POŠTARINA PLAĆENA Broj 43. SEDMIČNI INFORMATIVNI I PRIVREDNI GLASNIK Pojedini broj Din. 1:50 Juprovački List God. 1. Godišnja pretplata 80 Din. Za inozemstvo 200 D. Dr. MATIJA VIDOEVIĆ Urednik: 21. novembra 1924, Odgovorni urednik: STIJEPO M. BJELOVUČIĆ Plativo i utuživo u Dubrov- niku. Oglasi po tarifi. Godišnji izvještaj Presjedništva naše Trgovačko Obrtničke Komore. U znaku privredne krize — Prepreke privrednom napretku — Neizjednačenost privrednog zakonodavstva. — Neprirodno raz- graničenje područja Komora. — Nemar i pogreške vlasti. — Slaba organizacija pomorske i carinske službe. — Podružnica Narodne Banke. — Ipak se i napreduje — Četiri nova parobroda. — Nove industrije. — Zanatlijske radnje i prodaje na malo — Zanatlijska škola u Dubrovniku. — Unutrašnji rad Komore. Prilike, u kojima se je obavljao rad Komore od zadnjeg našeg sastanka, bile su osobito teške zbog krize, u kojoj se čitava naša privreda nalazi, Uzroci su toj krizi u prvom redu općenite naravi. Trebalo je kroz ovo pet godina učiniti mnogo, da se udo- volji prvim zahtjevima narodne države, te se je u sve grane naše privrede ulo- žilo više, nego što je bilo raspoloživo kapitala, a to je imalo za posljedicu da su mnogo preduzeća bila spriječe- na s nestašice raspoloživih sredstava u svom razvitku te da su morala ra- diti a da se u tehničkom pogledu nije učinilo sve, što je bilo potrebno za jatenzivno iskorišćavanje naprave. Mno- gim je nestalo i vlastite prometne gla- vnice, koju su morali nabaviti uz vi- soke kamate. Državne potrebe, ps i nužda da se privredi dadu potrebna novčana sred- | stva za obavljanje posala, silile su na izdavanje novčanica, kojima je falilo zakonita pokrića, a to je djelovalo na tečaj mašeg novca. Što je još teže, naša novčanička banka nije mogla da tečaj dinara regulira, te je ovaj bio veoma izložen oscilacijama prama trenutačnom poiraživanju i nudjenju, izazvanu češ- će puta samo u spekulativne svrhe. Sve je ovo prouzrokovalo u našoj privredi neko opće bolesno stanje, koje se nije moglo liječiti bez teških žrtava. U koliko su te žrtve prijeko potrebne naš ih je svijet rado podnosio. Živeći u krajevima, gdje nas priroda naučila obilju, naši privrednici, jednako kao i naši seljaci znadu ograničiti svoje po- trebe i svoj rad udesili prama prilika- ma. Osobito nam je pak milo što mo- žemo konstatovati, da naši privrednici premda su ih prilike na to mamile, nijesu se pustili navesti na spekulacije ie će s toga ovu tešku krizu, koja reg- bi nije još stigla do svoga vrhunca, moći lakše prebroditi. Ove godine nemamo da zabilježimo nijednoga stečaja, a samo u zadnje doba nekoliko prinudnih nagodaba po- sljeratnih radnja, O kojim ne možemo da stvorimo svoj sud obzirom na to, da su rasprave još u tijeku. To najbojje osvjetljuje veliku solid- | nost naših privređnika uopće. Oni shva- | ćaju potpuno nastojanja, pa bilo sa | koje strane dolazila da se privreda slavi na realnu podlogu, jer je i uji- hovo poslovanje prama tomu udešeno, ali baš zato napose oni, još teže nego drugovdje, osjećaju sve ono, što se je za razvitak naše privrede moglo uči- niti, a što se je kroz pet godina pro- pustilo, premda sc od svih privredni- ka zahtijevalo. U prvom redu dolazi izjednačenje | privrednog zakonodavsiva, Nema sum- | nje, da to što u svakoj našoj pokra- | jini vrijede drugi zakoni, krizu čini još težu, Dok je svak mogao udovoljiti | | svojim obvezama, nije bilo ni prilike oda se vidi, što znači raditi u kraju, | gdje zalegje ima druge zakone. Sada pje to imalo za posljedicu, da je svaki | trgovački saobraćaj izmegju primorja i prijašnje Crne Gore zapeo. Trgovačke veze, koje su se teškom mukom bile uspostavile, morale su se prekinuti, jer u zakonu nema čvrsta jamstva za | brzu naplatu tražbina. Privredni kru- | govi iz Crne Gore upućeni su tako na | daleke dobavljače iz inozemstva i dru- | nastati od toga. Jednake su. poteškoće u pogledu iu- dustrije i zanata. Ljudi, koji dolaze k nama iz ostale države sa majstorskim ispitom, ne mogu kod nas vršiti obrt, jer nemadu kalfinskog ispita, i drugih uvjeta, koje naš zakon traži, a tako isto i naši se ljudi odbijaju u drugim krajevima. Trgovačke Obriničke Komore zadr- I | | | | | | Ek žale su i teritorijalni i poslovni djelo- | krug, koje su imale po zakonima dr- žava, kojima su prije ovi krajevi pri- padali, a kako Crna Gora nije imala Komore a Hercegovina je pripadala , Bosni, tako ni sada nemaju privredni krugovi u Crnoj Gori svoga zakonitog pre.stavnika, a Hercegovina još uvi- jek pripada području Trgovačko Obr- tničke Komore u Sarajevu, premda je sve upućuje na Dubrovnik. Naša Ko- mora ograničena je samo na jeđan dio Dubrovačke i Zetske Oblasti. Uz ovaku neprirodnu podjelu ne može biti ni govora o trgovačkoj i privrednoj or- ganizaciji, bez koje pravog napretka u privredi ne može da bude. Boli, jer se ne može ispričati, i nemar, koji se pokazuje prema našim , lukama. Premda se je već godine 1921. svečano i zvanično priznala neodgo- diva potreba, da se uredi luka u Gružu, | premda se je to priznalo za luku u | Zelenici, u Kotoru i drugovdje, rad- | nje se nijesu još započele. Vrlo nas se teško doimlje, kad ču- jemo, da se je tako rekuć preko noći našlo sredstava za druge. slične rad- | nje u našoj državi, a da novac, koji pje bio odregjen za Grušku i Zelenič- | ku luku nikako ne može da nagje | puta do naših obala. I organizacija pomorske i carinske službe, bez koje ne može da bude , uredna trgovina, zapinje. Pomorska | uprava živi i dalje onim organizmom, koji je imala u doba Ugarske i Austrije, . premda su se baš u tom pogledu pri- gih djelova naše države, a budućnost | | će pokazati, koje će teške posljedice | | like izmjenile. Što se pak tiče carinske službe dosta je upozoriti na žalosnu , Činjenicu, da premda se to već četiri godine traži, carinarnica u Gružu nema ojoš cariuskog hemijskog laboratorija. Već godine 1920, Komora je tražila, (da se u Dubrovniku obzirom na po- trebe izvoza i novčanog promela, koji . najbolje pokazuje opstojanje osam nov- | čanih zavoda, osnuje podružnica Na- | rodne Banke. Ni tomu zahtjevu nije \ bilo udovoljeno, a što smo gore spo- omenvli u pogledu lučkih radnja, to vrijedi i ovdje. Netom se je otvorila prometu luka u Sušaku, požurila se je Narodna Banka, da tu otvori svoju agenciju. To je i prirodno, jer jedne izvozne luke bez podružnice Narodne Banke nije moguće ni zamisliti, ali uzašto tada ,to isto ne vrijedi za Du- o brovnik? Zašto trgovina samo Dubrov- , nika ima biti prepuštena svojoj sud- | bini? Zašto mi u Dubrovniku imamo , |: Kolumbić. | plaćati visoke kamale na novac, a iz- voznici drugovgje dobivaju kredite od Narodne Banke samo uz 6%. Kada se ovom doda ekonomska ne- ovolja, u kojoj se nalazi naš kraj u povodu vinske krize, očito je, da se naša privreda u svim granama ima boriti sa najvećim poteškoćama. Pa uza sve to ona pokazuje života. Spomenut ćemo u prvom redu naše pomorstvo. Dubrovačka Parobrodska , Plovidba nabavila je ove godine dva | parobroda, a druga dva su nabavili “drugi privatnici. To su prve nabave Dubrovačke poslije rata; bilo u do- bar čas! Ova godina bilježi i provugjenje ne- kih industrija. U prvom redu spomenut ćemo industrije za preragjivanje naših | domaćih produkata. Tvrika Pero Kolić u pohvalnom nastojanju, da nagje nova tržišta našem vinu, proširila je znatno svoj rad za produciranje finih i. pje- nušastih vina te konjaka, ne žaleći | troška, da svoje industrijske naprave | usavrši prama najnovijim zahtjevima. Prvo Dalmatinsko Trgovačko Društvo [i Braća Vučković osnovali su tvornice | za ekstrakciju ulja iz kcmina, koje su ose dosada izvozili u inozemstvo, da | odatle opet uvozimo skupo tehničko | ulje. Željeti je da ove tvornice uspiju, ali preduvjet je tomu, da kod državne uprave nagju zaštite i pomoći. Ta za- štita nije dostatna, ako se samo udare dobijaju svoj materijal za izradu iz raz- nih država vrlo je lako plaćati koju go- dinu u nas materijal i skuplje, nego bi ga smjeli prama cijeni svjetskog pro- dukta što ga izragjuju, kada mogu time omesti stvaranje novih industrija u na- šoj državi. U tom pravcu nije se još “ništa uradilo te se je tako teško preju- dicirao rad ivornica za ovu godinu. Od novih tvornica: spomenut ćemo tvornicu boja »Dubravka« u Gružu, koja će najveću pažnju posvetiti prav- ljenju boja za potrebe naše trgovačke mornarice. | industrija tjestenina, koja postoji u Dubrovniku prije rata, dobila je ove godine novu tvornicu Kulušić. Tvornica sapuna Balla & Co, razvija normalno svoju djelatnost. Tvornice sardina imale su, u koliko rađe dobru * godinu. “G. Mato Brazičević iz Kolora ure- gjuje Električnu Centralu za Kotor, a novu tvornicu sprema u Gružu gosp. Kao ničim neopravdanu pojavu mo- ramo zabilježiti otvaranje uvijek novih radnja zanatlijskih i prodaja ma malo. Pučanstvo u okružju Komore nije se u tom razmjeru povećalo, da bi mogio dati pristojne zarade tim novim rad- njama, osobito pak kad se uzme u obzir da je zbog opće nestašice novca kupovna snaga pučanstva osjetljivo pala. Postojeće radnje ugrožene u svom op- stanku traže, da se pooštre propisi za izjavanje obrtnih dozvola, ali i sko bi bilo željeti, da naše obrtne vlasti budu u tom pogledu strože, treba is- taknuti, da pravi uzrok ovoj pojavi treba tražiti u poslijeratnoj pomami za lakšim dobitkom i za samostalnosti. Kogod je navršio propisane tri godine kao pomoćnik, ne zadovoljava se više tim položajem, već hoće da bude sa- mostalni gazda bez obzira, da li ima spreme i sredstava za uspjeh. Ovomu nedostatku moglo bi se doskočiti or- ganizacijom obrtnih zadruga, kojima je svrha, da discipliniraju pojedine obrte, te imadu mnogo većeg utjecaja kod davanja obrtnih listova nego što ih ima Trgovačko Obrinička Komora; ali na žalost smisla za takove obitne , udruge nema mnogo kod naših obrt- nika, a ni sama obrina vlast ne po- svećuje ustrojenju tih udruga onu pažnju, koju bi trebalo i na što bi po . zakonu bila dužna. | zaštitne carine na izragjene produkte | | kao što su nm. p. vina, tehničko ulje i sjemenja, već treba pružiti našim mla- dim industrijskim preduzećima pomoć u svakom pravcu, a osobito zaštititi ih od inostrane konkurence u nabavi ma- terijala za izradu iz raznih država. Starim predratnim tvornicama, koje Ovdje ćemo spomenuti prijeku po- trebu zanatske obuke. Ovomu je pita- \ nju posvećivala Komora osobitu pažnju. i Radilo se najprvo o tome da općina nagje zgradu, gdje bi se smjestila škola, “za koju su sredstva bila već odobrena u preveritivu državnom, ali koja se nije ' mogla otvoriti jer prostorija nije bilo.