Strana 2. »DUBROVACKI LIST“ Kako da se zaštite ulagači ? Javno pitanje na štediše 1 ulagače. Rad i štednja, dva su veoma krupna iaktora u životu sviju civiliziranih na- roda, koji treba uvijek da idu uporedo i da se upotpunjuju. Kod nas u našem Narodu, smisao za naprednu štednju nije podjednako razvijen u svima slo- jevima gragjana, on je u gradovima jači i intenzivniji, a na selu slab i nerazvijen. Uopće sadanje stanje uštednja u na- šoj Domovini ne zadovoljava nikako, jer su uštegjeni kapitali ili bar oni, koji su u obliku uložaka plasirani u u novčane zavođe, jošte uvijek suviše maleni i ne stoje u ispravnom omjeru sa stanjem naše populacije, sa eko- nomskom snagom Srba, Hrvata i Slo- venaca, niti uopće sa odnosima u na- šoj nacionslnoj privredi. U zapadnoj Evropi, imade zemalja, kao primjerice Belgija, gdje je svaki drugi gragjanin ne samo štediša, već istodobno i ula- gač u novčanim institutima. Najobičniji oblik napredne štednje predstavlja ulaganje kapitala u novčane zavode: štedionice, banke i kreditne institucije i upravo posljednji dogo- gjaji u našoj privredi i učestali slo- movi u redovima nacionalnih novčanih ustanova, te veoma nezdrave i bolesne pojave u našoj sredini, mogle bi ne- povolino da utječu na napredak štednje u budućnosti, one bi mogle, ne krene li se zdravim putem, da pokolebaju u masama štediša i ulagača u naše so- lidne nacionalne tekovine, pa bi i sama - ideja napredne Stednje mogla pod utje- cajem takovih kritičkih pojava i njiho- vih posljedica da se proianira, da do- Živi snažan udarac, pa i dekadansu, a to svakako valja sprije“t. Mi smo Narod maleniih, sitnih i ras- irkanih kapitala i samo intenzivnom i . istrajnom štednjom, sakupljanjem i kon- ceniracijom. tih. kapitala i ispravnim shvaćanjem samog problema, mi mo- žemo da se nacionalno ojačamo, da se ekonomski osamostalimo i da izdr- žimo sva iskušenja ovog poslijeratnog uzburkanog ekonomskog perioda, Sva- ka volest treba da se liječi za vremena “ito radikalno, kako bi se ograničila i onemogućila zaraza zdravog orga- nizma. Bolesne pojave u redovima na- ših novčanih zavoda ireba takogjer da se lokaliziraju, one treba da se u bu- dućnosti prepriječe, ne samo u inte- resu dobrog glasa našeg bankarstva, kao predstavnika organiziranog kapi- tala, već i u interesu šlediša, te ko- | mačno radi samog općeg i ekonom- | skog položaja Zemlje pa i radi naše | reputacije pred inozemstvom, > Cijeneći punu važnost i veliko zna očenje ovog problema kao i konze- kvence koje on može da imade na na- i šem mladom privrednom organizmu, | naša je Redakcija, postavila još pred i više od godine dana na iapet pitanje o zaštiti ulagača kod smaših novčanih zavoda i od tada mi na tome pitanju stalno radimo, mi ga proučavamo iu tome ustrajati ćemo do ujegovog pozi- tivnog riješenja. Nu megjulim, da ovaj naš rad ne ostane jednostran, a želeći da i sami zaključci budu što objektiv- niji i točniji, kako bi konačno što bolje siranih faktora, mi smatramo, da je od potrebe da saslušamo i mišljenje sa. mih štediša, samih ulagača, kao uaj- jače zainieresovanih čimbenika u tome pitanju. - Smatrajući dakie, da ovo pitanje in- teresuje danas svakog pojedinog šte. dišu u našoj zemlji, da svaki pojedinac imade i pravo i dužnost, da učestvuje u ovome radu, a korisieći se susret- ljivošću Redakcije lista »Dubrovački List« mi se ovime obraćamo ma sve Gragjane i pozivamo ih da nam dadu ovaj malu smatramo kao najvažnija i najznačajnija : 1. Što je za Vas odlučno u mo- mentu, kada Vaše uštednje povjera- vate novčanim zavodima ? 2. Kakovo načelno stanovište zau- zimate o tome, da li da se pitanje . zaštite ulagača riješi zakonskim putem pili da se riješenje toga pitanja ostavi | samih novčanih > i dalje zavođa ? 3. Da li smatrate za potrebno i korisno, da Državna Vlast i Narodna Banka preko svojih organa vrše stalnu reviziju naših novčanih zavoda ili da banke i štedionice same osnuju jednu naročitu revizionu instituciju ? 4. Da li smvirate za potrebno da se ptimanje uložaka ogranići samo na odregjene solidne i zdrave institu- cije ili da se io pravo prepusti kao i do sada svima zavodima, podjednako? 5. Kakove reforme smatrate da bi irebolo poduzeti u pogledu jačeg osi- guranja i likvidnosli uložaka, ie uopće u cilju da se otklone nezdrave i kri- tične pojave u redovima novčanih in- stitucija i onemogući ostećivanje šte- d3jša-ulagača ? inicijativi Božićni običaji u Stonjskom primorju. Piše V. Fortunić, učitelj, \Pravo se veli: Božiću se svak veseli | i ptica u gori. Već o svetoj Kati, mje- sec dana do Božića, domaćice počnu o«uregjivali po. malo kuću, čiste posudje, isčinjaju žito za mlin. Mladići idu u | drva, gone kući, da se one dane ima | što ložiti, kad na sijela budu dolaziti. Djevojčice šiju poštogod nova, jer na | Božić i kolende treba što nova obući, | Domaćiu omjera, koje će bravče za- | klati za pastvu, pa se svjetuje drugim | ukućanima, hoće li zaklati onog šuška, ili onog rogonju, jal onu jalovicu, Što odabere, kad dodje Nikolj pokolj, sve dodje pod nož. Postavice već nabijene | i dna zakišana u vodi, da ne puštaju salamuru. So se iz Stona dotjerala i u stare bačvice sasula. Djevojčice već počmu . popjevati božićne "pjesme u , baštini, u gori i putem hodeći, Izmedju tolikih pjesama najviše se , pjeva ova: Što je jezero sve zelefio Kolendo, kolendo ! Na srijedi je pozlaćeno Veselo, veselo ! Na pozlatu kolo igra Kolendo, kolendo ! U tom kolu devet braće Veselo, veseio ! I deseta sela Anka Kolendo, kolendo ! Na glavi joj zelen vijenac Veselo, veselo ! I dva tračka suha zlata Kolendo, kolendo ! Nagnula se na jezero Veselo, veselo ! Upade joj zelen vijenac Kolendo, kolendo 1 I dva tračka suha zlata < Veselo, veselo ! Raskrivi se sela Anka Kolendo, kolendo Ajme meni devet braće Veselo, veselo ! Upade mi zelen vijenac Kolendo, kolendo ! | I dva tračka suha zlata Veselo, veselo ! Tko bi mi ga izvadio Kotendo, kolendo ! Dala bi mu lišcć ljubit Veselo, veselo! | To začuo crn Arapin i Kolendo, kolendo ! odgovarali iniencijama sviju zaintere. | odgovor na slijedeća pitanja, koja u | Odgovori na sva ova pitanja treba da se pošalju na našu adresu: Glavna Redakcija ,Bankarstva“ u Zagrebu (Ma- rovska ulica 30) i to najdalje do 15. siječnja 1925. U svakom odgovoru, treba da je u naslovu označeno dase odnosi na ,Anketu o zaštiti Ulagača“ povodom ovog poziva oštampanog u Dubrovačkom Listu“, a pismo treba da buđe čitljivo i potpisano punim ime- nom. Otvarajući ovu javnu diskusiju, mi smo svijesni, da njome eminernitno ko- ristimo ideji progresivne štednje i in- teresima onih stotina šlediša-ulagača, čiji se glas do sada nije čuo ni slu- šao i upravo zato, svaki zainteresirani gragjanin treba da izvrši svoju dužnost i da učestvuje u ovom važnom radu i | savjetovanji. Mi ćemo sve stvarne prijedloge štam- pati u našem listu, smatrajući da je od potrebe, da se uvaži svačije ispra- vno gledište i o svakom ozbiljnom i pameinom prijedlogu, da se povede računa. 1 prema odazivu i učestvovanju šte- diša samih u ovoj akciji i prema: nje- nim rezultatima, mi ćemo moći da oci- jenimo pravu konstruktivnu snagu pri- vatne inicijative u jednom ovako važ- progresa našeg Naroda, Redakcija ekonomske revije »BANKARSTVO« u Zagrebu-Ljubljani-Beogradu. = m % Naše uljarsivo. Uredništvo ,Dubrovačkog Lista“, u želji da podupre razvoj svih privred- nih grana našeg kraja, donosi razne članke o svim privrednim pitanjima i kada zastupaju protivna mišljenja. O- vakova diskusija može samo da ko- risti stvari. | Na članak pod gornjim naslovom, u broju 43. od 21-X1l, f. g. Vašega li- sta, molim da na razbistrenje pojmova, a u interesu najvažnije iežačke proiz- vodnje uvrstiti ovaj odgovor: Zadružni Savez u Splitu, mjeseca , kolovoza. ove godine, držao je sasta- nak delegala svih uljarskih Zadruga u Dalmiciji, osim kojih su bili prisutni , vladini poljoprivredni referenti jedne i druge oblasti, pa mnogi stručnjaci i . prestavnici industrija, koji u nioj upo- | trebljavaju ulje. Svi su izjavili da U- \ljarske Zadruge pra dobro ulje, koje |se je—kao n. p. u ivornicama sar \ dina — moglo upotrebljavati i plaćalo | se skuplje nego ostalo, pače ono, prav- Pa se svlači do košulje Veselo, veselo 1 Pa mi skače u jezero Kolendo, kolendo ! Pa izvadi zelen vijenac Veselo, veselo | I dva traka suha zlata Kolendo, kolendo ! Pa on htjede ljubit Anku, Veselo, veselo ! Razkrivi se sele Anka, Kolendo, kolendo ! Ajme meni devet braće, Veselo, veselo ! Za koga me vi gojiste ? Kolendo, kolendo ? Za Arapa crna mora Veselo, veselo ! Govori joj crni moro i Kolendo, kolendo ! | Još je crnje zrnce papra, | ne veselo | a ga jedu sva gospoda Kolendo, Ponda I P | Sva gospoda dubrovačka Veselo, veselo | Možeš i ti mene ljubit Kolendo, kolendo | Dotrčaše devet braće Veselo, veselo ! Oijeraše crn Arapa Kolendo, kolendo ! Svoju seslru povedoše nom pitavju ekonomskog i socijalnog | Br. 47. vljeno na primitivnim ijeskovima, nije se nikada upotrebljavalo, nili se može “upotrebljavati za to. Jednodušno je mišljenje bilo, da pro- odukciju uljarskih Zadruga danas is. crpljuju pojedinci u svoju korist, jer ulje prikupljuju kod pojedinih člano- va i izigju u trgovinu s nekim Evan. tumom finoga ulja, dok Uljarske Za. druge to ne mogu učiniti, jer nemaju svoga centralnog skladišta, gdje bi ga pospremili, rafinirali i u trgovinu slale, Radi icga je jednođušno poprimljen predlog, da se umoli Kr. Vlada, neka ovećom svotom dogje u susret uljar- stvu u Dalmaciji, usposlavom Central- nog skladišta. Nismo složni s ,Poljo- svoju režiju, već smo mišljenja, a tako se je i g. Ožanić jednom izjavio, da to bude čisto trgovački posao pri Za- družnom Savezu, pod imenom: Uljar- ski odsjek, a nemamo. protiva, da taj rad Viada nadzire. Uljarske su Zadruge najpodesnije za pravljenje finoga ulja, a da i ne govorim o sniženju troška, koji iznosi tek trećinu onoga na primitivnim tje- skovima, Mlinice na ,mađrevit“ jesu dauas jedna nužda, jer se izradi ma- glina ne može doskočiti, a kad bi g. | Poljoprivrednik“ promatrao, koliko se \tu muke i truda vidi, pa kako se na dugo ide, ne u sporom tještenju, već pretresanju sprtava, lijevanju vrele vođe iost, a kad bi se svaki put morala prolijevati voda iz kadnja, onda bi svaka mlinica na ,madrevit“ izradila dnevno tri kvintala uija, a svaki taj .kvintal ulja zapao bi za izradu do 400 Din. i još bi ostalo u paćikama 12. do 14% vlja, a kod Uljarskih Zadruga najviše | 7-8%,, a cijena izrade pada na trećinu. | Ne razumijemo, kako se u hidraulič- | kim presama pomiješa ulje i voda, | kad uljarne imaju najmodernije mli- nove, gdje samljivene masline palete | izbacuju vani i ne dopuštaju da više | vremena kola gaze po njima. Takove | su mlinove otprije imali privatnici, a iaši ih danas izbjegavaju. To- mu ne može biti uzrok tiještenje, jer i hidraulične prese mogu radititi upo- lako, # kad bi radile i brže, to ne bi značilo da se u sprtvama mora pomi- ješati ulje i voda, jer tjera vanii jedno i drugo, a to se faloži i rastaje u po- | sudi. Ne shvaćamo, kako se masline u sanducima mogu sačuvati, kad se pre- poruča, da se masline 3:4 dana raza- | | | | | | | | | | e) 2 2 nN < s ga Veselo,“ veselo ! Svojoj kući k miloj majci Kolendo, kolendo ! : | Razlijegaju se od pjevanja brda / doline i od ove pjesme: Primorčica konja jaše Kolendo, kolendo ! Srebrnom se ćordom paše Veselo, veselo 1 Mimo vođu prolazila Kolendo, kolendo | Nad vodu se nadzirala Veselo, veselo ! Sama sebom govorila Kolendo, kolendo | Lijepa ti sam primorčica Veselo, veselo! Još da imam crne oči Kolendo, kolendo | Vas bih Mostar pomamila Veselo, veselo | U Mostaru Alibega Kolendo, kolendo ! I njegova do dva brata Veselo, veselo ! Koji dan prije Božića, obično na | Tomin dan, ubijaju se praci. Djeca | obilaze od košare do košare, da vide | kako tko ubija i kolik je u kojega, u (opet se we dok ih raspravljaju, da ; dobiju pečenicu. Domaćin odmjeri ko- imade lonze za učitelja i za popa, ie privrednikom“, da to Vlada uzme u sredstvo za brzo izragjivanje maslina i-