_ —— e eaten a ene Broj 3. SEDMIČNI INFORMATIVNI PRPEe S OVRRSRE KS ie I SS. “E Ta2E S % ST RR a di KE a I PRIVREDNI GLASNIK Pojedini broj Din. 1:50 t God. 2 Godišnja pretplata 80 Din. Za inozemstvo 200 D. . Urednik : : Dr. MATIJA VIDOEVIC 17. januara 1925, Odgovorni urednik: | Ž STIJEPO M. BJELOVUCĆIC Plativo i utuživo u Dubrov- niku. Oglasi po tarifi. Porast dinara i njegove posljedice. 0dolazilo bi poprijeko na osobu nov- očanica u vrijednosti od 30 zlatnih di- onara. To je prem malo za naše po: Od prošle sedmice, kada je dinar naglo porastao u Ziirichu na 915, no- vine su pune vijesti, o načinu kako će djelovati taj porast na našu privredu, Mnijenja nijesu jednaka, pa jedini za- ključak, koji se iz svega toga pisanja može stvoriti, taj je da naši privred- nici još nijesu ma čistu sa pitanjem,. da li mogu računati staluo sa poste: penim porastom vrijednosti naše nov- čanice. Oni, koji su tim računali, te prama tomu udesili svoje poslove, pri- rodno je da budu i zadovoljni. No kako ima još mnogo privrednika, koji dinaru ne vjeruje te cijene da bi se najviše mogao dinar utvrćili na nekoj vrijednosti, tako ima kod nas i pri- vrednika, koje je porast dinara za- tekao nepripravne. — 7 U više smo navrata upozorili u na- šem listu, da politika koju sada vođe dosljedno i odlučno Ministarstvo. Fi- nansija i Narodna Baska mora dove- sti do snaženja dinara, pogotovo pak ako budemo imali nekoliko rodnih godina, Po računima Narodne Banke naša je plaležna bilanca kroz g. 1924, bila aktivna za oko miljardu dinara, a oplicaj novčanica nije se povećao tako da računsjući vrijednost dinara na poprječno 7:50 švajcarskog centima, | i | trebe, i odatle nastaje potražnja dinara, a kako nam naš uvoz neprestano do- nosi deviza više nego je potreba za isplaćivanje dugovanja na strani, mora doći do skakanja cijene dinstu a pa- danja cijena stranim devizama. Da- kako, politički dogagjaji, spekulacije domaće i strane, stanje u čiiavom svi- jetu, manji ili veći rod u drugim dr- žavama, može ovo dizanje cijene di- nara usporiti ili ojačati, ali teđencija ostaje uvijek ista i ostati će, dok se naša državna uprava bude držati pra- vila, da se nove novčanice ne smiju izdavati bez pokriće. | oo Tom tendencijom treba da naši pri- vrednici računaju i izda će biti u pri- vredi manje iznenagjenja. Dakako u vremena obilja novca stvarala su se poduzeća, za kcje nije bila mjerilo njinova rentabilnost, već se samo htjelo uložiti novec računajući, da buđe tako uloženo, bar. neku vrijednost, dok se di Dprori- Cala sudbina auslrijske krune. No za spes takovih preduzeća ne mogu se žrtvovati i biini interesi cijele države i svih ocnih, koji tako nijesu radili, već imali vjere u državu, Budući Gruž. Suženje morske površine nakon izgradnje nove obale. Površina u velikim svjetskim lukama. — Planovi budućnosti. U jednom od zadnjih brojeva »Du- brovačkog Liste« (br. 47) detaljno smo opisali dispoziciju, položaj, prometnu Površinu, visinu vode, način gradnje itd. odobrene nove opericijonalne obale u Gružu, a pri svisi toga obećali sino iznijeti, kako se zamišlja daljnje pro- širenje dotično izgradnja gruške luke. U tom smo opisu uz ostalo naveli, kako će se u istinu novom operatijo- nainom obalom "morska površina za nešto suziti, ali odmah smo i nado- dali da će pri tome gruška luka imati znatno veće koristi nego štete, jer će gruška luka, koja baš u tome silno oskudijeva, novom obalom dobiti ve- liku -prometnu površinu od circa 16.800 m2. Nego i to suzenje morske površine gruške luke ne znači upravo ništa kad se uvaži da premnoge svjetske pro- metne luke, pogotovo one koje leže na ušćima velikih rijeka kao Hamburg, Sulinasitd. nijesu ni malo šire, već još uže od gruške luke. Paičisto morske luke svjetskog značaja, kao Marseille i od iste kopirane stare luke Trsta, pa i, nami oteta, riječka luka mnogo. Su tijesnije_ od gruške luke i poslije izgradnje nove operacionalne obale. Dok Će gruška_ luka poslije rečene izgradnje obale pred istom imati jednu korisnu Š'rinu od m, 350 do 400, a na ulazu m. 300, luka Hamburg je široka circa 320, Suline m, 160, Mar- selska (kao i stara Trsta) od glave Pristlana do lukobrana m, 150, a na , ulazima m. 80. Riječka koja je duga [erca 2 Im 1 ez našega Baroša, nema nigdje više od 200 m, širine. Ima još tiješnjih luka, kao n. p. Bre- menhsfen gdje izmegju pojedinih pri- staua nema više od m, 110 uz 8 m. vode, Sve su to luke u. kojima ulaze, iz- | laze, pristaju, operiraju i manovriraju veliki transoceanski parobrodi od 8.000 i više bruto tona nosivosti (po lijepom vremenu i bez remorkers). Kad se sve to uvaži tek vidimo kako Su skroz neopravdani prigovori da će se novom operatijonalnom obalom pre- više sužiti gruška luka, koja, iako mi to najživlje želimo da postane, napo- kou nije ni jedan Hamburg ni Mar: seille, pa niti Trst. Pai kad bi u velikoj budućnosti to gruška luka i postala, ona bi se mogla izvrsno proširiti, dotično pro- dužiti i u velike izgraditi time da se jednim debelim i jakim obranbenim kamenometom ili lukobranom u zgod- nom položaju naproslo zatvori circa 250 m. široki morski prolaz izmegju vrha poluotoka Lapada i otočića Dakse, koji prelaz nije nikakva parobrodarska rota (komandanii prolaze na vlastitu odgovornost), jer ima više kamenitih pličina, pa i struje su jake te je zato i pogibelian prolaz (nedavno se iu teško nasukao i talijanski bark Mendolie.) Tom obrenom Gruška bi se luka udobno produžila do Pom, Svjetionika Dakse, a povećala bi se i tim što bi Cijela circa 5 klm. duga, 450 do 500 Hi: Široka, a do 30 m, duboka Riječka uvala ušla u sklop gruške luke. Taj bi obranbeni kamenomet (de- bela školjera) ili lukobran izmegju Lapada i Dakse, mogao zgodno biti prekinut u takvom položsju (bliže La- pada) i takvoj širini, da se omogući prolaz manjim brodovima (da im se naime pokrali put okolo Dskse), ali da pri tom debelo uzburkano vanjsko more ne može u grušku luku. Deljuja izgradnja gruške luke mo- rala bi ići za tm da se što bolje o- brani od mora III, a osobito IV. kva- dranta t. j. da se dvema lukobranima u zgodnom položaju i zgodne dužine t. j. iednim lukobranom sa pom. Svje- | tionika Dakse prama kraju, a drugim u protivnom simislu sa kopnene strane. Kad bi se sve te lučke radnje, da- leke buđućnosti, izvele, današuje u- uslijed gradnje nove rive, ne bi ništa značile, već naprotiv njezina morska površina mogla bi se korisno još više umanjiti. gradnjom .jedn:g velikog pristana na Kant:fiku ou smjeru praina “Daksi dugom circa 200 m. a širokom 60—80 tm, kojim bi se opet u velike povećala prometna površina graške luke, a na kojemu pristanu suviše bilo bi dosta mijesta za više željezničkih kolosieks, za msgazine, bangare, si- [loše i ostalo što je potreba. Tim dis- pozicijama gruška bi luka postala jedna ad najsigurnijih na svijetu. Dubrovnik, 13. 1. 1925. Ing. Ivan Juričević. Maslinarstvo. Masfinarski tečaj u Stonu za čeone radnike. Tekom mjeseca januara obdržavat će se na državnom rasadniku u Stonu jeđan 15-dnevni tečaj za čeone radnike za maslinarstvo. Ovom tečaju će pri- susivovali 20 učesnika iz raznih sre- zova ove oblasti gdje se maslina naj- više goji. Učesnici će se vježbati u svim radnjama cko unapregjenja ma- sliferstva kao što: u gojenju maslina iz Sjemena, u kalamljenju i sadnji ma- slins, u gjubrenju i u kleširenju ma- slina, kao što i u obrani maslina od raz- nih bolesti i štetočina. Svaki će učes- nik dobivati jednu primjerenu nadnicu a bil će mu poklonjen jedan potpuni | olat za klaštrenje i kalamljenje masline i jedno djelo o maslinarstvu tvrdo ukoričeno, Pri koncu tečaja će svi u- česnici položiti ispit pred odaslanikem Ministarstva Poljoprivrede i Voda, Ovaj tečaj ima svrhu da odgaja če- one radnike, koji će biti u stanju da rukovode sa svim radnjama oko ob- nove, uzdržavanja i obrane našeg ma- slinarstva, a pošto je maslinarstvo u ovoj oblasti jedna od najglavnijih gra- na poljske privrede, želimo da ovaj tečajbude okrunjen najboljim uspje- hom. zatvori luka sa sjeverozapadne strane, | manjenje mosste površine gruške luke | cperatijonalne | Pom. Svjetoniku | o Most na Draču kod Janjine. Nekoliko mjeseci prije raia, počelo se je sa gradnjom ovog mesta, a na- | vještenjem rata“ prekinuta je radnja. | Temeljne gradnje mosta skoro su pot- puuoma bile gotove, a za ostatak do- . gradnje, cijeli gragjevni materijal je : smješten tik do samog mosta, kao san- (0 turin, izklesani korčulanski kamen, pi- | jesak, kreč, te kolone za vezivanje bro- | dova kao i ostali potrebiti materijal. Sa poipunim pravom naš narod je očekivao, da će se poslije rsta most dovršiti. Ta nada na žalost još do danas nije se ispunila, akoprein je materijal vas spremljen, te sa veoma malo tro- oška mogao se je posao završiti. | Graduje, koje su već gotove ali ne : potpuno, izložene su nepogodama vre- rena, te jače oluje uvijek nanašaju | štete na dovršenom dijelu mosta, tako oda prijeti pogibelj da jedan dan more . proguta sve. > Da fnancija!ne prilike naše države ; ne dozvoljavaju da se poduzimlju veće .oradnje, to razumijemo, ali da se jedna vrijednost kao što je ovaj most sa go- otovim materijalom za gradnju, ovako orasiplje i upropašćuje, to ne razumi- jemo i nikakve financijalne prilike to "ne mogu ispričati. Sada kada se nagoviješta i otvaraju krediti za ekonomsko pridignuće Dal- ; macije, upozoravamo mjerodavne i na ovaj naš most, gdje se sa najmanjim | troškom meže napraviti najviše, a is. | pred narodnih očiju brisati ovaj živi dokaz upravne nesposobnosti, 8B. . Obala u Zelenici. Primili smo ovaj dopis : | Za gradnju operacijone obale u Ze- i Jenici napokon je urečena licitacija u Splitu na 17. januara, a za svotu od 2:5 mil. dinara, Prema vrijednosti novca to ie premalena svota, da bi se ikoliko mogao iskoristiti prvoklasno izgragjeni | izlaz željeznički na more u Zelenici. Poznato je, daje Gruž sve više raslu- | ćim izvozom drva zakrčen, a pošto je konačno od svih cdlučujućih faktora zabačena ideja izgradnje Ploča, to se mora Zelenici posvetiti veća pažnja, . jer je moguće veoma jeltino ogra- oditi obalu i za nekoliko velikih paro- | broda, a ne kako je ovom licitacijom | predvigjeno samo za jedan veći pe- |riod. Zelenika je krivnjom sarajevske | željezničke direkcije, koja je u mjesto ! da uredi vozni park u svojoj rađioni, | gledala da tu svoju nesposobnost za- bošuri propagirajući nove luke u Plo- | čama a uništujuć već postojeće, — ostala do danas neizgragjena, iako je - u 7% investicijonom zajmu bilo strikte rečeno, da će biti utrošeno 6. mil. di- nara, što bi danas odgovaralo radi pada dinara od onda na 24 mil. dinara. Po tome Zelenika dobija danas samo deseti dio od onoga, što joj je zako- ' nom bilo garantirano, a to rađi ženi- jalne sarajevske direkcije. Ta direkcija neprestano dokazuje kako ona jedino poznaje računicu, -a ne pita koliko bi