Strana 2. DUBROVAČKI LIST“ O svemu ovomu ne vode računa projekti sarajevske željezničke direk- cije. Oni polaze sa stanovišta, da će pruga Sarajevo-Metković, kad se pro- buši Ivan planina moći udovoljiti po- trebama našega izvoza i uvoza, te da je samo pitanje luka, koje treba rije- šiti, a istina je baš protivno: mi ne | smijemo ticati pitanje luka, prije nego riješimo pitanje željeznica. U lukama treba da se suda ograničimo na one radnje, koje sađanji promet traži, ali | da se uzmogne rad nastaviti, ako se | ukaže potreba, a da ih ne treba ka- | snije zasipati te graditi sve iznova. Dubrovnik kao klimatsko liječilište. 15. |ne mogu podneii morskog kupanja, Lečenje anemije na dubrovačkoj rivijeri | Ali mnogima je i boravak na moru Lečenje na moru treba omogućiti i | opasan t. i. onima koji su usled bo- onima, koji pripadaju siromašnim slo- | lesti preslabili i i. Za jevima naroda, jer su baš megju nji- | imaju uzeti u obzir sve okolnosti 1, položaja i prirode tla kao i sve nianse (u klimi koje dolaze u cbzir i koje ma najraširenije one bolesti koje se u primorju leče. Zaio se u prosvećenim zemljama podižu u primorju ustanove | mogu delovati na stanje bolesnog čo- | u tu svrhu. Pored divnih vila i sana- veka. U glavnom se može reći, da je torija nalaze se na rivijerama na sto- | morska klima agresivna i da je M tine dečjih hospicija za rachitis, skro- | uzdržati samo s koji ne posaznje fulozu i malokrvnost. Rachitis i skro- | nikakve znake fizičnog propadanja. iuloza su bolesti siromašne dece, koja Zato more najbolje pomaže kod tzu žive u vlažnim tesnim i mračnim sta- | sekundarnih anemija. t. j. onih koje novima, dok malokrvuosti ima dostai Psu posledica koje teže bolesti i gde“ | imegju odraslima, Malokrvnosti su naj- | ozdravljenje ide suviše sporo. Moreje više naklonjena ženska čeljad izmegju | čobro i kod onih anemija, kojim je 14 i 20 godina, koja većinom pripa- | uzrok latenina tuberkuloza, a iako isto daju radničkom staležu i školskojomla- | kod malokrvne slabunjave dece sa dini. Ali ima anemija, gde nije po sredi | rgjavim apetitom. More dakie pomaže nezdravi način života, nego je malo- | onima, kod kojih je sama bolest već krvnost posledica drugih bolesti, a o- | savladana da što pre ojačaju od borbe sobito ozleda, operacija i unutrašnjih |S bolešću zamoreni organizam. U ko- bolesti, gde se izgubi dosta krvi. Ona liko je organizam. slabiji, u toliko se prati sve teže kroničke bolesli, kao bo- mora više paziti i tražiti zaklonjena lesti pluća, želuca, živaca i mnoge infek- mesta od vetra a i makar stotinak me- ciozne bolesti na pr. malariju. Vrlo tara udaljena od mora. Na moru će se se često iza slabosti i malokrvnosti krije svakako oporaviti i one anemije, ko- plućna tuberkuloza u početnom stadijima je uzrok u slabim higijenskim | ju. Lake se anemije očituiu, u lakom | prilikama, neđovoljnoj hrani, slabom zamaranju i čestoj glavobolji, dočim | stanovanju, nezdravom zanimanju i kod teških dolazi do tolike slabosti, preteranom radu. Dobro se oporave i da se ne može ni hoditi, da oslabi (deca, koja ostanu slaba i malokrvna vid, da šume uši, dolazi štucavica, | posle dečjih infekcioznih bolesti, veli., te raduje treba da budu izveđene tako,“ brovačkom primorju. Oni bolesnici koji moraju boraviti malo podalje od mora imaju na Lapadu, gde se meša mor. ski vazduh sa šumskim, izvrsno leči- lište. Za vreme letnih vrućina mnogi- ma će bolesnicima najbolje biti u du. brovačkoj Rijeci, dočim je zima tamo dosta neugodna za slabu čeljad, Iz ovoga izlazi, da u Dubrovnik ne treba slati ljude toliko na lečenje koliko na | oporavak, t.j. rekonvalescente, da se . posle teških bolesti i slabosti mogu što pre vratiti svom poslu, Dr. Gjuro Orlić. zaštićenih mesta u Župi, Cavtatu i du- | Dva značajna datuma. | 12.-X6. — 13.-XL Na ova dva dana, jedan za drugim, u Dubrovniku svake godine vide se | barjaci. Prvi dan na pć koplja, u znak | žalosti, drugi dan veselo razvijeni, u | znak radosti. Baijaci na pć koplja podsjećaju nas (na dan, kada je jednim nametnutim ugovorom otrgnuto od naše narodne zajednice 600 hiljada nacijonalno svi- o jesnih sinova našeg naroda. A razvijeni barjaci podsjećaju nas “na dan, kad prvi odredi one vojske, | koja je svojom krolju omogućila naše Oslobogjenje, ugjoše kroz gradska vra- | ća megju ove naše zidine, da nam svojim dolaskom donesu trajno jam- i stvo ispunjenih naših težnja u oži- | votvorenom velikom djelu Narodnog , Ujedinjenja, | Gledajuci ove barjake, dva dana jedan za drugim, svima nama sama |se nameće misao, koja značenje nji- | hovog isticanja megjusobno povezuje, Otrgnuta braćo, ne gubite vjere! *\ S vama je. pravda, a na vas misle zevanje i glavobolja. kog kašlja, šarlaha, difterije i t. d. | milijoni braće. 12, oktobar zavio vas Ova se bolest leči sa uspehom u | U Dubrovniku se mogu lečili sve je u crno, ali bijeli orlovi ne će mi- | primorju. Ima istina naučenjaka, koji vrste anemije u svako doba godine, | rovati dok ne svane i vaš 19. oktobar... i ovde daju prvenstvo visokim plani- jer se na njegovoj raznolikoj obali | ora ik La . sli : zavi nama, ali niko ne poriče vrednost pri- može prema slučaju bolesti vazda naći | morskog Ječenja. Samo i ovde kan i | dobar položaj. Ako nam je potreban | kod ostalih bolesti treba znati izabrati | "pravo mesto na obali. Glavno je le- | čenje vazdušno, jer većina bolesnika jači uticaj mora, imamo u najbližoj okolini otoke Lopud, Šipan, Koločep (i Lokrum. Malog različitije je delovanje po drugu curu“. Tada svaki mladić | i lijevo onda će kolovodja dati zapo- nakloni se i zahvali curi, te podje na- vjed: ,Počinite malo“. Tada naštaje pred i pruži desnicu curi, da ga uhvati | šetnja, svaki momak svojom curom ispod ruke. Tada nastane živahni raz- ispod ruke, Poslje nekoliko šetnje, govor izmedju para, a kolovodja Će. im omesti razgovor nalogom: Udri lingio, živo kolo! Ala momci, ala cure izokola kolo, tko će bolje, dobre volje ihi! hij! Kolo veselo igra sad desno, sad lijevo nekoliko puta na okolo, pa će onda kolovodja viknuti : »Počinite malko“. Tada nastane pauza mala, lijeričar lakše udara, a momci se prošećuju vodeć curu ispod ruka, ili za ruku. Poslje nekoliko takovih Okretaja, kolovodja će: ,Udri kolo, živo kolo, veselo momci, veselo cure“. Najprije momak i cura jedan za dru- gim, držeć momak curu desnom ru- kom preko pasa, a lijevom rukom desnu ruku djevojčice, koje u vis po- dignute drže, na okolo plešu sad na desnu, sad na lijevu stranu. Sad je živo kolo, te je milina gle- dati, a još ugodnije slušati, gdje ko- lovadja sokoli plesače sa raznim za- povjedima, koje izgovara na posluh lijere oštrim naglaskom i milom šalom. N. pr. ,Veselo kolo, udri, druže, daj joj vjetra nije ti je mati rodila! Ako kolovodja vidi, da mu koji momak bitro ne igra, onda će kolovodja ple- šuć sokoliti druga ovako: ,Udri, brate lv0, što si opo, oli si kopo!“ A curi će: ,Udri curo, sad ti je ura!“ Iza kako se nekoliko puta okrenuše desno jepo i napred cure!“ Više puta učini kolovodja, da se izmjeni i po tricure napred i to stoji u njegovu ćeifu, a kratke šetnje i izmjene cura, onda će kolovodja lijeričaru: ,Udri, lingjo, Veselo kolo, a vi momci napred kolo I“ Onda će kolovodja: ,O sebi malo, da vas vidim tko će dolje, dobre volje“, Tada cure plešuć stupe u sredinu, a momci naokolo, Nastaje živo kolo: Svaki momak o sebi prama svojoj curi Skače hitro s noge na nogu okrećuć se okolo sebe, tako isto cura prama njemu sad podbočena, sad štucajuć prstima, sad pleščući rukama svi za- jedno, a kolovodja veselo bodri: »Udri, momci, veselo cure, eto kola, tko će bolje! Hi, hij, hi!“ Iza kako se dobro maigraše o sebi, Onda će kolovodja: ,Curu prida se! Napred kolo!“ Okrenuo se tako sad desno, sad lijevo nekoliko puia, pa će kolovodja narediti: ,Počinite malo“, Tada opet slijedi izmjena plesačica, dok kolovodju dodje red do djevojke, kojom započeo kolo, Onda za vrijeme šetnje otpuštava izjavom : »/V0, opo- čini i zahvali“ tako par PO par, dok Sve otpusti da ostane samo kolovodja | opet će kolovodja : ,Poklonite se li. | više puta učini to dok dodje do nje- | gove simpatije, ili njegov prijatelj. Iza | A miu slobodi, nadahnuti svijetlim tredicijama samoprijegora i viteštva, na dan slave našeg Oslobogjenja, ne zaboravimo braću, koja za slobodom | Vvape. Bijeli orlovi, snažni i ponosni, \ne sustajte u lijetu do pune Pobjede ! ja kadidrug mu, kojeg je prvog u- hvatio. Koliko živo i veselo udaranje \lijerice uzdigne plesače, toliko i živo | zapovijedanje kolovodjino drži kolo | veselo! Kolovodja neprestano bdije na i plesače i sluša lijericu, te ne uvuče jezika u glavu od neprestanih zapo- \ vijedi i ugodnih šala | Početak je kola lijep, al je završi- vanje kola i još ljepše. Kad ostane | kolovodja sam sa Curom, onda naredi \dijeričaru da udre živo, a on će curom | držeć je desnom za lijevu ruku prama | lijeriči poskakujuć s noge na nogu, | pa će se pustiti o sebi, te će jedno | prama drugome, sad štucajuć prstima, sad plešćući rukama veselo igrati na prstima, sad opet na krilo, vrteći se istodobno okolo sebe, Pri dovršivanju okola često se nadje vragoljasta dje- | vojka, pa dok prama kolovodji igra o , Sebi iznenada okrene na krilo na okolo sad desno, sad lijevo i ne da se kolo- Vodji uhvatiti dok ga dobro izmori. Napokon se uhvate, pa će držeć se za ruke prama lijeričaru napred i natrag nekoliko puta te se na svrhu naklone i tim završi kolo. Ovakovo završivanje kola traje više puta i PO četvrt sata. Manje više u svakome mjestu su skoro iste zapovjedi, a ima ih i različitih i više puta se čuje i trivijalnih, koje se ne bi imali čuti, Ali srećom takovih se malo čuje, jer su nametnute kao novotarije, Ovakovo narodno kolo obično plešu Br. 42. —— 2 Predavanja u školama. Uveo se je vrlo komodan običaj da svaki prohtjev, koliko god bio mio. guć ili nemoguć, obsegom bez mjere, te zamašan, mora naći odaziva u na. šim školama, naročito u osnovnim, ne obazirući se pri tome, "da se time skreće na stramputicu i navlači na oya takav teret, da će jednom da se udugi glavni cilj škola. Lijepo je i pohvalno da se učitelji sa podmlatkom nadju prvi na tratini, da je krče, da utiry puteve ali, jeli to svedj izvedivo, ve. liko je pitanje. Mogućnost da škole mogu biti orudje za svaki posao, po. sljedica je raznog shvatanja. Naravno, | onaj, koji najmanje udjela ima, a po. | birao bi »slavu«, veli: može se ; onaj | koji lomi zube, veli: jalov je posao |\u ovakim prilikama. Komu se hoće paradirsti, trebao bi da izmjeni s nas. tavnicima uloge, te da zasuče rukave, | da vidimo, kako bi on uspio da izvede \ono, što se sada sve traži od naših | škola. Škola je odgoiiteljica, to je ne. pobitna istina i pogodna ustanova za oširenje humanitarnosti, altruizma i drugih plemenitih ideja, ali nikako u velikom stilu i još, ako te ideje ne ; osiguramo povoljnim priiikama. Izja- lovit će se radi kloroze, kad se hoće | | | | pružati više nego »bijelj« dopušta, kad |se hoće da naglo stvaramo čudesa. Zajamčimo medjusobno upoznavanje, osigurajmo načine, da se jedni dru- gima približimo, poradimo u tome pravcu, da se jedno drugome prilju- | bimo ; stecimo ponos jednoga gragjan- stva; učvrstimo jedinstvo misli, želje, volje; podignimo se na kulturnu vi- | Sinu ; obezbjedimo ekonomsko dobro- stanje, pa tek tada podajmo se većim i širim zahtjevima, koje će škola sa poletom i snagom prihvatiti i postići | uspjeh. Ima ne rijetkih slučajeva da se u | škole dotepe preporučenik ovoga, 0- noga, kojemu se hoće da izbije paru nevoline djece, zato, što će ona gle- | dati neku okreinost, ili slušati neka | predavanja. Sve to nema nikakve od- | gojne vrijednosti, jer u podmlatku u- bija povjerenje, ozbiljnost, interes za | | u stonjskoj, slanjskoj i oraškoj okolici, ite dubrovačkoj župi, pa i u Konav- | lima. U Konavlima još se pomiče vrsta | narodnog kola, koja prikazuje otmicu. Osim svih marifeta podvlaču se ispad ruk kolovodje i drugarice mu, sakupe se sve u klupko, svi stisnuti kao šaka, trke s jedne i s druge strane, .pa se opet svrstaju u red kako su bili i nas: | tane kolo sve po zapovjedi kolovodje. Žaliti je, da se ova naša narodna kola sve više gube, a da preotimlju maha moderna kola — šimi, fokstrot, koja su poticalo na puienost i uopće na pokvarenost, nemoralnost ! Znam, da se mladeži hoće zabave, hoće kola! Kud će soko, već do neba Kud će momak, već do kola, Ubavoga krasnog spola ! Kad ćemo kolo neka ga je, ali ne tražimo ono, što nije narodno što naš otudjuje i što nas kvari. Čuvajmo naše običaje, naše svetinje. Pravo se kaže: »Bolje da nestane sela, nego običaja u selu“. Uzdržimo što je lijepo i ple“ menito, što je prama duhu našega naroda. Trijebimo zlo, zamjenuuvši 3 dobrim, al nikad s onim čim se većma kvarimo | I narodni običaji jesu veza narodnog jedinstva, bratstva i ljubavi. U narođ: noj državi, nek je i narodnog kola! a a po tome se opet razmetnu. Nastane | vanstep, tustep, tango, i još drugih — . = buslsć