S Raštana TERI nai DO POŠTARINA PLAĆENA Broj 44. SEDMIČNI INFORMATIVNI rovački List I PRIVREDNI GLASNIK Pojedini broj Din. 1:50 God. 1. Godišnja pretplata 80. Din. Za inozemstvo 200 D. Dr. MATIJA VIDOEVIĆ Urednik : 29. novembra 1924. Odgovorni urednik : STIJEPO M. BJELOVUČIĆ Plativo i utuživo u Dubrov- niku. Oglasi po tarifi. PRVI DECEMBRA Dubrovnik Kralju Petru Velikom Osiobodiocu na dan Narodnog Ujeđinjenja. Pokret narodnog ujedinjenja, kao rezultat ostvarivanja demokratskih prin- cipa i kao nužna posljedica narodnih preporoda, apsorvovao je kroz cijeli jedan vijek gotovo sva nastojanja ci- jelog niza generacija svih naroda našeg kontinenta. Do oživotvorenja njihovih težnja u stvaranju samostalnih nacija nalnih državnih jedinica, ovaj pokret zaokuplja i manifestuje se u svim gra- nama javnog života. On je odlučan u političkom, kulturnom i privrednom stvaranju, njega se pravda političkim, kulturnim i privrednim motivima, i na- pokon za njega se vojuje ne samo živom i pisanom riječi, nego i bombom i mačom, dok ga napokon ustalasane mase privode ostvarenju i oživotvorenju. U ovom pokretu koji je opći i koji i po tome ima svoju duboku kulturnu vrijednost, naš narod ima vrlo značajan udio. Rasparčan na nekoliko dijelova | u raznim državama, sjlnim i velikim, iunjetno megjusobno otugjivan i na- cijonalno pridušen, brzo se snalazi u općem strujanju savremenih ideja, da se i on prihvati borbe, koja će doni- jeti ostvarenje njegovih težnja. Tradicije nacijonalne jedinstvenosti nikad nijesu bile sasvim izbrisane u duši našeg naroda. Narodna pjesma održala ih je u najširim slojevima, a učvršćavale su ih i pisani kulturni spo- menici naših pjesnika i pisaca, megju kojim Dubrovnik daje i najjače i naj- značajnije. Pa zato prvi hitac, koji pade proti tugjivskom nasilju, bio je ujedno i prvo naviještanje svih onih nasto- rampa e Piše Dr. Predavanje, koje je o uskrsu 0. g. bilo održano u Dubrovniku sa svrhom da se upozori, kako su izvjesne poja- ve, kojima se bavi okultizam, još pro- | biematične, našlo je zanimljivu reak- ciju u nekim člancima ,Narodne Svi- sti“ U njima nije se pokušala pobi- jati ispravnost ni jedne kritične ana- | lize, kojoj su u onom predavanju bila | podvrgnuta brojna dokazala, što se od strane okultizma ističu kao odlučni do- kumenti, već se zakrenulo na vjersko i lično područje. Budući da u jednom od posljednih članaka g. Dum Vice Medini meni prigovara, što mu ne od- govaram, a ja ne bih želio da naša javnost to krivo shvati, neka mi bude dopušteno najprije da ovdje ta razjas- nim pa zatim da iskažem svoje miš- - ljenje o tom, kakova je dokazna vri- jednost izvještaja, što ih donosi g. D. V. M,, a to zbog čitatelja, koji se za- nimaju za tajansivene dogagjaje, što su ondje prikazani, U prvom članku ističe anonimni pi- sac, da je om doživio i proučavao ču- desnih pojava, pa su stoga ,za njega“ | janja, koja će nužno dovesti cijeli naš | narod do oslobogjenja, a tim i ujedi- | njenja, od kojeg se naše oslobogjenje ne da razdvojiti. Cijeli je jedan vijek prethodio Pr- | vom Decembru 1918 godine. Istrošene | su energije niza generacija, proliveni potoci krvi, strunule se gomile kosti, pone su hiljade ljudskih života, | da se ostvari velika misao, kojoj je svaki novi napor, svaka nova žrtva bio ujedno movi potstrek, novi zavjet i novi zalet k punoj Pobjedi. Pa i ako trnovitim putem naš narod došao je ipak u zajednicu slobodnih i svijesnih naroda kao samostalna, stvaralačka, slobodna jedinica. Eto u tom je i veliko i trajno značenje dana 1. decembra, kojeg ne može da potamni ni umanji nikakva pojava pro- laznog značenja. Zato dan 1. decembra nije obični \ kalendarski datum. Bilježeći svršetak jedne i početak nove epohe u životu | narodnom, on se po svojem značenju | silio odvaja od svih ostalih u našoj | historiji, pa zato se i slavi u cijeloj državi. Ova slava oživljuje u starim borcima uspomene na žrtve i pregaranja sna. Ove će godine grad Dubrovnik da na poseban način proslavi ovaj svi- jetli narodni blagdan. Toga će se dana isvečano otkriti na starim ;zidinama gradskim spomenik Kralju Petru 1. Karagiorgjeviću. I dan i mjesto u punom su skladu sa značenjem ove slave narodne har- nosti = historijskoj ličnosti — Velikog Vladara. ljivo je od imena Karagjorgjevića. Nakon vjekovnog ropstva prvoj klici Narodnog Ujedinjenja u prvom ustanku za oslobogjenje na čelu je Karapjorge, pri konačnom obračunu nakon cijelog vijeka oslobodilačkih borba u ostvare- nju djela Narodnog Ujedinjenja na Cijeli život Kralja Petra posvećen je misli Ujedinjenja i Oslobogjenja. Za niu se bori u ustaškim redovima u prijestolje, proročanski pozdravljen i- menom Krelja Srba i Hrvata. Pod nje- | Misao našeg Narodnog Ujedinjenja | \i njeno izvogjenje u djelo nerazdje- | čelu je opet Karagjorgje. I posebno , bosanskoj Krajini, za nju stupa na | | govim vodstvom završuju se i krune | se pobjedom oslobodilački ratovi, uje- | dinitelj je Srba, Hrvata i Slovenaca, | prvi Kralj Jugoslavije. Zato svaka slava Ujedinjenju ujedno jei slava Njegove uspomene. A jedno od najđostojnih mjesta za dizanje spomenika Kralju Ujedinitelju | i Osloboditelju svakako je ovaj stari | grad sa svojim slovinskim tradicijama i ove tvrde zidine, koje su Dubrovnik | kroz vijekove branile da se u njemu | njeguje i razvija velika misao Slobode. | Lik legendarnog borca perom i mačem | za misao Slobode, viteškog prvaka u | svim podvizima našeg naroda u od- | lučnom srazu konačne borbe i Velikog , Oslobodioca naše narodne cjeline, | uzidan u zidine ovog grada, ostat će | na vječna vremena kao pečat Velikog djela, koji u ovoj simboličnoj vezi nalazi svoj najljepši izražaj. A grad “brojnih historijskih spomenika oboga- ćen je jednim novim, koji nije samo ; dokumenat prošlosti, nego i putokaz | njegovoj sretnijoj budućnosti. Plenarna sjednica Trgovačko Obrtničke Komore. ! Godišnji izvještaj, — Proračun. — Pomorske uzance. — Eventualije. U prošli Četvrtak bila je plemarna ; sjednica maše Komore. Izvještaj pred- sjednišiva o stanju trgovine industrije i zanata kroz god. 1924, i o radu Ko- | more donijeli smo u prošlom broju, | U povodu toga izvještaja vodila se | Okultizam i znanost. žeći čvrstu volju da se sačuva izvoj- življa rasprava o stanju luke Gruž, te šteno veliko Djelo. Ona je ujedno | je sjednica dala nalog predsjedništvu, potstrek onim koji dolaze, da nastave | da ponovno požuri izgradnju projek- stopama utrtim pobjedama. Blagdan | tirane nove obale. Ujedinjenja, blagdan je naroda, koji | Sjednica je primila na znanje ko- je svijestan vrijednosti svoje indivi- načni račun za god. 1923. te odobrila | dualnosti i slobodnog razvitka na putu predračun prikazan joj za god. 1925, | napretka. | Prihodi i rashodi predvigjeni su za | čem ,postojanje nadprirodnoga“, pa s | takim čovjekom, veli, ,uije moguće | raspravljati“. R. Bujas. | te pojave znanstveno dokazane. O mom predavanju veli u početku svog dopisa: dopis, kojim sam najprije naznačio, | ,Bez sumnje g. predavač zašao je obje- | kad se može držati, da je faktičnost ktivnim, znanstvenim načinom u ova | neke pojave, znanstveno dokazana, za- delikatna pitanja, pokušavši da hladnim | tim sam predložio, zbog interesa za psihološkim metodom otrgne misterio- ienomene, neka bi pisac onog članka znu koprenu sa tako zvanih okulinih | objelodanio protokole svojih prouča- da se u svoj toj hladnoj objektivnosti | u stvar, Na njegova nestvarna ocjenji- | osjeća i jedan ton neobjektivnosti“, | vanja lične naravi reagirao sam samo zatim veli da sam predavao u ,zagri- | ovim riječima : ,Ne držim ui da pitanju Na to je ,Nar. Svijest“ donijela moj | fenomena“. Kasnije nalazi pisac ,kao | vanja ili mi na drugi način dao uvid | žljivom tonu“, u kojemu kao da je iz- | bijalo neko moje ,odveć čvrsto pred- | uvjerenje“. Pisac ne vjeruje u moju | objektivnost pri izvagjanju moje teze, | da oni fenomeni nijesu znanstveno do- kazani: ovdje ne mogu se nikako oteti | misli, da je za g. Bujasa samo ono znanstveno dokazano, u što je baš ox krenuo prstom. Jer ako slučajno on ne dožive slične pojave, izgleda, da ih neće nikada smatrati »znanstveno« dokaza- nim“. Dalje: ,Pa na kraju krajeva, zašto da i »znanstvenost« g. Bujasa ne bi mogla biti jedna proizvoljna hiperkritičnost ?“ Napokon iznosi još anonimni pisac, da ja a priori pori- | O vjerodostojnosti nekih fenomena | može išta koristiti osumnjičenje, da je | proizvoljno hiperkritičan ili neobjekti- van ko ne prihvata što okultizam tvrdi. Koliko se to po riječima gosp. X. pro- teže na mene, ne uzimljem takav sud ozbiljnim, dok ga ni sam autor ne nalazi vrijednim da ga potpiše“. Ovo je potaknulo autora, g. Dum Vicu Medinija, da mi se javi otvorenim pismom, u kojemu po njegovu miš- ljenju uđovoljuje mome prijedlogu time, što će preštampati tri svoja pod- listka, što su g, 1905. izišla u zadar- skom »Nar. Listu«, U tom je otvore- nom pismu autor propustio da ma na | god. 1925. po prilici u istom iznosu ikao i za god. 1924, biva prihod od | ukupno 211.000.— Dinara a rashod od ukupno 210900.— Prirez prema | tomu ostaje isti. U rashodu preventi- | virana su beriva za novo mjesto prav- nog savjetnika, koji će u isto doba | fungirati kao referent obraničkog suda, Pravnim savjetnikom bio je imenovan | g. sudski savj. Nikola Kosta. Sjednica je imala da riješi nekoliko | pitanja, koja su se potakla kroz ovu | godinu u pogledu pomorskih uzanaca. I. Ako se je brod obvezao, da će | koji način popravi ono što prije nije | bio potpisao te je sada svojim potpi- soin ono potvrdio. A ipak je g. D. V. M. očekivao, da | ću s njim raspravljati, pa sad kao da | se ljuti na mene (v. br. 40. »Nar. Sv.«), |što mu nijesam odgovorio, premda ga | ovo, kako se vidi, ne smeta da jedno- | strano sa mnom polemizuje nastavlja- jući ličnim načinom. Zašto njemu ne odgovaram, držim da je po prikaza- | nom stanju stvari posvema jasno. Kako što u privatnoj konversaciji treba po- štivati izvjesne društvene načine, tako i kod javne diskusije treba držati se poznatog običaja, da se polemika vrši sivarnim argumentima a ne ličnim za- | dirkivanjem. Samo se u toj formi može voditi razgovor megju obrazovanim ljudima. A sad da pogledamo, što nam kažu priopćenja g. D. V. M. ,Iz tajinstve- noga svijeta“ (v. »Nar. Sv.«, br. 29. 30. 31.). Moram odmah spomenuti, da to nijesu nikakvi protokoli proučavanja ni nešto što bi bilo njima ekvivalentno, već je to naprosto izvještaj o nekim dogogjajima, koji se više ne daju pro- vjeriti, pa se stoga ne može dobiti ni dovoljan uvid u stvar. U tome se ova; > P ro .