Strana. 2.

Industrija sulurnog ulja u Dalmaciji i
Zabrana izvoza Komina (maslin. koštica).

Ovih dana započela je u Dalmaciji

Ministarstva Trgovine i Indusirije te
kod Generalne Direkcije Carina, da se
u interesu naše mlade sulfurne indu-
strije ako ne zabrani, a ono bar otešća

\ izvoz komina izvoznom carinom. Kako:

(u Gružu) još jedna fabrika sa eksra- smo izviješteni svi ovi koraci nijesu

kcijom ulja iz maslinovih koštica. Do-
sada smo imali fabrike ove industrije
u Omišu, Makarskoj i Kotoru.
Sirovina iz kojih se ekstrahira ovo ,
ulje jesu maslinove koštice ili kako ih
ovdje zovu komine, koje preostaju iza ,
kako se iz maslinovog ploda istiješti |
ulje. Ulje koje se dobija iz koštica, |
koje se inače zove sulfurno ulje, upo- ,
trebljava se-u industrijalne svrhe (fa- |
brikac iu sapuna i t. d). |
Po našem južnom Primorju imade |
dovoljno komina za podmirenje sezon- |
skog kapaciteta tih naših mladih fa- |
brika. Ali valja znati da na suprotnoj |

talijanskoj obali imade oko 50 ova- ,

kovih fabrika, koje iz naših krajeva |
izvezu godišnje na stotine vagona ko |
mina, teko da postoji ozbiljna opas- |
nost, da će maše tvornice ostati bez |
sirovine. To bi bilo jedno veliko, čak |
katastrofalno zlo za našu mladu indu- |
striju, koja je u razvitku i koja se u
svom početku ima da bori sa mnogim
drugim zaprekama.
Dužnost je države, da štiti svoju do- |
maću industriju sredstvima, koja stoje |
na raspolaganie, pa su druge zemlje, |

|
|
|

u kojima uspjeva maslina i u kojima

#

. šice sve su fabrike osim jedne prestale

se je počela da razvija ili se je već |

. razvila industrija suliurnog ulja kao lia-

lija, Grčka, Francuska, Španjolska itjd. |

.zabranile izvoz ove važne sirovine.

Kod nas je prije izvoz komina bio
podvrgnut izvoznoj carini od Din. 100.-
po 100 kg. Ali imade cirka dvije godine,

DUBROVAOCKI LIST“.

| nijesu mogli uvidjeti veliku važnost 1
prešnu potrebitost ove zabrane:
Uslijed toga već je skoro ugušena
naša mlada industrija suliurnog ulja i
neće preostati ništa drugo, već da se

furno ulje, koje ćemo mi kao i dosada
kupovati uz skupe pare i time puniti
tugjinu džepove. :

Skrajnje je vrieme, da mjerodavni.
krugovi zabrane izvoz ove tako važne
sirovine za našu mladu sulfurmu indu.





Trgovačke Obrtničke Komore



Danas kad




ove sada zatvorene fabrike presele ma i Boja e ik prviti danima
KE oR > : 53 ; S
donijeli željenog rezultata, jer kod Ge- | suprotnu talijansku obalu, da tamo a ka LOL odinna, BD
o neralne Direkcije Carina u Beogradu | šim vlastitim kominama izragjuju s
. 2
- S e
Pruga Užice-Vardište otvorena je na 25. januara
UVs#ouy C zao +4 Vk: Gara /HMLa 74 go E rena \
Qae ho MHTPPBHHA 2 Na MYH ČŠRAKU, ge 3 boo W Oowađa
E: dosa ž E SPLEBEJI PAN Krone Z wa
: : JEMJEPKRA QA NENE! OPA io odyćpsbnus u se
6ANYKA dz on Bovamua ze E i Odairen > oO, 1OKAPEBAL
Gde Ke mobi g ua UGijenođau \ £ Fo Sue *. , Hysedo go 08
S ze 8 i ž nea: Osa e, V2goHneK
Npnbnunh 10) o» oak JO /lo0snmua id i Mragenođh aa osa o
pRabngobna TISRA “aa JE ž loose > = Blinana “*.,, Harydnua
se 9 Ocennita., O BN Opanhenođsu Ba sa so
TPABHHK Z A0 Jlanobo ra
BON, džema a BA/BEBO JK o O
Od Banyo Odauba GE CMqganobau g JA Su HHA
bla Do . S b
REKO po Od: oManunhn > le fo > KPAJĐJEBAL Yy YNPHJA b
* fognyral Nem yaobau S z Go O #. ROZIZITITVAA
loosop go LLLJEBO Snu O S bpanećo frteta h
s Q D
že ._ S S Obapgnure KU LULL LS
mo Bo Mejeljs 2 O e j
Horsnu 9 Z ou ! KO noh KHAOKEBA
102 £ . *o i Bapow ; ' 4 ši
2 s)
MOCTAP na dosuro a, o ee
P O. a A, dk dk
g PE ire Vpuymrnja \
drabera HNASAP *, ! (VIECKOBAU
"LO e, .
Verxođah xa gMogape \»
KO. e e
X . . \
XM . ke Ž x0Bn.Xan
oy Pđo Ipebnne . ONEB MHTPOBNKLIA /
s GPERCuonae 3 244 )BPAIE
Si M a , Meerotau
Korop YpoweBau ij
26 MOPE o oO Nogropiša RPOPAWJA ora 15 loa
i
Prigodom otvora željezničke pruge Užice-Vardište poslani su iz Dubrovnika ovi telegrami:
Gospodiriu Presjedniku Općinski Predsjednik Užice

prvi voz kreće iz Srbije ravno na

more šalje ova Komora pozdrav Užicama i preko njih
svim krajevima koje nova željeznica Dubrovnikom spaja,
želeći da se obnove stare trgovačke sveze našeg pri-

Molimo izručite prigodom otvora željeznice Var-

|
Sarajevo |
|
dište- Užice gostima vašim pozdrav ove Komore, koja |

vredi nosi ogromnih šteta.

da je izvoz komina iz naše države slo-
bodan, i kako smo gore napomenuli
izvezu Talijanci godišnje na stotine |
vagona maslinovih koštica u Italiju,
iako da su već ove godine ostale domaće
tabrike bez sirovine. Uslijed te nesta- |

Naše nčelarstvo.

Članovima Jugoslavenska pčelarske
Zadruge Dubrovnik.

Obavješćuju sn članovi ove Zadruge,

Jer ne dolazi tu samo u obzir, da da imamo vrlo lijepih. Zadružnih vi-
će i nadalje sve naše tvornice sapuna  mjeta za priljepivanje pri opremi flaša i
biti prisiljene da ovaj toli važan arti- > Kanta s međom u trgovini. 100 komada

pogonom, što posve naravno našoj pri-

_kel u njihovoj fabrikaciji nabavljaju u Zapada 50 Din: iranko dostava, novac

. a nezaposlenost će pogodovati i na. |

inozemstvu, nego će ta obustava rada unapred. Za štampanje dvaju imena,

sulfarnih tvornica prouzročiti takogjer "+ Pr. kađuljinog ili vrijesovog meda

nezaposlenost jednog dobrog dijela oi imena posjednika pčelinjaka na istim
naših fabričkih i lučkih radnika; naših | vinjelama, ižragjujemo 3 olovna pečata
jedrenjača i mornara, koji su zabavljeni ZA 12 Din: franko dostava.
oko prenosa i prevoza ove sirovine, | Prošla godina dala je mnogo meda,
pa će tako i u buduće ovaj uvoz šte- | pa je prodaja slaba, a cijene još sla:
ino uticati na našu trgovinsku bilancu, bije jedva 20 Din: kg. na veliko, uz
dalje emigraciji radnika, koji bi mogli | JA Cijeni naš specalni da
ipak naći posla i zarade ma svojoj grudi. | TMeE€ ne možemo 1 nećemo nica m
Naši Trgovačka i Obrtnička Komora Doći će i nerodna godina, po svim bilje-
skupa sa onom iz Splita poduzimale | zima već nastajna, pa će se med daleko
su više puta zajedničke korake kod | bolje utržiti.



u novoj vezi vidi ispunjene davne svoje želje te se:
harno spominje svih, koji su na tome radili.
Trgovačka Obrtnička Komora. |

morja sa Srbijom

Za jednu progju garantira ovim Za-
druga stalno i to zamed u sekcijama,
kvadratnim okvirićima (ala Amerikana)

< od šupljine jedan kvadratni dm. sa

| dašćicama okvirića, koje su u uglovi-
\ma široke 35 36 m/m, koliko je dakle
“nužno, da se pri pakovanju puno

mora biti od tankog bijelog voska,
Jednom za uvijek odgovara se inte-
resentima da se vrcani med za trgovinu
mora izdavati u običnim međnim kan-
(tama 25—50 kg, a ko specijalnih
kanta nema, da dađe napraviti od
| bijelog banduna onolike, kao što su
petrolejske kante (u petrolejskim kan-
0tama nipošto) i u istima da se utiskuje
| okrugli poklopac 15—20 cm. promjera,
(ćokoji se dade odklapati i zaklapati.
“Svaka kanta, ili po dvije zajedno mo-

medno saće ne tare ili ne ruši. Umet- |
nuto umietno saće (jož bolje počeci) |

u onom duhu u kojem su ih slavni

ad Nemanjići zamišljali na korist cijeloga narođa i države,

Trgovačka Obrtnička Komora,

raju biti pakovane u sanduk. Flaše,
kante i sanduk moraju imati zadružnu
vinjetu.
Skreće se pažnja pčelarima članovi-
ma, da će se ovog ljeta _ održati Jad-
0ranska izložba Trg. Obit. Kom. u
Splitu i da će se potpisani, kao od-
bornik iste izložbe poslarati, da istoj
mogu sudjelovati samo organizirani
. pčelari, za robu kojih Zadruga može
da garantuje.
Ko želi da na izložbi na pčelarskim
produktima i ostalom roboim iz pčelar-
ostva da sudjeluje, neka se odma javi
(ovoj Zadrugi i naznači vrstu i količinu
orobe koju želi izložiti.
| Za upravu Jugosl, pčelarske. Zadruge.
I. Antonioli.



(Čitajte i širite
»Dubrovački List“!





likom svečanošću svele Moći iz kapi. e 1426., kao gost dubrov. republike,
tula dominikanske crkve, gdje su se | prisustvovao je na dan sv. Vlaha ve-
čuvale iza velike trešnje, u kapelu, gdje  likoj procesiji, stupajući dubrov, knezu

se i dandanas nalaze za njih navlaš s desne, starac Sandalj Hranić-Kosača,

> pripravljenu u novoj katedrali, otvore- bosanski vlastelin i veliki vojvoda hum-

noj božijoj službi g. 1713. ski, vjerom pravoslavni. On bješe uslu-
Ž PA | pio Dubrovčanima svoju polovinu ko-
Svečanost sv. Vlaha nakon pada re-  navoske župe sa Donjom Gorom i
publike ostade svečanost lih crkvena, | Konavlima, a Dubrovčani mu harni
Ali god. 1837. osobitim zauzimanjem |» darovaše u svom gradu jednu palaču,
odvjetnika književnika vit, Antuna Kaz- | lijepo ukrašenu. Baš pred krsj života
načića biskup dubrovački Giuriceo i  Sandalj bješe zaželio, da u milom mu
Općina uspostaviše svečanost i izvan | gradu sv. Vlaha podigne o svom trošku

crkve skoro u onom obliku, kako sei |
dandanas obavlja. Svečanoj procesiji |
u velikom su broju prisustvovali žup- |
ljani iz svih župa gradu bližnjih, harni |
Bogu i sv. Vlahu, što su ih sačuvali -
od teške nemoći: kolere. Ovu hernu |
bogoljubnost svjedoči i ona zavjetna
kangjela, te visi sred Svečeve crkve,
nabavljena novcem sakupljenim megju |

harnim pukom cijele biskupije.

jednu crkvu i bolnicu, ali ga u tome
zapriječi smrt u aprilu g. 1435.
pK *
G. 1814. na 3. februara bijeli stijeg
sv. Vlaha nije više visio na » Orlandu“,

\jer je na 29. januara bio skinut na
; zapovijed austrijskog generala T, Mi-
. lutinovića, vjerom pravoslavnoga, pred
, očima p: sljednjeg imenovanog: kneza,
| vlastelina Saba _Gjorgjića. Preko sve-

čane mise general zasjede na prijesto,





gdje je prije sjedao knez repubhke. Pri-
sustvovao je sa užeženom svijećom i
procesiji po građu, na mjestu prije
odregjenu za kneza. Iza te svečanosti
pozva ovaj general u sebe na objed
dubrovačke plemiće osim onih, te su
mu se bili pikazali nepokorni.,
*

Dubrovački literat Toma Kersa (1779.-
1838.) u jednom svom talijanskom sa.
stavku napisao je ,O životu i djelima
Didaka Pira“ onoga, biva, glasovitog
latinskog pjesnika, vjerom  jevrejina,
koji se rodio u Evori (u Portugalskoj)
dne 5. IV, 1517., živio je i pjevao u
našem Dubrovniku za čitavih 40-50
godina, te je preminuo u Hercegnovom
regbi početkom XVII. vijeka. Taj je
pjesnik spjevao i lijepu pjesmu u po-
hvalu sv. Vlaha, pa su neki držali, da
je prešao na katoličku vjeru i da je
kasnije postao i plebanom dubrov. cr-
kve sv. Vlaha, Tu je versiju negdje
| zabilježio i učeni Dubrovčanin, pisac



O. Ivan Matija Matijašević (Maltei)
(1714.-1783.), nu Kersa_mu to silno
Zemjera.

Na dan sv. Vlaha g. 1658. saslušana
su u dubrov, senatu dva francuska
putnika : Poullet i Quiclet. U građu
se zadržaše nekoliko dana. Oba osta“.
više po putopis, gdje su zanimljive
crte o Dubrovniku prije potresa g. 1667.
Oni su bili i na svečanosti sv. Vlaha,
koja im še učinila vrlo zanimivom, t€
je i opisaše. T'h dana, početkom po:
klada vidjeli su razne igre i običaje.
Vidjeli su i to, kako gospogje i g0-
Spari dobacuju jedno drugomu ,Com:
fette“ osobite vrste, biva malena jaja
napunjena mirisavom vodicom. Ljuska
tih jaja bila je od tanka voska i od
crvena praška, pa se u padu odmali
razbijaše. Vidjeli su tada i dobacivanje
limunovima načinjenim od voska, na:
punjenim cvijećem, slatkišima, te !

| malim, živim pticama.





kiki x
Kia eek 6 o i pasa spanije St