Broj 4.







SEDMIČNI INFORMATIVNI | PRIVREDNI GLASNIK

Pojedini broj Din. 150

čki List

God. 2.



Godišnja pretplata 80 Din.
Za inozemstvo 200 D.



Dr. MATIJA VIDOEVIĆ

Urednik:



24. januara 1925.

Odgovorni urednik:
STIJEPO M. BJELOVUCIC

Plativo i utuživo u Dubrov-
niku. Oglasi po tarifi.





Spoj Srbije

sa Gružom.

Neva praga Užice-Vardište. — Korist za Bubrovnik. — Prištednja
u podvozu. — Izygledi stranih tržišta. — Potreba podizanja naših
trgovačkih centara, a ne prevoznih mjesta za stranu trgovinu.

Dne 25. januara 1925. dan je za
Dubrovnik, koji treba ubilježiti. Toga
dana prvi voz prolazi novom prugom
Užice-Vardište, te je postiguut toliko
željeni spoj Srbije preko Sarajeva sa
Jadranskim morem.

Teško je kazati unaprijed svu korist, |

koju će Dubrovnik imati od toga. Bez
sumnje je, da nas ova sveza sa Srbi-
iom približava našem prirodnom za-
ledju za koju stotinu kilometara ie da
bi se to moglo snažno osjetiti u pri-
vredi našoj. No u trgovini odlučuju
ne samo sveze, već i drugi momenti ;
nije dosta imati željeznicu, već ireba
da i saobraćajna politika bude uprav-
ijena u nekom odredjenom pravcu.
Prama tomu će i korist za nas biti
veća ili manja. No bilo kako bilo, iz-
gradnja ove željeznice znači golemi
preokret u cijelom našem sacbraćaju,
ie prema tome treba ga i prosudjivsti,

bez obzira .na veću ili. manju korist,

koju će koje mjesto imati, to više što
se saobraća na politika mijenja a že-
ljeznica ostaje.

Put do Užica željeznicom vodio je
preko Beograda, te je bio dug 1067
km., preko Vardišta bit će samo 517
km. dakle ni polovinu : do Skoplja je
trebalo dosada preći 1293 km., a sada
samo 980 km. Cve stotine kilometara
manje do tih znamenitih tržišta znače
golemu prištednju u podvozu. Dosada
je bilo sa naše obale skoro nemoguće
prodrijeti sa našim proizvodima do
tih krajeva, premda je južna Srbija
bila baš cnaj kraj, koji najviše traži
naše vino i ulje i gdje bi cijelu našu
suvišnu proizvodnju mogli smjestiti.
Isto tako bog.ti krajevi zapadne Srbije
dobijaju preko Vardišta svezu sa mo-
rem, koja i ako nije najkraće, ipak će
dobro doći njihovu izvozu.

| U odnosu našem sa inozemstvom
| moguće nije suvišno već sada istak-
imati, da se ovom prugom otvaraju utak-
\mici znatni predjeli, koji su dosada
[bili može. se kazati zatvoreni. To oso-
i bito dolazi u korist našem najbližem
| susjedu Ttaliii, a u prvom redu njezinoj
| luci Trstu. Položaj ove luke u tom
| pogledu dapače je sada bolji nego što
je bio prije rata, jer je tada Austrija
i Ugarska priiečila tar:falnom  željez+
ničkom politikom svaki dovoz u Bosnu
i Hercegovinu preko dalmatinskih luka,
a sada Trst može nesmetano i bez
utakmice da iskorišćuje luku u Met-
koviću te da preko nje gospoduje tr-
žištem u Bosni i Hercegovini. Pruga
preko Vardišta otvara mu putiu Srbiju.

To pokazuje, koliko je potrebno po-
dizsnje dalmatinskih gradova, koji su
već od starine trgovačka središta u
Dalmaciji, i kolika bi golema pogrješka
bila. stvarati na našoj obali nove luke,
koje ne bi bile — jer ne mogu da
budu — trgovačka mjesta, već samo
prevozne tačke za stranu
Jedna takova. ,luka“ ne može nikada



uvijek ostati zavisna o luci, iz koje
izvozi. Našoj državi takoviu luka ne
treba, već luka, koje mogu i kod nas
vršiti u ekonomskom životu onu ulo-
gu, koju luke drugdje po svijetu imadu.

A. za to je potreba u prvom redu
naše luke urediti za saobraćaj. Sma-
tramo dobrim znakom, da se hoće u tom
pravcu radili, što se je odredilo da se ove
godine započnu u lukama radnje, koje

i

Godina 1925. započela je dakle do-
bro! Otvor pruge Vardište - Užice i
gradnje, koje se misle izvesti u Gružu,
dobar su omen. Mi ih kao takove
pozdravljamo
koji su na tomu radili.





Pierre Lotti u Dubrovniku. |

Kao oficir na ratnoj lagji. — Utisci i doživljaji. — Veličanstvena priroda.
Sredovječni dragulj. — Petaički memoari iz god. 1880.

Pariška »La Petite Ilustrstion« (3.
januara 0. g.) donosi »Journ2l Intime«
od čuvenog francuskog romanopisca
Pierre Loti-a. Godine 1880. on je po-
sjetio naše dalmatinske obale kao ofi-
cir na francuskoj ratnoj lagji »Fried-
lands. Evo kako Loti opisuje svoje
impresije sa naših strana:

Napokon 14. septembra pomole se
obale Crne Gore, Veliki olujni oblaci
pritisnuše sve planine tako visoke i
tako strmenite, te bi se reklo da jeto
kakav fantastični nacrt Gustava Dorć-a.
Sve je obasjano krvavim zrakama sunca
na izlazu. Ima takogjer i blijedih zraka
pod svodovima potamljenim od oblaka
i po koji svjetlucavi blijesak oko gi-
ganiskih brdjanskih glavica, na otvo-
rima dubokih prosjeklina, a onda 0-
pet tamne, crne sjene... Čuje se ftut-

njava groma, koju planinske stijene
dodavaju jedna drugoj u produljenom
jeku. Izgleda, da prisustvujete kako-
kovoj misterijoznoj, a istodobno usli-
jed skrivenih podzemnih sila grozovi-
toj manifestaciji prirode.

Ova pojava crnogorske obale pri
svanuću, u velikoj oluji, jedna je od
najljepših sivari koje sam do sađa vi-
dio. U podne smo se usidrili u gru-
škoj (dabrovačkoj) luci, upravo na
podnožnju ovih gorostasnih planina.
Podigavši oči, opaža se mnogo stvari
koje u zraku vise skoro nad samim
brodom : sela, crkve, šume, grebenovi,
Sve se to pričinja nevjerojatnim. Do-
biva se utisak kao da su se planovi

sama zemlja prevrnula,
Strano ratno brodovlje već je sa-



trgovinu. ,

doći do samostalnog života, ona će |

su bile predvigjene još prije tri godine. |

i zahvaljujemo onim, ,

perspektiva preokrenuli, kao da se je.

Užice - Vardište.

Radovi na ovoj uskotračnoj pruzi
dovršeni su i svečano otvorenje obavit
će se na 25. Januara 0. g. Tim da-
mom uspostavla se javni saobraćaj
putnika i robe direkinim vozovima od
Sarajeva do Stalaća i Mladenovca,
gdje će biti prelaz i pretovar u vo-
zove, koji saobraćaju na glavnoj pruzi
Beograd-Skoplje.

Mladenovac i Stalać su dvije stanice
na glavnoj normalnoj pruzi Beograd-
Skoplje i to Mladenovac na 58 km. a
Stalać na 181 km. od Beograda.

Važnost ove dovršene pruge Užice-

škom i strategijskom pogledu. Uske
pruge, koje presjecaju cijelu predratnu
Srbiju od istočne do zapadne granice,
dobivaju ovim spojem vezu sa bosan-
i skom uskotračaom mrežom, a time i
izlaz na Jadransko more.

Do sada je bila pruga Beograd-
Zemun jedina željeznička veza Srbije
sa ostalim djelovima Jugoslavije, a
prugom Užice-Vardište uspostavlja se
željeznička veza srca Šumadije t, j.
: plodne zapadne Morave sa geografski



| ttajzapuštenijim  središteni Jugoslavije, |

osa predjelom Višegrad-Sarajevo,

| Za privredni život Dubrovnika pres-
 tavlja pruga Užice-Vardište jedan ko-
rak naprijed u stvaranju saobraćajnih
uslova, potrebitih za osiguranje nje-

gove budućnosti koja mu pripada po |
geograiskom položaju i preduzimlji- |

vosti njegovog stanovišta.
Zunatuog povećanja saobraćaja Du-
brovnik za sada od ove pruge meće

imati, jer je dovoz robe na naše pri- |

morje, pa tako i u Dubrovnik, uslov-

ljeu izgragjenim prelazima preko pla- |
oninskog vijenca, koji razdvaja naše |

luke od njihove prirodne zalegjine.
Jedini prelaz, koji imamo za Du-
brovnik, to je željeznica preko Ivan

planine, a ona u današnjem stanju ne

dozvoljava povećanje dovoza irobe u
Dubrovnik, jer je njen kapacitet već
iscrpljen.

| kupljeno u luci. Počinje sav onaj niz
manovra internacijonalne flote, koji
traje već 8 dana i prijeti da će se još
više produljiti. Službene posjete, arti-
ljerijske salve, zajednički manevri, na-
tjecanja i druge pomorske fantazije
razne vrsti i oblika, svečani dineri —
jedna nevjerojatna mješavina. A sve

novinarske bilješke. Nastavljaju se
utrke i izleti u okolicu. Napokon to
je život koji sve proždire. Gostoljubi-
vost Austrijanaca je ljubezna, čak i
srdačna. Oni nam priregjuju veneci-
janske zabave, koncerte na osvijetlje-
nim lagjama, plesove na njihovom kr-
stašu »Custozza«. Reklo bi se jednom
riječju da je to sve nešto drugo, samo
ne ratnička priprema.

Grad Dubrovnik je jedan sredovječni
dragulj, još uvijek poštegjen od mo-
dernog napretka. Nikakva nova gra-
gjevina ne nagrgjuje. ovaj grad pro-
šlosti. Kuće i palače te sjećaju na ve-



Mo o ubijen

Vardište vrlo je velika i u ekonom- >

mi opet stvara ideje za nove članke i |

|“ Željeznica preko Ivan planine ne
, može da prima veće količine robe za
| prevoz nego što sad prevozi, te je radi
| toga i nastao zastoj u razvitku bosan-
|: ske industrije, koja je upućena na iz-
| voz preko Dubrovnika i Metkovića.
Za popravljanje toga stanja imaju
dvije mogućnosti. Jedan je način đa
[se rekonstrukcijom željeznice preko
| Ivana planine podigne njen kapacitet
|u tolikoj mjeri, da može zadovoljiti
, potrebe saobraćaja koji raste. Druga
| je mogućnost da se izgrade novi pre-
lazi preko planinskog vijenca, čime
bi se postiglo zadovoljenje saobraćaja,
0koji ne može da svlada postojeća
pruga, a osim toga otvorili bi se novi
| još zapušteni predjeli i učinili pristu-
| pačnim kulturnom i privrednom na-
| pretku.
| Trgovačko obrinička komora u Du-
| brovniku svojom Spomenicom o po-
trebi željezničkog spoja Ustiprača-Foča-
i
|
|

Gacko-Trebinje skrenula je pažnju na
nedostatke sadašnjih saobraćajnih pri-
lika Dubrovnika. U Spomenici je pri-
kupljeno mnogo dragocienog materi-
jala za pravilno prosugjivanje saobra-
ćajnih potreba našeg Južnog Jadrana,

Rekonstrukcija željeznice preko Ivana
| već je počela. Odobren je kredit za
! transiranje i izradu projekta.

O izradi pruge Ustiprača-Trebinje
sa jednim ogrankom do Nikšića za
| sada se ne govori.

Privredni Dubrovnik treba stalno da
vodi računa o oba ova projekta i da
nastoji, da oni koji o tome odlučuju,
. nagju čim prije mogućnosti da se pro-
i jekti privedu u djelo. X.



. Svečanostiprigodom otvora
željeznice Užice-VWardište
Povodom novinske vijesti, da je pri-

godom ovih svečanosti uzet u program

i izletiz Serajeva do Dubrovnika, obra-

tila se naša Trg. Obrtn. Komora za

obavijest posestrimi u Sarajevu. Odgo-
vor je stigao, da svečanosti svršavaju

u Sarajevu.

necijansku arhitekturu, a tako isto i

crkve i samostani. Na trgovima mno-

štvo bizarnih, malenih spomenika, sta-
rih kipova i antiknih zdenaca. »Korzo«
pun palača, nekada veličanstven priča
| o ozbiljaoj prošlosti. Ulice su malene,

| uske, vijugaste i neprohodne kao i

arapske kasbahe. Visoke planine sivih

i vertikalnih stijena, ogoljelih proplanka

| dominiraju i pritiskuju sav ovaj predio

itako da Dubrovnik izgleda zatvoren
| zazigjan i odjeljen od ostale zemlje.
Po ulicama veliki broj popova i ira-
tara. Crnogoraka u njihovim dugačkim
ogrtačima i bijelim velima, sa mara-
mama i prslucima urešenim metalnim
šljokama, onda Crnogoraca i Dalma-
tinaca u »turskoj« nošnji zlatom izve-
zenoj i nožem o pasu. Ovo još nije

Orijent, ali nije više ni Italija, već se

drži jednog i drugog, a ni austrijski

vojnici, sa svojim plavim glavama i sa
njemačkom uniformom, nisu u skladu
sa ovom pozadinom tako toplih boja.