao da Po-
skok—Žabac nije voleo “vino, jer je u-
vek jednoga boganja dovodilo do lu-
dila, a ludilo nije ugodan osećaj. Ali

pije i (kao što bi kralj govorio) ,da
bude veseo“. ž

»Dogji ovamo, Poskok—Žapče“ reče
on, kada su šaljivčina i njegova pri.
jateljica ušli u sobu; ,ispij ovaj pe-
har u zdravlje svojih osutnih prijatelja
(tu Poskok—ZŽabac uzdahnu), i tada
mi pomozi sa svojih izumom, Mi že.
limo uloge — uloge, čoveče, — nešto
novo — nešio sasvim izvanredno, Za.
mara nas večita jednolikost. Dsgji, pij!
vino će osvežiti ivoj duh.“

Poskok—Žabac je nastojao kao obi-
čuo da se našali na kraljeve reči ali
nije mu uspelo. To se baš desilo na
patuljkov rogjendan, zapoved da pije
u zdravlje svojih osuinih prijatelja na-
terala mu je suze u oči, Velike, krupne
suze pale su u pehar koji je uzeo po-
nizno iz tiraninove ruke.

»A! Ha! Ha! Ha! vikao je Ovaj, kada
je patuljak s odvratnošću ispio pehar.
»Pogledajte šta uradi čaša dobrog vina
Sta, oči ti se već sgvellel“

Bedni mladić! Njegovo se oko više
caklilo nego svetlilo, jer je upliv vina
| bio trenutan ali jak, On metnu uzbu-



na celo društvo jednim napola sulu-
dim pogledom, Oni su svi izgledali vrlo
raspoloženi radi uspeha kraljeve šale.
»A sada na posao“, reče prvi mi-
nistar, jedan užasno debeo čovek,
»Da*, reče kralj; ,dogji Poskok—
Žapče, pomozi nam. Uloge nam tre.
baju, moj lepi mlađiću; uloge za sviju
Nas — hal ha! hal“ i pošto su svito
ozbiljno Shvatili kao šalu smejali su
se si kraljem u koru,
Poskok— j jao i
ako jedva gotika poi vmejao i
»Dogji, dogji“, reče kralj nestrpljivo,
zar nemaš ništa da nam savetuješ ?“
mo da izmislim nešto novo“,
odgovori j j
vino beše zanelo, ooo jet ga
»Nastojiš!“ derao se tiranin divita.
o,šta ti misliš? Ah, nika,
žen si i želiš još. vina, Evo, pij ovo!«
i on nasu još jedan pehar i ponudi
ga bogalju koji je žalosno gledao
a borio se sa disanjem, a
vil 09 šo gia če JE monstrim,

Patuljak se Predomišij
.Pe ; išljao, Kralj
zjari. Dvorani su se Smet Modi



nuvši na kolena pred njega, prekli-
njala ga je da poštedi njena prijatelja.
Tiranin je gledao nekoliko trenu:
taka, čudeći se njenoj odvažnosti. Bio
je u neprilici šta da radi ili šta da reče,
na koji način da izrazi kako treba svoju
ljutnju, Naposletku, ne izgovorivši ni
reči, odgurnu je snažno od sebe i prosti
sadržaj punog pehara u njeno lice.
Bedna devojka ustala je kako je bolje
mogla, ne usudivši se ni da uzdahne 24:
uzela je opet svoje mesto do nogu stola.
Nastade tajac za pola minule, za t0
vreme bio bi se zacelo čuo pad jed:
nog lista ili pera, Tišina bi narušena
jednim dubokim jakim i neugodnim
zvukom koji je kako izgleda dolazio
iz sviju ćoškova sobe.
.onŠta — šta — šta to radiš?“ pitao
le kralj, okrenuvši se ljutito prema pa:
tuljku,

. Vino je prestalo da deluje na njega

1 ou, gledajući pravo i mirno u tira“

minovo lice, samo izgovori :

>Ja — Ja? Kako sam to moga?

biti ja?« pr
»ZVuk, kao da je došao spolja :

Primeti jeden dvoranin, ,meni se Čini



da je to papagaj češao svoj
l I juna prozoru češao
kljun o žicu. kaveza.“ (Siije