POŠTARINA PLAĆENA

Broj 40.



ubrovački List

SEDMIČNI INFORMATIVNI 1 PRIVREDNI GLASNIK

Pojedini broj Din. 150



God. 1.



Gedišnja pretplata 80 Din.
Za inozemstvo 200 D.



Dr. MATIJA VIDOEVIĆ

Urednik :
31.



oktobra 1924.



Odgovorni urednik :

STIJEPO M, BJELOVUČIĆ

Plativo i utuživo u Dubrov-
niku. Oglasi po tarifi.





Komesarijat i općinski problemi.

Zastoj Dubrovnika, o kojem smo u
zadnjem broju pisali, u prvom redu
je u najužoj vezi sa nekoliko neodlo-
živih problema naše komunalne po-
litike, koji nijesu mogli da budu do
kraja riješeni, jer naša općina nije
imala svojega zakonitoga gradskog za-
stupstva.

Općinskim komesarima, u duhu za-
kona, jedini je i isključivi zadatak ri-
ješavanje dnevnih tekućih poslova i po-
svršavanje nužnih priprema za općin-
ske izbore.

Komesarijat u općinama, koji u smi-
slu općinskog reda, može redovno da
iraje samo šest nedjelja, a u slučaju
teških nereda najviše godinu dana po-
slije raspusta općinskog zastupstva,
protegnuo se megjutim u našoj općini
na preko jedan decenij. Ali ako se tako
zakon o općinskoj upravi mogao da
prekrši i obagje, probleme gradskog
života nijese moglo izbjeći i zaobaći.
Jer život ima svoje zakone, koji se ne
mogu izigrati njihovim kršenjem.

Dosta je da se spomenu samo dva
lokalna problema: voda i svijetlo, jer,
su svi drugi S njima u bližoj i daljoj
vezi. Komu su samo i površno poznate
sve trzavice, koje izazivlju ovi proble-
ni, ko zna koliko je poteškoća u nji-

| hovom riješavanju, lako će razumjeti

nika pri podjeli kredita, treba takogjer

istaći da smo naročito u tome prikra-

|i da ih se pod upravom komesara ne |

| može pravilno riješavati ida njihovo
| riješevanje ne trpi odlaganja.

Komesarijat tako postajene samo jedan
j Protuzakonski udar na pravima opći

| onemogućuje riješavanje onih proble.
ma, bez kojih je ugrožen svaki jači

| pokret u razvoju i napretku grada, a

| direktno oštećuje i ugrožava imovinu

svakog pojedinog općinara,

| Komesarijat uz to, već po svojoj na-

| ravi, mlohavi i slabi interes općinara

ćeni, što nam se kredit kod Narodne
Banke u Mostaru, zbog udaljenosti te |
nezgodne i otešćane manipulacije, silno
poskupljuje. Narodna Banka obično

| daje kredite po eskomptu tromjesečnih
| mjenica uz 6%, ali se dubrovačkim
| privrednicima, koliko trgovcima toliko

pne nego je ujedno i prepreka, koja |
|
| matnjak = prirastom = manipulacijonih

novčanim zavodima, povisuje taj ka-

| troškova iznad 12%, što nebi bio slu-
| čaj kad bi u Dubrovniku postajala fi-

lijala Narodne Banke.
Kad se ovome brgjavom manipula-

| cijom poskupljenom kamatnjaku, doda |

| za općinske posle, a tim ubija u kor- |

\ jenu onu motornu snagu, koja daje
| živeta. općinama, pa je s toga i s općeg
| gledišta štetan i neodrživ.

| of zato: dosta nam je komesarijata !
Iz redova našeg gragjanstva, zbog ugro-
ženih vitalnih interesa ovog grada,
ireba da se podigne odlučan zahtjev
za povratkom pune i zakonske općin-
| ske samouprave.

A na samim je gragjanima da iz- |

i borom, kojiće biti u skladu sa intere- |
| terese oštećenika zastupaju advokati

.sima grada, omoguće bar kakovu ta-
kovu reparaciju svih onih štela, koje
je grad podnio i podnosi.

Dubrovnik, inače, ide u susret crnim
i danima... Dr. Vidoević.

Krediti Narodne Banke i Dubrovnik.

U dodatku članka odštampana u
prošlom broju našeg lista pod gornjim

naslovom, primamo iz privrednih kru- |

gova slijedeće :

U vezi sa člankom pod gornjim ma-
slovom u prošlom broju cijenj. Vašeg
lista. potrebno je još istaknuti, da je
cenzorski odbor filijale u Mostaru sa-
stavljen od mostarskih privrednika, pa
je donekle i shvatljivo da takav odbor,
kolikogod bile opravdane tražnje du-
brovačke privrede, nema za iste do-

voljno razumijevanja i da veći dio |

| kreditnog kontingenta rezerviše za mo-
| starsku privredu.

Ali ako usporedimo trgovinu i promet |

| Dubrovnika sa onom Mostara, te eko- |

| nomsku važnost jednog i drugog mjesta, | j MoA
| prometni upravitelj dubrovačke elek-

| onda bi mnogo ispravnije bilo, da se

je onih za Mostar rezervisanih petnaest
| miliona kredita dalo Dubrovniku, do-
čim ona dva ipo miliona, što su kon+

bankovna režija, onda je rszumljivo
da dubrovački novčani zavodi ni onaj
minimalni kredit, što im je odobren,
nikako ili sasvim rijetko iscrpljuju, jer
ne nalaze konvenijence ni za sebe ni
za svoju klijentelu.

1 ove činjenice dokazuju, da je kraj-
nje vrijeme đa uprava Narodne Banke
u Beogradu izigje u susret potrebama

| dubrovačke oblasti, pristupajući bez-
| odvlačnom osnivanju svoje filijale u

Dubrovniku, čime bi se konačno udo-
voljilo i višekratnim opravdanim mol-
bama  upravljenim joj od strane
dubrovačkih novčanih ustanova i trgo-
vačkih korporacija.



Tramvajska nezgoda pred sudom.

U ponedjelnik, dne 27. tek. mj. za-
počela je kod mjesnog Kr. Okružnog
suda

javna glavna rasprava
radi tramvajske nezgode, koja se do-
godila na putu od Gruža dne 8. fe-
bruara,1922, godine. U senatu su pred-
sjednik Merlo i savjetnici Costa, Nu-
trizio i Castrapelli. Optužbu zastupa
prvi drž, nadodvjetnik Dr. Ucović. In-

"Dr. Perić, Dr. Birimiša i Dr. Vukaso-

vić, Obrana je u rukama advokata Dr.

\Mičića i Dra. Bracanovića. Osim vje-

| štaka iz mjesta pozvan je na raspravu
(i vještak elektrotehnićki inžinir Carni-
0cki iz Zagreba.

Publike prvog dana manje od oče-

| kivanja. Jedna elegantna oštećenica.

Kasnlje broj publike dnevno je veći.

; Pesljedni dan puna dvorana.

Tužen je
Frano Bonačić,

trične željeznice. Upisuje mu se u grijeh
prestupak po $$ 335. 337 kazn, zakona,

| Prema optužnici on bi bio kriv, što je

| cedirana Dubrovniku i Gružu, dase je |
| dalo Mostaru. Tako bi po pravičnosti ,

| trebalo da bude, ali je ipak obratno. |
| premda su bile nepovoljne atmosie.

Osim ovog zapostavljanja Dubrov-

Dugogodišnja služba jednog janjičara u Dubrovniku.

Napisao A. Vučetić.

Poznata je stvar da, kad bi iza ve-
like svečanosti dubrovački poklisari sa
haračem iz Dubrovnika odlazili u Ca-
rigrad, pratili bi ih iz našeg grada i

“dva turska janjičara kroz cijelu Tursku.

Ali nije, koliko mi se čini, poznato,
da je dubrovačka vlada u drugoj po-
lovici 17. vijeka imala u dugogodiš-
njoj službi janjičara od mladosti do
starosti Ibrahim-pašu Solakovića. On
je dne 22. aprila 1704. u knjizi senata
naznačen kao janicerius, a to ne znači
vratar, kog je senat zvao jamitor, kao
u pravilniku za snizenje plata činov-

.nicima 17. marta 1699., nego znači

nedvojbeno janjičar, a ime musliman-
sko Solakovića i njegova titula, paša,
kao i njegova tvrdnja u jednome svo-
me pismu, koje priopćujemo niže, da
je ,stratio svoju jakost“ u dugogo-
dišnjoj dubrovačkoj službi, dokazuje



| da on nije vršio laku službu vratara,

| nego janjičarsku. Koju je službu u Du-

| (pisan je jedan put jednim imenom a |
| drugi drugim)? Nijesu samo dubro- |

ovački poklisari sa haračem polazili |
svake godine u Carigrad, nego su i!

| dubrovački poslanici više puta na go-

| dinu išli u Herceg-Bosnu i druge tur- |

ske zemlje a Turaka ili turskih poda-
| nika sa karavanama bilo je svegj na

| Taboru na Pločama. U svemu tome je ,

| ključ za riješenje ovog pitanja. Ibra-

dosti do starosti našu republiku, te je
| bio vjerni sluga i imao djece.

him-paša Solaković služio je od mla- |

kritičnog dananaredio da se
prikopčaju prikolica br. 21 uz
motorna kola br. 4,

triju odluči, da mu daruje deset du"
brovačkih dukata. God. 1705. pak 15
maja senat mu dade nagrađu od 15
dubr. dukata.

Evo u današnjoj transkripciji njego-

brovniku imao ovaj Imbraim ili Ibrahim | Y€ molbe zabilježene taj dan u knjigu

senata;
Ilustrissimi et Eccellentissimi Signori!
Ja Vaš stari sluga, koji služim Vaša
P.P. Gospodstva od moje mladosti do
starosti časno i vjerno i veće stratio
svu moju mladost i jakost na službi
Vašijeh Ečelenaca, zato s ovom mojom
humiljenom molbom molim se, da biste
me pomilovali s Vašijem blagodarni-
jem milostima i darovali mi štogodi,
kako Vas Gospodin Bog nađahne, i

| pogledajte više mene, Vašega staroga

On se stoga obratio 1704, g. mol- |

|

bom na senat, da mu udijeli poiporu
| nakon toliko duge vjerne službe. Molba
je bila pročitana 22. aprila 1704 u se-

i vjernoga sluge okom od milosrgja,
koji ću moliti bez prestanka G. Boga
za svake Vaše čestitosti, i moja djeca

[ opeta vazda će biti na službi Vašijeh

|

|

| matu, koji sa svim glasovima protiv '

Ećelenaca.

__—_——————— ar

' premda su

rične prilike, premda su na prikolicama
obruči kotača bili znatno istrošeni,
prikolica bez odobrenja
vlasti bila preudešena od otvorenih u
zatvorena i premda su motorna kola
nepouzdana radi toga što je na njima
električni krik tromije zahvaćao. Ovo
njegovo naregjenje bilo bi, po optuž«
nici, uzročnik nesreće, pri kojoj su
trojica izgubila život, trinajstorica
zadobila teške, a sedmorica lake
tjelesne ozlede.
Optuženik se «
brani, da nije kriv
Kriličnoga jutra vrijeme je bilo suho, a
vijavica vjetra i susnježica zahva-
tila je voz
kod stanice pokrajinske bolnice. Nije
imao razloga da zabrani prikačenje po-
voza motornim kolima. Kolesa na pri-
kolicama da nijesu bila istrošena preko
propisa. Preudešenje kola iz otvorenih
u zatvorena učinjeno je po pravilima
zanata, a bilo je naknadno odobreno
od ministarstva saobraćaja. Električni
krik motornih kola funkcijonirao je u
|) redu, a svojstvo krika, koji se sastojao
| u sporijem hvatanju, bio je odstranjen
| u ljetu 1921. godine.
| Po ispitu Bonačića predsudni senat,
) vještaci i pravozastupnici
| < pogjoše u tramvajsku garagu,
| gdje su se suci obavijestili o tehnič-
| kim uregjajima.
Poslije podne započelo je
ispitivanje svjedoka.
Ispitivanje produljilo se sve do kasno
u večer 29, oktobra.
| Iskazi se znatno razilaze.
| Jedni tvrde da je kritičnog dana bilo
| suho vrijeme, drugi da je kiša padala;
| jedni da je mećava bila u noći prije
nesreće, drugi da je zahvatila voz za
vrijeme vožnje; jedni da je voz klizao,
drugi da nije; mnogi da su čuli rad
zavora, a mnogi da ga nijesu čuli;
nekolicina da je ma motornim kolima
bilo sve u redu, a nekolicina obraino.
| Na pitanje što se prije izvrnulo, motor
lili povoz, svjedoci odgovaraju podyo-
! jeno. Kod mnogih svjedoka opaža se
| živo interesovanje za uspjeh parnice.
| Pravozastupnici prepliću upite tražeći
potvrdu vlastitoj tezi.
Najjači dojam prave iskazi svjedoka
|N. Srinčića od oplužbe i A, Leknera

|
|
|