Strana. 2. Industrija sulurnog ulja u Dalmaciji i Zabrana izvoza Komina (maslin. koštica). Ovih dana započela je u Dalmaciji Ministarstva Trgovine i Indusirije te kod Generalne Direkcije Carina, da se u interesu naše mlade sulfurne indu- strije ako ne zabrani, a ono bar otešća \ izvoz komina izvoznom carinom. Kako: (u Gružu) još jedna fabrika sa eksra- smo izviješteni svi ovi koraci nijesu kcijom ulja iz maslinovih koštica. Do- sada smo imali fabrike ove industrije u Omišu, Makarskoj i Kotoru. Sirovina iz kojih se ekstrahira ovo , ulje jesu maslinove koštice ili kako ih ovdje zovu komine, koje preostaju iza , kako se iz maslinovog ploda istiješti | ulje. Ulje koje se dobija iz koštica, | koje se inače zove sulfurno ulje, upo- , trebljava se-u industrijalne svrhe (fa- | brikac iu sapuna i t. d). | Po našem južnom Primorju imade | dovoljno komina za podmirenje sezon- | skog kapaciteta tih naših mladih fa- | brika. Ali valja znati da na suprotnoj | talijanskoj obali imade oko 50 ova- , kovih fabrika, koje iz naših krajeva | izvezu godišnje na stotine vagona ko | mina, teko da postoji ozbiljna opas- | nost, da će maše tvornice ostati bez | sirovine. To bi bilo jedno veliko, čak | katastrofalno zlo za našu mladu indu- | striju, koja je u razvitku i koja se u svom početku ima da bori sa mnogim drugim zaprekama. Dužnost je države, da štiti svoju do- | maću industriju sredstvima, koja stoje | na raspolaganie, pa su druge zemlje, | | | | u kojima uspjeva maslina i u kojima # . šice sve su fabrike osim jedne prestale se je počela da razvija ili se je već | . razvila industrija suliurnog ulja kao lia- lija, Grčka, Francuska, Španjolska itjd. | .zabranile izvoz ove važne sirovine. Kod nas je prije izvoz komina bio podvrgnut izvoznoj carini od Din. 100.- po 100 kg. Ali imade cirka dvije godine, DUBROVAOCKI LIST“. | nijesu mogli uvidjeti veliku važnost 1 prešnu potrebitost ove zabrane: Uslijed toga već je skoro ugušena naša mlada industrija suliurnog ulja i neće preostati ništa drugo, već da se furno ulje, koje ćemo mi kao i dosada kupovati uz skupe pare i time puniti tugjinu džepove. : Skrajnje je vrieme, da mjerodavni. krugovi zabrane izvoz ove tako važne sirovine za našu mladu sulfurmu indu. Trgovačke Obrtničke Komore Danas kad ove sada zatvorene fabrike presele ma i Boja e ik prviti danima KE oR > : 53 ; S donijeli željenog rezultata, jer kod Ge- | suprotnu talijansku obalu, da tamo a ka LOL odinna, BD o neralne Direkcije Carina u Beogradu | šim vlastitim kominama izragjuju s . 2 - S e Pruga Užice-Vardište otvorena je na 25. januara UVs#ouy C zao +4 Vk: Gara /HMLa 74 go E rena \ Qae ho MHTPPBHHA 2 Na MYH ČŠRAKU, ge 3 boo W Oowađa E: dosa ž E SPLEBEJI PAN Krone Z wa : : JEMJEPKRA QA NENE! OPA io odyćpsbnus u se 6ANYKA dz on Bovamua ze E i Odairen > oO, 1OKAPEBAL Gde Ke mobi g ua UGijenođau \ £ Fo Sue *. , Hysedo go 08 S ze 8 i ž nea: Osa e, V2goHneK Npnbnunh 10) o» oak JO /lo0snmua id i Mragenođh aa osa o pRabngobna TISRA “aa JE ž loose > = Blinana “*.,, Harydnua se 9 Ocennita., O BN Opanhenođsu Ba sa so TPABHHK Z A0 Jlanobo ra BON, džema a BA/BEBO JK o O Od Banyo Odauba GE CMqganobau g JA Su HHA bla Do . S b REKO po Od: oManunhn > le fo > KPAJĐJEBAL Yy YNPHJA b * fognyral Nem yaobau S z Go O #. ROZIZITITVAA loosop go LLLJEBO Snu O S bpanećo frteta h s Q D že ._ S S Obapgnure KU LULL LS mo Bo Mejeljs 2 O e j Horsnu 9 Z ou ! KO noh KHAOKEBA 102 £ . *o i Bapow ; ' 4 ši 2 s) MOCTAP na dosuro a, o ee P O. a A, dk dk g PE ire Vpuymrnja \ drabera HNASAP *, ! (VIECKOBAU "LO e, . Verxođah xa gMogape \» KO. e e X . . \ XM . ke Ž x0Bn.Xan oy Pđo Ipebnne . ONEB MHTPOBNKLIA / s GPERCuonae 3 244 )BPAIE Si M a , Meerotau Korop YpoweBau ij 26 MOPE o oO Nogropiša RPOPAWJA ora 15 loa i Prigodom otvora željezničke pruge Užice-Vardište poslani su iz Dubrovnika ovi telegrami: Gospodiriu Presjedniku Općinski Predsjednik Užice prvi voz kreće iz Srbije ravno na more šalje ova Komora pozdrav Užicama i preko njih svim krajevima koje nova željeznica Dubrovnikom spaja, želeći da se obnove stare trgovačke sveze našeg pri- Molimo izručite prigodom otvora željeznice Var- | Sarajevo | | dište- Užice gostima vašim pozdrav ove Komore, koja | vredi nosi ogromnih šteta. da je izvoz komina iz naše države slo- bodan, i kako smo gore napomenuli izvezu Talijanci godišnje na stotine | vagona maslinovih koštica u Italiju, iako da su već ove godine ostale domaće tabrike bez sirovine. Uslijed te nesta- | Naše nčelarstvo. Članovima Jugoslavenska pčelarske Zadruge Dubrovnik. Obavješćuju sn članovi ove Zadruge, Jer ne dolazi tu samo u obzir, da da imamo vrlo lijepih. Zadružnih vi- će i nadalje sve naše tvornice sapuna mjeta za priljepivanje pri opremi flaša i biti prisiljene da ovaj toli važan arti- > Kanta s međom u trgovini. 100 komada pogonom, što posve naravno našoj pri- _kel u njihovoj fabrikaciji nabavljaju u Zapada 50 Din: iranko dostava, novac . a nezaposlenost će pogodovati i na. | inozemstvu, nego će ta obustava rada unapred. Za štampanje dvaju imena, sulfarnih tvornica prouzročiti takogjer "+ Pr. kađuljinog ili vrijesovog meda nezaposlenost jednog dobrog dijela oi imena posjednika pčelinjaka na istim naših fabričkih i lučkih radnika; naših | vinjelama, ižragjujemo 3 olovna pečata jedrenjača i mornara, koji su zabavljeni ZA 12 Din: franko dostava. oko prenosa i prevoza ove sirovine, | Prošla godina dala je mnogo meda, pa će tako i u buduće ovaj uvoz šte- | pa je prodaja slaba, a cijene još sla: ino uticati na našu trgovinsku bilancu, bije jedva 20 Din: kg. na veliko, uz dalje emigraciji radnika, koji bi mogli | JA Cijeni naš specalni da ipak naći posla i zarade ma svojoj grudi. | TMeE€ ne možemo 1 nećemo nica m Naši Trgovačka i Obrtnička Komora Doći će i nerodna godina, po svim bilje- skupa sa onom iz Splita poduzimale | zima već nastajna, pa će se med daleko su više puta zajedničke korake kod | bolje utržiti. u novoj vezi vidi ispunjene davne svoje želje te se: harno spominje svih, koji su na tome radili. Trgovačka Obrtnička Komora. | morja sa Srbijom Za jednu progju garantira ovim Za- druga stalno i to zamed u sekcijama, kvadratnim okvirićima (ala Amerikana) < od šupljine jedan kvadratni dm. sa | dašćicama okvirića, koje su u uglovi- \ma široke 35 36 m/m, koliko je dakle “nužno, da se pri pakovanju puno mora biti od tankog bijelog voska, Jednom za uvijek odgovara se inte- resentima da se vrcani med za trgovinu mora izdavati u običnim međnim kan- (tama 25—50 kg, a ko specijalnih kanta nema, da dađe napraviti od | bijelog banduna onolike, kao što su petrolejske kante (u petrolejskim kan- 0tama nipošto) i u istima da se utiskuje | okrugli poklopac 15—20 cm. promjera, (ćokoji se dade odklapati i zaklapati. “Svaka kanta, ili po dvije zajedno mo- medno saće ne tare ili ne ruši. Umet- | nuto umietno saće (jož bolje počeci) | u onom duhu u kojem su ih slavni ad Nemanjići zamišljali na korist cijeloga narođa i države, Trgovačka Obrtnička Komora, raju biti pakovane u sanduk. Flaše, kante i sanduk moraju imati zadružnu vinjetu. Skreće se pažnja pčelarima članovi- ma, da će se ovog ljeta _ održati Jad- 0ranska izložba Trg. Obit. Kom. u Splitu i da će se potpisani, kao od- bornik iste izložbe poslarati, da istoj mogu sudjelovati samo organizirani . pčelari, za robu kojih Zadruga može da garantuje. Ko želi da na izložbi na pčelarskim produktima i ostalom roboim iz pčelar- ostva da sudjeluje, neka se odma javi (ovoj Zadrugi i naznači vrstu i količinu orobe koju želi izložiti. | Za upravu Jugosl, pčelarske. Zadruge. I. Antonioli. (Čitajte i širite »Dubrovački List“! likom svečanošću svele Moći iz kapi. e 1426., kao gost dubrov. republike, tula dominikanske crkve, gdje su se | prisustvovao je na dan sv. Vlaha ve- čuvale iza velike trešnje, u kapelu, gdje likoj procesiji, stupajući dubrov, knezu se i dandanas nalaze za njih navlaš s desne, starac Sandalj Hranić-Kosača, > pripravljenu u novoj katedrali, otvore- bosanski vlastelin i veliki vojvoda hum- noj božijoj službi g. 1713. ski, vjerom pravoslavni. On bješe uslu- Ž PA | pio Dubrovčanima svoju polovinu ko- Svečanost sv. Vlaha nakon pada re- navoske župe sa Donjom Gorom i publike ostade svečanost lih crkvena, | Konavlima, a Dubrovčani mu harni Ali god. 1837. osobitim zauzimanjem |» darovaše u svom gradu jednu palaču, odvjetnika književnika vit, Antuna Kaz- | lijepo ukrašenu. Baš pred krsj života načića biskup dubrovački Giuriceo i Sandalj bješe zaželio, da u milom mu Općina uspostaviše svečanost i izvan | gradu sv. Vlaha podigne o svom trošku crkve skoro u onom obliku, kako sei | dandanas obavlja. Svečanoj procesiji | u velikom su broju prisustvovali žup- | ljani iz svih župa gradu bližnjih, harni | Bogu i sv. Vlahu, što su ih sačuvali - od teške nemoći: kolere. Ovu hernu | bogoljubnost svjedoči i ona zavjetna kangjela, te visi sred Svečeve crkve, nabavljena novcem sakupljenim megju | harnim pukom cijele biskupije. jednu crkvu i bolnicu, ali ga u tome zapriječi smrt u aprilu g. 1435. pK * G. 1814. na 3. februara bijeli stijeg sv. Vlaha nije više visio na » Orlandu“, \jer je na 29. januara bio skinut na ; zapovijed austrijskog generala T, Mi- . lutinovića, vjerom pravoslavnoga, pred , očima p: sljednjeg imenovanog: kneza, | vlastelina Saba _Gjorgjića. Preko sve- čane mise general zasjede na prijesto, gdje je prije sjedao knez repubhke. Pri- sustvovao je sa užeženom svijećom i procesiji po građu, na mjestu prije odregjenu za kneza. Iza te svečanosti pozva ovaj general u sebe na objed dubrovačke plemiće osim onih, te su mu se bili pikazali nepokorni., * Dubrovački literat Toma Kersa (1779.- 1838.) u jednom svom talijanskom sa. stavku napisao je ,O životu i djelima Didaka Pira“ onoga, biva, glasovitog latinskog pjesnika, vjerom jevrejina, koji se rodio u Evori (u Portugalskoj) dne 5. IV, 1517., živio je i pjevao u našem Dubrovniku za čitavih 40-50 godina, te je preminuo u Hercegnovom regbi početkom XVII. vijeka. Taj je pjesnik spjevao i lijepu pjesmu u po- hvalu sv. Vlaha, pa su neki držali, da je prešao na katoličku vjeru i da je kasnije postao i plebanom dubrov. cr- kve sv. Vlaha, Tu je versiju negdje | zabilježio i učeni Dubrovčanin, pisac O. Ivan Matija Matijašević (Maltei) (1714.-1783.), nu Kersa_mu to silno Zemjera. Na dan sv. Vlaha g. 1658. saslušana su u dubrov, senatu dva francuska putnika : Poullet i Quiclet. U građu se zadržaše nekoliko dana. Oba osta“. više po putopis, gdje su zanimljive crte o Dubrovniku prije potresa g. 1667. Oni su bili i na svečanosti sv. Vlaha, koja im še učinila vrlo zanimivom, t€ je i opisaše. T'h dana, početkom po: klada vidjeli su razne igre i običaje. Vidjeli su i to, kako gospogje i g0- Spari dobacuju jedno drugomu ,Com: fette“ osobite vrste, biva malena jaja napunjena mirisavom vodicom. Ljuska tih jaja bila je od tanka voska i od crvena praška, pa se u padu odmali razbijaše. Vidjeli su tada i dobacivanje limunovima načinjenim od voska, na: punjenim cvijećem, slatkišima, te ! | malim, živim pticama. kiki x Kia eek 6 o i pasa spanije St