strana 2. DUBROVAČKI LIST rodne Banke za god. 1923. Odobrenih kredita imao je na dan 31. XII. 1923: Mostar_Din. 14,777.250, Split Din. 20,820,000, Cetinje D. 3,178.500, Du- brovnik pak D. 2,250.000, te Gruž D. 225,000. I tako moglo bi še iz izvje- štaja Narodne Banke još dalje navagjati masti žanimivih brojaka, ali ograničit ću se Samo na našu neposrednu oko- linu, koja je našim privrednicima naj- bolje poznata. Svakome dubrovačkom privredniku upasti će u oči taj silni nerazmjer u odobrenim kreditima, koji je razumljivo na šletu naše privrede, pa je shvatljivo, da se svaki pita, kako se može obzirom na potrebe i razvi- jenost privrede opravdat, da n. pr. Mostar dobija oko D. 15,000.000. odo- vrenih kredita a Dubrovnik sa Gružom ciglih D. 2,475.000. Pa obzirom i na sam Split mi smo takogjer ostali dosta prikraćeni. Split i ako je trgovački i industrijski maogo pred Dubrovnikom opet takav nerazmjer ne bi imao da bude. Carinski prihodi i ako ne mogu biti tačni znak i mjerilo razvijenosti | privrede jednog mjesta, napose ne kod uvozno-izvoznih luka, to nam ipakoni davaju neki pregled prometa, koji se na dotičnom mjestu obavlja, a to je svakako sastavni dio privrednog života dotičnog mjesta. Prama pregledu ca- rinskih prihoda u godini 1923. cari- narnica u Diibrovniku utjerala je od uvozne i izvozne trgovine svotu od D. 38,008.565. a ona u Splitu nešto malo više naime D. 40,643.231. Interesantno je još i to navesti, da | njih takav kredit tražila te i ako su pružali prvorazredne garancije uz sv inače izvrsni bonitet. i | Koliko se megju mjesnim privrednim | krugovima pogovara, jer se to iz iz- \vještaja N. B. ne da saznati, veći (dio gorespomenitte svote odobrenih | kredita otpada ma kredite podjeljene | raznim novčanim zavodima u Dubrov: oniku i Gružu. Ako se to pretpostavi | onda je jasno, da tim kreditima N. B. (nije ni najmanje poslužila napretku | naše privređe, već samo omogućila, da | odnosni novčani zavodi na laki način iza svoje suvišno posredništvo i kad ose odbiju troškovi ipak zarade lijepu razliku izmegju kamatne stope od 6% | uz koju novac od N. B. primaju i ka- . matne stope od srednjih 20%, koju . svojoj klijenteli zaračunavaju. Narodna Banka ima da pomaže privrednike u ovim vremenima teške kreditne krize / ivisokog kamatnjaka davajući direktne kredite a odbacivši suvišno i po pri- vredu štetno posredništvo banaka. Tako danas možemo utvrditi lakat, oda osim toga, što je Dubrovniku i * Gružu odobren razmjerno nikakav kre- dit, da taj kredit nije podjeljen onima, koji ga po vrsti svog posla, po svo- jem ekonomskom položaju te s razloga . shodne ekonomske politike zaslužuju. Ovo do sada navedeno, ćržim, da je dovoljno, da osvjedoči svakoga, da ojedubrovačka privreda kod raspodjele | kredita Narodne Banke silno prikraćena ote da odobreni krediti ne stoje u ni- . kakovom razmjeru sa faktičnim privred- mrtvo Trebinje ima više nego dvostruko | nim potrebama privrede našeg kraja, odobrenog kredita od Gruža i baš D. 495,000, a Herceg-Novi gotovo puna | tri puta više od Gruža naime D, 670.000, Cetinje ima okolo D. 1,000.000. više od Dubrovnika, a Kotor _D. 340.000. što iznosi cijelih 50% više od Gruža it. d. Kako je razvijena privreda pa po tom i kakove su privredne potrebe pojedinih. gorenaveđenih mjesta ne treba, da napose spominjem, jer je to notorno svakom dubrov. privredniku. Ali nešto što je isto tako interesanino . . . s. . . i kao i kuriozno jest činjenica, daiova | razmjerno mneznaina_ svota od Din. 2,415.000, nije podijeljena megju naše jače izvozničare i uvozničare, te da osim jedne iznimke ni jedan maš jači trgovac-izvozničar nema ni pare kredita od Narodne Banke i ako je većina | Osim toga tako malen» svota odobre- nog kredita ne odgovara ni pametnoj ekonomskoj politici. Ne budeli naime Narodna Banka putem izdašnjih kredita podupirala našu specijalno dalmatinsku trgovinu buhačem i uljem, ne buđe li | uznastojala i omogučila nain, da se“ jednom emancipiramo posredništva Trsta, doći će onda vrijeme, kad će naši privrednici ekonomski doći u pot- | punu ovisnost o stranom kapitalu ie | samih naših domaćih specijaliteta. Osječajući se prikraćeni raspodjelom kredita, dubrovački pri- vrednici treba da putem svojih trgo- vačkih korporacija naime Trgovačko. , shodne korake, da se kod revizije već odobrenih kredita filijale Mostar tako postupi, da se reducirani i ukinuti kre. diti ta području ove flijale upotrijebe Dne 11. listopada 0. £. održan je sastanak pomorskih kspetana i stro- jara. Sastanak je sazvan po poipisa- osiguranja. Pristupilo je oko 40 ka. petana i sirojara kojinia su pružena razna razjašnjenja i saopćenja o ovom pitanju životnog značaja za osigura- nike i njihove porodice. Tako su za: nimaoci barem nekako obaviješteni, i osiguranje koje se doduše ispravilo poslovnikom, ali koje treba projektira. nom izmjenom zakona dovesti u sklad sa budućom priskrbom osiguranika, Nego pomorce tište još dvije druge rane, na ime one koji su ploviii pod | talijanskom zastavom na rekvirisa- nim parobrodima za tri godine oku- | | plate u nežigosanim krunama, pacije. Njima su odbijali znatne svote za »Fondo Garibaldi«. Ta je zadruga čisto privatne naravi sa socijalizacijo- nim karakterom a pod čijim su se pri- tiskom naplaćivali visoki doprinosi svim pomorcima. Izgleda, da je ta talijanska vlada neče da prizna. de inostrancima nikakove pogod- nosti ili povratak doprinosa jer da je to privatna ustanova, makar, da su i same državne talijanske vlasti silile na uplatu. Na prigovore da to nije humano ni moralno odgovaraju Talijani, da su oni mogli da otpuste sve maše državljane sa rekvirisanih ladja, kao što da su navodno uradili i Francuzi pa kada su ih zadržali da su onda morali i da plaćaju sve do- prinose. Njima su se odbijali još i doprinosi za »Cassa invalidi«. Ovu ustanovu ne smije se ponmješali sa penzionim zavodom u Trstu. »Cassa invalidi« je naime centralizovana u nima i mornarima. Ni na ovu kasu ne lomično i vrlo malene, čisto neznatne Privrednog Udruženja i Trgovačko.Obr- | pogodnosti, tničke Komore poduzmu potrebite | Za ova prava gmaših pomoraca, živo nome u Splitu a u poslu mirovinskog | ako ih ne može zadovoljiti današnje “u Splitu, Hrvojeva ul. 6, o obavljenim | uplatama. To služi kao podloga kod |. obračunavanja sa peuzionim zavodom \u Trstu, koji bi hiio da likvidira sa |onošim penzionim zavodom u Ljubljani zadruga slabo završila. Medjutim | | meni izabrani odbor koji će biti u | neprekidnoj vezi sa penzionim zavo- ;dom i njegovom poslovnicom u Splitu. |U odboru su: Br. 39. za ispravljanje nepravde, koja je qu. brovačkoj privredi nanešena uslijeg nepravićne i neracionalne raspodjele kredita. Dr. Baldo Pokovjie, Pensije poinoraca. se zalizimao jugosl. odaslanik gosp, Stipanović, današnji še! pomorske o. blasti. Na našoj vladi je da nadje zgodan čas kada će moći, da prava “naših 1.800 pomoraca zaštiti. Sada bi bio najbolji momenat pregovaranjima u Veneciji. Nego ove dvije kase »Garibaldi« i »Invalidi« ne smije se nikako mije- \šati sa penzlonim zavodom u Trstu a za koje doprinose, uplaćene u tali. | janskim lirama, treba poslati odmah | podatke poslovnici Penzionog Zavoda na način da nam priznade gornje u- Jednako se imaju prijaviti splitskoj poslovnici imena svih kapetana, stro- | | jara i nadglednika paluba, koji do da- |nas nisu još osigurani odnosno pri- | javljeni penzionom zavodu. U tu svrhu će se brigati i privre- Kap. Vicko Peruzović, (na kraju), kap. Baldo Kriletić, na »Nadi«, strojar | Petar Šakić, tehnički nadzornik, kap. .Ivan Lupis, na »Hrvatu«. Na sastanku je izražena želja, da po- slovnica bude i jutrom otvorena dok je centrali u Ljubljani otposlan brzo- ojavni pozdrav u kojemu su ponovno naglašeni slijedeći zahtjevi pomorace, 1) da se službovno doba za punu | mirovinu reducira sa 40 odnosno | 85 na 25 godina kao što je uvedeno \za njihove kolege na Dunavu i ostale izgubiti svoju nacijonalnu individual+ Rimu, a naplaćivali su se doprinosi | saobraćajne namještenike i neka se u nost u interuacionalnoj trgovini i kod | takodjer svoj momčadi, biva kapeta- tu svrhu poput dunavskih i željeznič- gornjom | davaju Talijani našim državljanima | posebna državna subvencija, | pripadajuća im prava nego samo dje- | ikih namještenika izazove i za ove 2) da se za temelj mirovine uzme | u obzir zadnja beriva namještenika, | pa neka država i u tu svrhu povisi | . . | današnju neznainu pripomoć na barem Osam orangutana čekali su na polju strpljivo po zapovedi Poskok—Žapca do ponoća, (dok se dvorana napunila maskiranim ljudima). Tek što je sat otkucao oni su se zaleteli unutra ili bolje otkotrljali se svi skupa, njihovi lanci su im smetali te su mnogi pali i posrnuli, ulazeći. Uzbugjenje megju maskiranim lju- dima bilo je ogromno; — kralju srce zaigra od radosti. Kao što se moglo predviđeti, svi su gosti skoro verovali da su ta divlja bića prave životinje — pravi. orangutani. Nekoliko žena palo je od straha u nesvest, i da kralj nije bio oprezan i da nije zapovedio da uklone oružje svi bi bili brzo svojom krvlju platili tu šalu. Kada su oni ušli svi su poletili prema vratima; ali kralj je zapovedio da se vrata zaključaju odmah posle njihova ulaza a ključe su predali patuljku — po njegovu savetu, Kada je uzbuna došla do vrhunca i svaki nastojao da sebe spase (jer je odista bilo opasno u toj gustoj go- mili) lanac na kome je inače svećnjak viseo i koji su bili potegli sa svoga mesta, odjednom se počeo postepeno spuštati i zaustavio se na iri stope od poda, Malo posle toga, kralj i njegovih sedam prijatelja koji su posrtali u svim | pravcima sobe došli su naposletku u sredinu u nepošredan dodir sa lancem, njima tiho išao i podraživao ih. nepre- stano da održe uzbugjenje, uhvati nji- hov lanac u prosjeku dvaju delova koji su sekii okrug u diametrima i u pra- vim kutovima. Sa brzinom misli on zakvači kvaku na kojoj je trebao da visi svećnjak o lanac i za čas na ne- vidljiv način bi lanac povučen toliko u vis da niko kvaku nije mogao do- hvatiti, potegnuvši za sobom i oran- glitane, Maskirani ljudi bili su se malo smi- tili, na ceo dogagjaj su počeli gledati kao na jedno dobro izmišljenu šalu i ujedno su počeli da se smeju hrgja. vom položaju majmuna. »Prepustite ih menil“ vikao je sada Poskok—Žabac, njegov oštri glas čuo se dobro — buka: ,Prepustite ih me- ni. Mislim da ih poznajem. Samo da zagledam u njih pa ću vam reći ko | su oni“, Tada se progurao kroz svetinu i na- stojao da dogje do zida; uzevši buk- tinju iz desne ruke jedne kariatide vra. |tio se kao što je otišao u sredinu sobe — Sa spretnošću majmuna skoči ma kraljevu glavu i uzdigne se na lancu | za nekoliko stopa, držeći buktinju i | U tome položaju, patuljak koji je za | viknu: ,Skoro ću vam reći ko su onil“ Celo društvo (pa i majmuni) počeli | su da se smeju, šaljivčina odjednom | oštro ciknu; lanac poleti naglo tride- , set stopa u vis povukavši sa sobom prestravljene orangutane koji su se bo- rili i viseli u vazduhu izmegju podai | tavanice. Poskok—Žabac držao se za lanac i ostao u blizini osam maski. ranih ljudi, kao da se ništa nije de- silo nastavi sa buktinjom da zagleda u njih. i Celo društvo bilo je tako iznena- gjeno kada se on penjao, da je nastala mrtva tišina za jednu minutu. Naru- šena bi istim zvukom na koju su pre toga kralj i njegovi većnici obratili pažnju — u onome času kada je kralj Prosuo vino u Tripetino lice. Ali u ovome slučaju nije bilo sumnje odakle je došao taj zvuk. To je patuljak škri pao i škrgitao zubima dok mu je pena išla na usta i on gledao s izrazom suludog besa u kraljevo izvrnuto lice i u lica njegovih sedam drugova. »Ah, ha!“ reče naposletku razjareni šaljivčina, »Ah, ha. Ja počinjem da vi- dim ko je ovaj svet“, [ kao da je hteo da bolje zagleda u kralja, spusti buk- tinju do lana koji u isti mah bukuu jakim plamenom. Za tren plamteli su zagledajući u grupu orangutana, onda | sviju osam orangutana megju vikom gomile koja ih je vžasnuta gledala, | nemoćna da Ih pomogne. | Naposletku plamen se širio i prisi- lio šaljivčinu da se odaleči, da ne bi prešao na njega. Opet nastade tišina, patuljak, koji je stajao više orangu- tana, iskoristi tu zadnju priliku i još jediom progovori : »Sada dobro vidim“, reče on, »kakva su bića ovi maskirani ljudi. To vam je jedan veliki kralj i njegovih sedam taj: nih većnika — jedan kralj koji bez pre: domišljanja udara jednu devojku bez obrane — i njegovih sedam ministara koji su mu pomogli da je uvređi. Što se mene tiče, ja sam Poskok—Žabac; šaljivčina — a ovo je moja poslednja šala“, Radi lana i katrana koji su brzo g0: reli završi patuljak svoj govor pre vre- mena — pre potpune osvete. Osam tela vrteli su se na lancima, jedna ma: sna crna odvratna i nejasna masa. BO- galj je bacio na njih buktinju i pola: gano došao do tavanice i nestao. Izgleda da ga je Tripeta čekala na krovu dvorane i da je i ona sudelo- vala u krvavoj osveti svoga prijatelja: | Skupa su pobegli u svoj zavičaj; — | | nikađa ih više niko mije video.