e Strana 2. ne postoje, a gdje već postoje da se jednoliko obrazuju prema pravilima koja su predložena uz lokalne izmjene koje će prihvatiti odnosno,izmjene na glavnim skupštinama. U ove Saveze treba da. pristupe sva društva i kor- poracije, koje imadu veze sa turizmom i njegovim unapregjenjem. Gdje ova- kova društva ne postoje preduzeti će za njihovo osnivanje inicijativu Odsjek za saobraćaj putnika i turista mini- starstva trgovine i i«dustrije. 2, Kad budu obrazovani Savezi onda .će se odmah pristupiti ustanovljenju Zemaljskog saveza za saobraćaj put- nika i turista (Savezi se moraju osno- vati najduže kroz jednu godinu dana. 3. Prima se sa osobitom zahvalno- šću do znanja da je g. ministar bgo- vine svojim riješenjem od 29, XI. br. 994, naredio, da se pri min. trgovine Odsjeku za saobraćaj putnika i turista organizira Stručni savjet za unapre- gjenje turizma. Radi što tijesnije saradnje izmegju organizacije za saobraćaj putnika i in- teresirane državne vlasti, odnosno rma- dležnih ministarstava, te što uspješni- jeg provagjanja svojih ciljeva &bilo: bi potrebio, da se pravilnik ovđga. Sa- veta za turizam, što prije donese kako bi mogao započeti svoj rad. 4, Nadalje se zaključuje da se po- vede što veća akcija u svrhu defini- tivne centralne organizacije svih tu- rističkih i sličnih društava (kao bici- klistički, automobilski, zimsko sport- ski) u t. zv. Touring-Club u svrhu is- pravnog i po općenitost zajedničkih interesa što uspješnijeg izvršavanja predstojećeg ogromnog rađa. — Sva ta drušiva imala bi u svom užem dje- lokrugu da izvrše sav onaj detaljni rad i zadaću prema razdiobi i direkti- vama svog Centralnog Foruma, koji bi prema prilikama isti rasporegjivao .na potrebne krajeve da se svagdje ras- | položive sile i rad upotrebi na pra- vom mjestu, savjeta prati sa vel. pažnjom, dok nije moguć pristup, pošto u zemlji još nije sprovedena centrel organiz. turizma. Rezolucija o hotelskoj industriji. Konferencija svih saveza i društava za unaprešjenje saobraćaja puinika i turista u interesu postignuća toga zar datka izražava želju: 1. da se u budući zakon o radnja+ ma unesu: d a) odredbe kojima se ustanovljava bilo komora hotelske industrije bilo automna hotelsko-gostioničarska sek- cija u komori, ako bi zakon predvi sve saveze. b) uredbe kojima se predvigja obu- vezno članstvo, u profesionalnim mjes- nim kotelsko-gostioničarsko-kafanskim organizacijama. €) odredbe kojima se propisuje da lica koja žele dobiti dozvolu za vo- gjenje hotelske, gostioničarske ili ka- | fanske radnje, pa i dozvole — prava — točenja pića moraju ispunjavati uslove propisane tim zakonom za vogjenje tih radnja kao i da ispunjavanje tih uslova ocijeni mjesna profesionalna organizacija. y II. Da nadležni faktori potpomognu prigodnim mjerama osnivanje i odr- ževenja hotelsko gostioničarskih sža- leških škola radi profesionalno sa- vršavanja hotelsko-gostioničars 0+ soblja i pomladka a da dok sredstvom tih škola ne postigne do- \ voljan broj toga osoblja dopuste u | hotelsko gostioničarskim radnjama, a u opravdanoj prilici, rad radnih snaga ; iz inostransiva. II. Konferencija moli državne i op- činske mjerodavne faktore da svojim fiskalnim policijskim mjerama koje su teško izvodljive te često prelaze pri | izvršivanju u šikanu, ne smetaju na- naj hotelsko gostioničarskih pre- duzoća koja su preduslov razvitku | turizma. g% | 5 Da se rad iučernat. turističkog gjao samo jednu opću komoru za sve , DUBROVAČKI LIST" IV. Da u buduće sve zakonske i “druge propise odnoseće se na hotelsko gostioničarsku industriju studira, pro- pisuje i sprovagja ministarstvo trgo. vine i industrije a u koliko bi ti pro- pisi dodirivali nadležnosti drugih mi- nistarstava, da se propisuju i sprova- gjaju u saglasnosti sa ministarstvom irgovine i industrije i nazad V. Konferencija preporučeje hoielsko gostioničarskim udruženjima što tešnju suradnju sa udruženjima za saobraćaj puinika i turista u interesu unapre- gjenja toga saobraćaja. Rezolucija o našim banjama ljetovalištima. 1. Predlaže se, da se u svakome kupalištu, banji, ljetovalištu i klimat- skome mjestu osnuju zasebne kupa- lišne (banjske) općine, kao sasvim za- sebna komunalna tijela. 2, Da se uzakoni, — kako je to već i sada u nekim našim pokrajinama — da u svakome kupalištu, banji, ljeto- \ valištu i klimatskom mjestu, koje služi prometu stranaca (saobraćaju putnika), imadu biti ustrojena /ječilišna povje- renstva (banjski odbori, zdraviliške komisije, Kurkomisije) čiji sastav, dje- lokrug i način rađa, imao bibiti utvr- gjen za svako kupalište, banju, ljeto- štatutom, t. zv. kupališnim odnosno banjskim ili ljetovališnim štatutom (kao Hrv. i Slav. od g. 1906. u čl. 103, odnosno provedbeni naputak k tome zakonu u članovima 104. i 106. uz savremene promjene). Taj štalut imale bi vlasti, u okviru zakona, zasebno tovalište i klimatsko mjesto, nakon | saslušanja mjerodavnih interesenata, | \mzevši u obzir lokalne prilike dotič- |noaga kupališta, banje, ljetovališta i klimatskog mjesta. U koliko lječilišna povjerenstva (banj- ski odbori, zdravilišne komisije) i šta- tuti u pojedinim kupalištima, banjama, valište i klimatsko mjesto zasebnim | što to predvigja zakon o zdravstvu za | odobriti za svako kupalište, banju, lje- | Br. 46. | ljetovalištima i klimatskim mjestima | već postoje, mogli bi se na zahtje, | interesenata od nadležnih vlasti u o. kviru novoga zajedničkoga zakona za cijelu državu, preudesiti. : 3. Konstatira se, da uslijed sada. njega negodesnog privrednog stanja “naša kupališta, banje, ljetovalište, kli. matska mjesta i hoteli u opće, veoma pate na pomanjkanju kapitala potreb. “nog im za usavršenje i proširenje, — | Umoljava se stoga vlada da nagje na. čina i sredstava, kako bi se kupališ. iima, banjama, ljetovalištima, klimat. skim mjestima i hotelima podjelili za vršenje i proširenje obrta zajmovi pu. tem Narodne banke a za novogradnje | putem drž. hipotekarne banke, ali da | se omoguće tuzemni ili inostrani zaj. | movi uz kamatnjak kao i kod Narod, banke. Ujedno se apelira na nadležne vlasti, da kad novograđuja i novouregjenja kupališta, banja i hotela, kako po ku- | palištima i banjama, tako i po hote- lima, ako je kod istih potreban mate. rijal, mašinerija te namješti iz ino. | zemstva, kojega se kod' nas ne pro- izvagia, odobri kod vvoza istih oprost od carine, a na podvozu kako ino. zemnog tako i tuzemnog, u tu svrhu potrebuog materijala, bilo željeznicom \ili lagjom dobiju povlastice svake vrste. Nadalje se apelira na nadležne vlasti, da se podizanje novogradnja u kupa- | lištima, banjama, ljetovalištima i kli: matskim mjestima, te novogradnje ho- (tela u opće, podupire time, da se sve | takove uovogradnje opraste barem na 25 godina od svih poreza, prireza i nameta i ostalih javnih daća. Rezolucija o važnosti propagande i reklame. 1. Treba. zamoliti cjelokupnu. našu štampu, da posveti naročitu pažnju prupagandi o turizmu, a naročito svra- \titi pažnju da prikazuje prilike kod nas stvarno i vijesti o javnoj bezbjednosti uvijek prije provjeri nego ih donosi, lampom. Taj je dogagjaj dovoljno je- dnostavan da tu pogledamo — ne za- lazeći u pitanje, je li to ,jedna od najizrazitijin manifestacija mrtvijeh“ — kako je izveđen dokaz, da se zbilja radi o okulinom fenomenu. Tome je liječniku dakle puknuo ta- njurić nad svjetiljkom. Porcelanski je taj predmet mogao puknuii djelova- njem topline na materijal time, što su se s vremenom u njemu stvarale mo- lekularne promjene, ili djelovanjem topline na metalnu kvaku pokrovca, koja je mogla da tlači na porcelen. Par dana je porcelan pucao i napokon je otpala polovina tanjurića. Ovo je gola činjenica, o kojoj se radi, a ako se to dogodilo, onuda nema tu ničesa čudnoga. Čudnovatom postaje po miš- ljenju liječnikovu ta stvar zbog toga, što se odlomljena polovina našla na stolu okomito pod lampom a ,u opreci sa za- konom o padu ijelesa“, jer kad bi onaj komad porcelana bio pao na stakleni Cilindar, morao bi ga razbiti, a ovaj je ostao cio; prostor pak izmegju ci- lindra i zvona bio je premalen za pro- laz; odbija se i mogućnost, da je onaj komad pao koso na zvono, jer da se u iom slučaju on morao razbiti i ta- kogjer je morao polupati i zvono (zašto jedno i drugo?); uapokon, da se onaj komad tanjurića samo skliz- nuo niza stijenu zvona, morao je pa- sti daleko od tačke pod svjetiljkom. Iz ovoga se zaključuje, da je to bio natprirodan fenomen. Kako će pomnjivi čitatelj biti opa- zio, pozitivistički doktor ostao je na- prosto dužan da dokaže, da je pro- stor izmegju cilindra i zvona bio pre- \malen za prolaz odlomljene polovice tanjurića; za tu bi svrhu morao na- vesti dimenzije i oblik toga tijela i praznine okolo cilindra. Kamo bi pak mogao dospieti komad tanjurića, ako se sklizne niza zvono, moglo bi se prosuditi, kad bi se podale dimenzije zvona i njegov oblik, dimenzije i oblik komada i k tomu udaljenost donjeg ruba zvona od površine stola, te raz- mak obješenog tanjurića od gornjeg ruba zvona. Uz izvjesnu brzinu moglo je tijelo skliznuv niz zvono, prema tome kakova je krivulja profila, dos- pjeti eveniualno :na mjesto okomito pod lampom ; imalo se to i pokusima ispitivati. Sve je ovo propušteno da se učini, pa nam nikako nije eviđentnim, da ovaj komadić porcelana nije mo- gao prirodnim načinom pasti pod lampu. Ali osim toga, što opažač nije umio da sebi razjasni kako je ono palo, ima tu i nešto drugo, što je ,iskre- nom materijalisti“ moglo da pomuti hladnokrvno prosugjivanje. On je imao jednog dobrog znanca, s kojim je jed« nom u šali, ,bez i najmanje sjenke ozbiljnosti“ sklopio obećanje, da će se ko prije umre javiti drugomu. ,Dakle, Vi ćete doći da se pokažate i razbit ćete nešto u ovoj sobi, n. p. spravu, koja visi povrh stola“. Mrtvac se do- duše nije pokazao, ali se! ipak nešto nad stolom razbilo i to kako se kas- nije doznalo, nekoliko dana poslije smiti onog Šaljivog znanca. Da je slu- čajno taj čovjek umro par dana po- slije ,fenomena“ namjesto što je slu- čajno umro par dana prije ioga, možda ne bi bilo govora o kakvoj okultnoj Kg | pojavi. Vječita šteta, da onaj ,ugovor“ nije bio proiokolisan, da se može pro- | Ovako se mora iovo — ako se hoće — vjerovati bez dokaza. »Što na ovo naš gospar profesor ? Hoće li i ovdje naći autosugestiju 2“ pita porugljivo g. D.V, M. Ne, tu ne nalazim autosugestije, ali nalazim — i to u znatnoj mjeri — nedostajanje sposobnosti za kritično mišljenje. Pisac članka ,Malo razgovora“ pro- | dužuje nagagjanjem, što bih ja još mogao na to reći. Držim da ne treba gubiti riječi o znanstvenoj vrijednosti ovakovih pripovijesti, kojih uostalom ima mnogo ljepših kod Myersa. Samo ću još naglasiti: prikazujući dogagjaj O tanjuriću pretpostavljao sam, da iz- vještaj o samoj činjenici nije izmišljen. Razumije se, da katkada može i o- pitanje. U svakom slučaju vrijedi prin- cip, da je faktičnost nekog opaženog dogagjaja samo onda znanstveno do- kazana, kad je opažanje izvršeno u prilikama, koje stricte isključuju mo gućnost varke i prijevare. I kolikogod se u znanstvenoj praksi može i grije- šiti proti tom teoretskom zahtjevu, mislim ipak da nema ni učenjaka ni »čovjeka zdravim razumom obdarena“, koji će ozbiljno ustvrditi, da je nešto na nesumnjiv način utvrgieno, makar jevare ; to bi bilo isto što reći: posve je dokazano da je tako, premda bi moglo biti i drukčije. Da nešto ,nije znanstveno dokazano“ znači potom, da se ono može vjerovati i ne vjero- vati, znači da stvar nije još na čistu, | vjeriti, je li doslovce onako glasio! | pravdanost takove prelpostavke biti | još postojala mogućnost varke i pri- | da je još moguće o tom sumnjati, da je tu dakle još problem. Moje je predavanje imalo svrhu da to pokaže za pojave okultizma te da upozori na to, da budemo oprezni, Svi smo skloni inisticizmu, jer smo tom bolesti hereditarno opterećeni. Većina će ljudi instiktivno u svemu, što prema stanju svog znanja ne mogu \da razumiju, tražiti neku tajanstvenu silu i držat će da su iime našli tuma- čenje nerazumljivoj pojavi; ono, što je bilo zagonetno, pričinja se onda | razumljivijim, a to samo stoga, što je | nekako udovoljeno emocionalaoj po- \trebi, da svaki upit dobije odgovora. Kad pak neko dogje i hladno doka- zuje, kako je svaki odgovor na ta p!- tanja — zasada barem — bez temelja, kako nije stalno ni da ima okultnili | pojava, onda to poremećuje duševni: mir, to vrijegja time što poriče vri jednost dugo gojenom uvjerenju, i čuvstva se onda bune proti razaranju iluzija. I to je prirodno. Ž ne upozortim na knjigu, koja je ovili dana kod nas izišla: ,Tajanstvene pojave“ od sveuč. proiesora Bazale. Knjiga je napisana bez tendencije ! poglavito je informativnog karaktera: pa svako, ko se zanima za te pojave može da sam o njima stvori sud. Au torovo mišljenje o tim problemima nije oštro odregjeno i nikako se ne nameće: pa je možda baš stoga ova knjiga prijatnija i razumljivija svima onima: kojima sve što zvuči kao ,eksaktno“, | pozitivno“ i ,empirično“ pobugjuj? izvjesnu mrzost. Ne ću propustiti ovu prigodu, a da | => dEEE- ž = mv o ze