e
Strana 2.



ne postoje, a gdje već postoje da se
jednoliko obrazuju prema pravilima
koja su predložena uz lokalne izmjene
koje će prihvatiti odnosno,izmjene na
glavnim skupštinama. U ove Saveze
treba da. pristupe sva društva i kor-
poracije, koje imadu veze sa turizmom
i njegovim unapregjenjem. Gdje ova-
kova društva ne postoje preduzeti će
za njihovo osnivanje inicijativu Odsjek
za saobraćaj putnika i turista mini-
starstva trgovine i i«dustrije.

2, Kad budu obrazovani Savezi onda
.će se odmah pristupiti ustanovljenju
Zemaljskog saveza za saobraćaj put-
nika i turista (Savezi se moraju osno-
vati najduže kroz jednu godinu dana.

3. Prima se sa osobitom zahvalno-
šću do znanja da je g. ministar bgo-
vine svojim riješenjem od 29, XI. br.
994, naredio, da se pri min. trgovine
Odsjeku za saobraćaj putnika i turista
organizira Stručni savjet za unapre-
gjenje turizma.

Radi što tijesnije saradnje izmegju
organizacije za saobraćaj putnika i in-
teresirane državne vlasti, odnosno rma-
dležnih ministarstava, te što uspješni-
jeg provagjanja svojih ciljeva &bilo: bi
potrebio, da se pravilnik ovđga. Sa-
veta za turizam, što prije donese kako
bi mogao započeti svoj rad.

4, Nadalje se zaključuje da se po-
vede što veća akcija u svrhu defini-
tivne centralne organizacije svih tu-
rističkih i sličnih društava (kao bici-
klistički, automobilski, zimsko sport-
ski) u t. zv. Touring-Club u svrhu is-
pravnog i po općenitost zajedničkih
interesa što uspješnijeg izvršavanja
predstojećeg ogromnog rađa. — Sva
ta drušiva imala bi u svom užem dje-
lokrugu da izvrše sav onaj detaljni
rad i zadaću prema razdiobi i direkti-
vama svog Centralnog Foruma, koji
bi prema prilikama isti rasporegjivao

.na potrebne krajeve da se svagdje ras- |
položive sile i rad upotrebi na pra-
vom mjestu,

savjeta prati sa vel. pažnjom, dok nije
moguć pristup, pošto u zemlji još nije
sprovedena centrel organiz. turizma.
Rezolucija o hotelskoj industriji.
Konferencija svih saveza i društava
za unaprešjenje saobraćaja puinika i
turista u interesu postignuća toga zar
datka izražava želju:
1. da se u budući zakon o radnja+
ma unesu: d
a) odredbe kojima se ustanovljava
bilo komora hotelske industrije bilo
automna hotelsko-gostioničarska sek-
cija u komori, ako bi zakon predvi

sve saveze.

b) uredbe kojima se predvigja obu-
vezno članstvo, u profesionalnim mjes-
nim kotelsko-gostioničarsko-kafanskim
organizacijama.

€) odredbe kojima se propisuje da
lica koja žele dobiti dozvolu za vo-
gjenje hotelske, gostioničarske ili ka-
| fanske radnje, pa i dozvole — prava —
točenja pića moraju ispunjavati uslove
propisane tim zakonom za vogjenje
tih radnja kao i da ispunjavanje tih
uslova ocijeni mjesna profesionalna
organizacija. y

II. Da nadležni faktori potpomognu
prigodnim mjerama osnivanje i odr-
ževenja hotelsko gostioničarskih sža-
leških škola radi profesionalno sa-
vršavanja hotelsko-gostioničars 0+
soblja i pomladka a da dok
sredstvom tih škola ne postigne do-
\ voljan broj toga osoblja dopuste u
| hotelsko gostioničarskim radnjama, a
u opravdanoj prilici, rad radnih snaga
; iz inostransiva.

II. Konferencija moli državne i op-
činske mjerodavne faktore da svojim
fiskalnim policijskim mjerama koje su
teško izvodljive te često prelaze pri
| izvršivanju u šikanu, ne smetaju na-
naj hotelsko gostioničarskih pre-

duzoća koja su preduslov razvitku
| turizma.

g%









| 5 Da se rad iučernat. turističkog

gjao samo jednu opću komoru za sve ,

DUBROVAČKI LIST"

IV. Da u buduće sve zakonske i
“druge propise odnoseće se na hotelsko
gostioničarsku industriju studira, pro-
pisuje i sprovagja ministarstvo trgo.
vine i industrije a u koliko bi ti pro-
pisi dodirivali nadležnosti drugih mi-
nistarstava, da se propisuju i sprova-
gjaju u saglasnosti sa ministarstvom
irgovine i industrije i nazad

V. Konferencija preporučeje hoielsko
gostioničarskim udruženjima što tešnju
suradnju sa udruženjima za saobraćaj
puinika i turista u interesu unapre-
gjenja toga saobraćaja.

Rezolucija o našim banjama
ljetovalištima.

1. Predlaže se, da se u svakome
kupalištu, banji, ljetovalištu i klimat-
skome mjestu osnuju zasebne kupa-
lišne (banjske) općine, kao sasvim za-
sebna komunalna tijela.

2, Da se uzakoni, — kako je to već
i sada u nekim našim pokrajinama —
da u svakome kupalištu, banji, ljeto-
\ valištu i klimatskom mjestu, koje služi
prometu stranaca (saobraćaju putnika),
imadu biti ustrojena /ječilišna povje-
renstva (banjski odbori, zdraviliške
komisije, Kurkomisije) čiji sastav, dje-
lokrug i način rađa, imao bibiti utvr-
gjen za svako kupalište, banju, ljeto-



štatutom, t. zv. kupališnim odnosno
banjskim ili ljetovališnim štatutom (kao
Hrv. i Slav. od g. 1906. u čl. 103,
odnosno provedbeni naputak k tome
zakonu u članovima 104. i 106. uz
savremene promjene). Taj štalut imale
bi vlasti, u okviru zakona, zasebno



tovalište i klimatsko mjesto, nakon

| saslušanja mjerodavnih  interesenata, |

\mzevši u obzir lokalne prilike dotič-
|noaga kupališta, banje, ljetovališta i
klimatskog mjesta.

U koliko lječilišna povjerenstva (banj-

ski odbori, zdravilišne komisije) i šta-

tuti u pojedinim kupalištima, banjama,

valište i klimatsko mjesto zasebnim |

što to predvigja zakon o zdravstvu za |

odobriti za svako kupalište, banju, lje- |

Br. 46.

| ljetovalištima i klimatskim mjestima
| već postoje, mogli bi se na zahtje,
| interesenata od nadležnih vlasti u o.
kviru novoga zajedničkoga zakona za
cijelu državu, preudesiti. :
3. Konstatira se, da uslijed sada.
njega negodesnog privrednog stanja
“naša kupališta, banje, ljetovalište, kli.
matska mjesta i hoteli u opće, veoma
pate na pomanjkanju kapitala potreb.
“nog im za usavršenje i proširenje, —
| Umoljava se stoga vlada da nagje na.
čina i sredstava, kako bi se kupališ.
iima, banjama, ljetovalištima, klimat.
skim mjestima i hotelima podjelili za
vršenje i proširenje obrta zajmovi pu.
tem Narodne banke a za novogradnje
| putem drž. hipotekarne banke, ali da
| se omoguće tuzemni ili inostrani zaj.
| movi uz kamatnjak kao i kod Narod,
banke.

Ujedno se apelira na nadležne vlasti,
da kad novograđuja i novouregjenja
kupališta, banja i hotela, kako po ku-
| palištima i banjama, tako i po hote-
lima, ako je kod istih potreban mate.
rijal, mašinerija te namješti iz ino.
| zemstva, kojega se kod' nas ne pro-
izvagia, odobri kod vvoza istih oprost
od carine, a na podvozu kako ino.
zemnog tako i tuzemnog, u tu svrhu
potrebuog materijala, bilo željeznicom
\ili lagjom dobiju povlastice svake vrste.

Nadalje se apelira na nadležne vlasti,
da se podizanje novogradnja u kupa-
| lištima, banjama, ljetovalištima i kli:
matskim mjestima, te novogradnje ho-
(tela u opće, podupire time, da se sve
| takove uovogradnje opraste barem na
25 godina od svih poreza, prireza i
nameta i ostalih javnih daća.
Rezolucija o važnosti propagande

i reklame.

1. Treba. zamoliti cjelokupnu. našu
štampu, da posveti naročitu pažnju
prupagandi o turizmu, a naročito svra-
\titi pažnju da prikazuje prilike kod nas
stvarno i vijesti o javnoj bezbjednosti
uvijek prije provjeri nego ih donosi,







lampom. Taj je dogagjaj dovoljno je-
dnostavan da tu pogledamo — ne za-
lazeći u pitanje, je li to ,jedna od
najizrazitijin manifestacija mrtvijeh“ —
kako je izveđen dokaz, da se zbilja
radi o okulinom fenomenu.

Tome je liječniku dakle puknuo ta-
njurić nad svjetiljkom. Porcelanski je
taj predmet mogao puknuii djelova-
njem topline na materijal time, što su
se s vremenom u njemu stvarale mo-
lekularne promjene, ili djelovanjem
topline na metalnu kvaku pokrovca,
koja je mogla da tlači na porcelen.
Par dana je porcelan pucao i napokon
je otpala polovina tanjurića. Ovo je
gola činjenica, o kojoj se radi, a ako
se to dogodilo, onuda nema tu ničesa
čudnoga. Čudnovatom postaje po miš-
ljenju liječnikovu ta stvar zbog toga, što
se odlomljena polovina našla na stolu
okomito pod lampom a ,u opreci sa za-
konom o padu ijelesa“, jer kad bi onaj
komad porcelana bio pao na stakleni
Cilindar, morao bi ga razbiti, a ovaj
je ostao cio; prostor pak izmegju ci-
lindra i zvona bio je premalen za pro-
laz; odbija se i mogućnost, da je onaj
komad pao koso na zvono, jer da se
u iom slučaju on morao razbiti i ta-
kogjer je morao polupati i zvono
(zašto jedno i drugo?); uapokon, da
se onaj komad tanjurića samo skliz-
nuo niza stijenu zvona, morao je pa-
sti daleko od tačke pod svjetiljkom.
Iz ovoga se zaključuje, da je to bio
natprirodan fenomen.

Kako će pomnjivi čitatelj biti opa-
zio, pozitivistički doktor ostao je na-
prosto dužan da dokaže, da je pro-
stor izmegju cilindra i zvona bio pre-

\malen za prolaz odlomljene polovice
tanjurića; za tu bi svrhu morao na-
vesti dimenzije i oblik toga tijela i
praznine okolo cilindra. Kamo bi pak
mogao dospieti komad tanjurića, ako
se sklizne niza zvono, moglo bi se
prosuditi, kad bi se podale dimenzije
zvona i njegov oblik, dimenzije i oblik
komada i k tomu udaljenost donjeg
ruba zvona od površine stola, te raz-
mak obješenog tanjurića od gornjeg
ruba zvona. Uz izvjesnu brzinu moglo
je tijelo skliznuv niz zvono, prema
tome kakova je krivulja profila, dos-
pjeti eveniualno :na mjesto okomito
pod lampom ; imalo se to i pokusima
ispitivati. Sve je ovo propušteno da se
učini, pa nam nikako nije eviđentnim,
da ovaj komadić porcelana nije mo-
gao prirodnim načinom pasti pod
lampu.

Ali osim toga, što opažač nije umio
da sebi razjasni kako je ono palo,
ima tu i nešto drugo, što je ,iskre-
nom materijalisti“ moglo da pomuti
hladnokrvno prosugjivanje. On je imao
jednog dobrog znanca, s kojim je jed«
nom u šali, ,bez i najmanje sjenke
ozbiljnosti“ sklopio obećanje, da će se
ko prije umre javiti drugomu. ,Dakle,
Vi ćete doći da se pokažate i razbit
ćete nešto u ovoj sobi, n. p. spravu,
koja visi povrh stola“. Mrtvac se do-
duše nije pokazao, ali se! ipak nešto
nad stolom razbilo i to kako se kas-
nije doznalo, nekoliko dana poslije
smiti onog Šaljivog znanca. Da je slu-
čajno taj čovjek umro par dana po-
slije ,fenomena“ namjesto što je slu-
čajno umro par dana prije ioga, možda
ne bi bilo govora o kakvoj okultnoj





Kg
| pojavi. Vječita šteta, da onaj ,ugovor“
nije bio proiokolisan, da se može pro-
| Ovako se mora iovo — ako se hoće —
vjerovati bez dokaza.

»Što na ovo naš gospar profesor ?
Hoće li i ovdje naći autosugestiju 2“
pita porugljivo g. D.V, M. Ne, tu ne
nalazim autosugestije, ali nalazim —
i to u znatnoj mjeri — nedostajanje
sposobnosti za kritično mišljenje.

Pisac članka ,Malo razgovora“ pro-
| dužuje nagagjanjem, što bih ja još
mogao na to reći. Držim da ne treba
gubiti riječi o znanstvenoj vrijednosti
ovakovih pripovijesti, kojih uostalom
ima mnogo ljepših kod Myersa. Samo
ću još naglasiti: prikazujući dogagjaj
O tanjuriću pretpostavljao sam, da iz-
vještaj o samoj činjenici nije izmišljen.
Razumije se, da katkada može i o-



pitanje. U svakom slučaju vrijedi prin-
cip, da je faktičnost nekog opaženog
dogagjaja samo onda znanstveno do-
kazana, kad je opažanje izvršeno u
prilikama, koje stricte isključuju mo
gućnost varke i prijevare. I kolikogod
se u znanstvenoj praksi može i grije-
šiti proti tom teoretskom zahtjevu,
mislim ipak da nema ni učenjaka ni
»čovjeka zdravim razumom obdarena“,
koji će ozbiljno ustvrditi, da je nešto
na nesumnjiv način utvrgieno, makar

jevare ; to bi bilo isto što reći: posve
je dokazano da je tako, premda bi
moglo biti i drukčije. Da nešto ,nije
znanstveno dokazano“ znači potom,
da se ono može vjerovati i ne vjero-
vati, znači da stvar nije još na čistu,





| vjeriti, je li doslovce onako glasio! |

pravdanost takove prelpostavke biti |

još postojala mogućnost varke i pri- |

da je još moguće o tom sumnjati, da
je tu dakle još problem.

Moje je predavanje imalo svrhu da
to pokaže za pojave okultizma te da
upozori na to, da budemo oprezni,
Svi smo skloni inisticizmu, jer smo
tom bolesti hereditarno opterećeni.
Većina će ljudi instiktivno u svemu,
što prema stanju svog znanja ne mogu

\da razumiju, tražiti neku tajanstvenu
silu i držat će da su iime našli tuma-
čenje nerazumljivoj pojavi; ono, što
je bilo zagonetno, pričinja se onda
| razumljivijim, a to samo stoga, što je
| nekako udovoljeno emocionalaoj po-
\trebi, da svaki upit dobije odgovora.
Kad pak neko dogje i hladno doka-
zuje, kako je svaki odgovor na ta p!-
tanja — zasada barem — bez temelja,
kako nije stalno ni da ima okultnili
| pojava, onda to poremećuje duševni:
mir, to vrijegja time što poriče vri
jednost dugo gojenom uvjerenju, i
čuvstva se onda bune proti razaranju
iluzija. I to je prirodno. Ž

ne upozortim na knjigu, koja je ovili
dana kod nas izišla: ,Tajanstvene
pojave“ od sveuč. proiesora Bazale.
Knjiga je napisana bez tendencije !
poglavito je informativnog karaktera:
pa svako, ko se zanima za te pojave
može da sam o njima stvori sud. Au
torovo mišljenje o tim problemima nije
oštro odregjeno i nikako se ne nameće:
pa je možda baš stoga ova knjiga
prijatnija i razumljivija svima onima:
kojima sve što zvuči kao ,eksaktno“,
| pozitivno“ i ,empirično“ pobugjuj?
izvjesnu mrzost.

Ne ću propustiti ovu prigodu, a da |

=> dEEE-



ž =
mv o

ze