Broj 6. “ i SEDMIČNI INFORMATIVNI PRIVREDNI GLASNIK 8 broj Din. 1:50 God. 2. Gedišnja pretplata 80 Din. Za inozemstvo 200 D. Dr. Urednik : Č P MATIJA VIDOEVIC februzra 1925. i Odgovorni urednik: | | STIJEPO M. BJELOVUCIC Plativo i utuživo u Dubrov- niku. Oglasi po tarili. Željeznička mreža uskog koloseka 0:76 unašoj državi. U decembarskom broju »Revue Eco: nomique et Financičre de Belgrade« izašao je članak inž. Zdravka Vasto- vića o našem sgobrsaćaju, kojeg dono- simo u prevodu: Pitanje organizacije racijonalnog sa- obraćaja u našoj zemlji ctešćano je tim, što smo prilitom našeg nacijo- nalnog ujedinjenia, naslijedili želiez- ničk4 mrežu od dva rszna tipa kolo seka: prvi normalnog koloseka, u du- žini od 6,600 km, i drugi, uskog ko- icseka 076, dug 3,500 km. Nijedno od pitanja, koje se odnosi na saobra- ćaj, nije izazvalo toliko zabune, koliko pitanje iskorišćavanja pruga uskog ko- losel ka. Nekoji su zehtijevali da ih se izmijeni u pruge normalnog kcl., a da se tako istisne iz naše mreže uski ko- losek, Meg u onim, koji su tražili ovu izmjenu, nalazili su se mnogi i dobro poznati stručnjaci, koji su zauzimali visoke položaje u zemlji. Oni su sma-' trali, da pruge uskog koloseka nijesu preporučljive, i pozvali su še na loše rezultate u Srbiji. Naprotiv u Bosni i Hercegovini, željeznička mreža 0,76 u- činila je vrlo velikih usluga, a što je tome razlog ? Izvjesno je, da ga treba potražiti u samom sislemu željezničke mreže. U Srbiji gradio se je normalni kolosek bez ikakvog sistema, jer se bijaše, za vrijeme gragienja novih pruga, primi- jenio jeđan jedini kriterij, t. i. da se potroši što manje. Nije se vodilo 1a- čuna o potrebi da se slijedi plan stvo- ren unaprijeda, za razvitak naše do- maće mreže, a tako isto su se gradile pr "ge bez ikakve veze sa S pr s i gama uskog kol, | Loznica, \ vrijeme kao n. pr. Šabac- Požarevačka, i pred kratk Paraćinsko-Zaječarska, * Po- | trebna brojna pretovarivanja sačinja- | vaju glavnu zapreku u racijonalnoj pro- |sa ovom | dok pruga Šabec, 1 veđbi komunikacija na uskom koloseku. Kao karakterisličan primjer pomanj- kanja svakog sistema u gragjenju us- kog koloseka u Srbiji, napomenni ćemo, da je glavni grad u zemlji Beograd, još i danas bez direkine veze om ežem uzanog koloseka, prolazeći kroz naj- | bogatije krajeve Srbi ije, n&ćma veze ne | samo sa uskim kolosekom, nego ni isa normalnim. i tali sistem ; Bosni, a S ouputa za S obzitomi na ovo, nije u pilanju korisnost uskotračnica 0:76 jer je ma drugim mjeslima Ovaj kolosek dao vrlo dobrih rezultata; već treba ispi- ove mreže, Rezultati eksplo- atisanja ove mreže s jedne strane u druge u Srbiji, dali će nam riješenje ovog pitanja. | Da bi željezv. pruga uskog koloseka .mogla odgovoriti onome, | organsku, sasvini Hezavisnu, | da radi nezavisno i da ne | dobiti jednu | Šenje pitanja ise dopuni što se od njih očekuje, treba sagraditi SPOSsObnu smeta nor- malnom koleseku pri svem tom, šio ga dopunjuje. U ovom konkretuom slučaju, rije- sastoji se u potrebi da željezn. mreža u Bosni. Na mjesto da imamo, kao danas, dvije odjelite mreže istog koloseka, mi ćemo samu, koju će trebati ve- zeli s jedne strane na naše najglav- nije plovne rijeke: Savu i Dunav, a s a strave na Jadrensko More, mrežu | | Kada bude ona organizovana na na- | rivanja na cijelom čin, da omogući promet bez pretova- teritoriju, izmegju s jedne i Jadrana kolosek moći će Save i Dunava S druge strane, uski | potpunoma da zadovolji potrebe kra- i jeva, kroz koje prolazi. Evo u čem sastoji neriješeno pitauje uskog koloseka u Jugoslaviji. . Uski kolosek ne može biti pretvo- ren u norm, kolosek iz j dnostavnog razloga, šte su elementi, iz kojih se sa o stoji sasvim različiti Pruge 0:76 cm. uski kolosek, od onih norm. kol. i gragjene su sa polupriječnikom, koji . može | najiv .m. Osim toga [idu do |mi imamo 285 km. ća ažniji ide do 60 cm., dok ovaj nori. kolosek iznosi 250 nagibi uskog koloseka 30%, dok se za norm. kol., | Ovaj nagib može da upotrebi samo u izuzetnim slučajevima. U opće uzeto, transiranje pruge norin, kol. i transiranje pruge us. koloseka, | po sirmom terenu, ne slažu se nikad s obzirom na mjesto, i pretvoriti uzanu u normalnu prugu, praktično ie znači drugo do sagraditi pored uzane pruge norm. pregu, poipuno nezavisnu, a đa bi se zatim bez milosrgia napustila prva, U državnoj mreži uzanog kolo- seka u Bosni, koja je duga 938 km, sa zavojima ma- njim od 300 m. koji bi izčezli u slu: čaju eventualne izmjene, Ali to još ne znači da bi ostatak od 635 km. mo- gao potpuno. da bude pretvoren u norm. kolosek. Jer se trasiranje nor- malne pruge slaže rijetko sa transira- njem uzane. Pošto se mreže uzanog koloseka mogu lakše da prilsagođe terenu nego | imreže nameloa o zbog čega | ove zapadaju propcrcijonalno manje u planiaskoin terenu), ovaj sistem usko- tračnice u Jugoslaviji je od vrlo veli- kog značaja. Polovina je tieritorija naše kraljevine pokrivena Dinarskim Alpama i nji- bovima ograncima, pa je prema tome rastavljena od terena planinskog i teško prohodnog. Gragjenje normalne mre- že, dovoljne da zadovolji sve po- trebe saobraćaja i da omogući potpuno iskorišćavanje svih mnogobrojnih pri- rodnih bogasteva, ne bi bilo moguće iz financijskih razloga. Proizlazi dakle da bi mi čak i kad ine bi imali uskotračni sistem, bili pri- | nugjeni da ga sagradimo. dai tome ova mreža pruge 0:76 aja je duga 3:500 km., treba da bude savršena i dopuniena tako da obra- organsku cjelinu, sposobnu da ! zadovolji potrebe saobraćaja u ; polovini naše države. Nikakav željeznički program ne bi mogao da bude racijonalniji od onoga, | koji dopušta usavršavanje usic otračnica; Pev ostvarenje bi iziskivalo relativno |malo troškova, a dalo bi megjutim vrlo velike kojisti. Ovaj bi program dopustio : 1) Da se prugom Beograd-Obreno- vac (40 km.) veže prestonica mrežom | uzanog koloseka, 2) Višegrad Foča-Trebinje (215 kn.). , Ovim dvjema prugama, čija je ukupna | dužina 255 km., dobila bi se najkraća | Jadranska pruga Bcograd.+Gruž, duga | 580 km. U isto vreme dobila bi se i i veza sa Kotorskim zalivom prugom dugom 636 km. | 8) Obrenovac-Loznica-Zvornik-Tuzla | 146 km. i Doboj-Banja Luka _ 25 km. ui | zuje | | | | | | sve uč teli Vlaho Fortunić. Ovih dana bio je umirovljen naš stari učitelj Vlaho Fortunić u Dubrov- niku. Njegovo umirovljenje sljedilo je - na predlog g. Min: Prosvjete, a on se tome, uvjeren sam, nije iznenadio, jer je u oktobru prošle godine navršio taman četrdeset godina uzcrnog rada, a i onako već odmaknuo u godinama. Čudim se, da nijedna novina pa ni naš »Pokrei“, organ udruženja nije napisao ništa od ovom marnom učitelju prigo- dom njegova umirovljenja, Želosno! Za to gosp. uredniče, dozvolite mi, da u Vašem listu rečem dvije riječi od ovom vrijednom našem drugu. Naš stari, po godinam, kolega, a mlade i zanosne duše i plemčnitih osjećaja rodom je iz Luke Šipana, »Zletnog otoka“ kako ga on sam na- zivlje u svojim: dopisima, od siroma- šnih ali čestitih roditelja koji su svo- jim trudom svu svoju djecu plemenito odgojili. Tamo je u rodnom mjestu izučio osnovnu školu pod pok. Kazali, književnikom i pok. učiteljem Kusićem, kojih se on vazda sa ponosom sjeća, Kad je proučio prvi razred gimnazije u Dubrovniku i privatno se spravljao za treći, odeu Preparandij u Arbanase kod Zadra. Tamo nagje vrsue učitelje im ispite osposobljenja, , Oce Dalm. učiteljstva“: Buzolića, Ne- kića, Nakića, Danila, Nimiru, Haračića, pa zadnju Kriletića. Svi su ga voljeli jer je bio marljiv, uzorna ponašanja i učio odlično, Go- dine 1884. položi ispite zrelosti, te je iste godine bio imenovan učiteljem u Slanome, gdie je ostavio uspomenu, te ga i danas vole i rado se njega sje- ćaju. Rad u školi bio mu je ocijenjen odnjegovih starešina najboljim izrazima. he svoju molbu 1886. ode u Sion, o dragi učiteli. Poslije godine dana te bude imenovan stalnim drugim učiteijem u istomu mjestu. Iza umirovljenja nađuč. N. Hrdala, bješe imenovan nađučite- ljem iste škole i ako je bilo mnogo natjecatelja. Tamo se oženi sa g. Ma- rom Radić koju i danas obožava, a i pravo je, jer je plemenita žena i uzorna majka. Imao je mnogo djece: četiri kćeri sve četiri učiteljice i tri sina. Naj- stariji sin pom. kapctan pogibe 1915. na talijanskom frontu. Srednji poin. poručnik nalazi se u Perii, a najmlagji uči trgovačku akademiju u Dubrovniku. Radio je kako pčela radilica punih 20 godina u Stonu na opće zadovoljstvo naroda i svojih starešina. Tako kad se je natjecao za učitelja u Dubrovnik godinu našeg vrijednog m mi je jedan gosp. iz Zadra, da čitelj Vlaho odani vić .. mirile oč hut imenovanje jer ljepših kvalifika nije došlo do li mj ah na P. Š. V. On je radio u školi preko odregjenih sati samo da koristi miloj djeci i na- 9 | rodu. Više sam puta vidio našega ko- | legu u zanosu okružena svojim uče- nicima koji su danas vrsni ljudi i čestiti državljani. Uza sav trud u školi bavio se je i naukom, ie je bio više puja nutkan od nadzornika da polaže ispit za gragjan- ske škole, Ali on je bio zaljubljen u Ston, te za to odbijao ta nutkovanja. Još mi je u pameti zgoda kad je do- šao u Ston blagopek. gosp. prof. Ireček | sa blagopok. prof. Zorom koji je bio kot. školski nadzornik te obašli školu. U njegovom razredu zadržali su se | više od jednog sata i po, Kad su ovi | prof, Ireček izašli upitst će ih načelnik: Kako ste | školu našli? Obojica su stali uopće hvaliti a osobito našeg Vlaha. Nadođa ,Razred gosp. Fortunića | nije osnovna škola nego mala akade- | mija“. Nije bilo učit. konferencija, a \da naš Vlauša nije riješavao po koje pedagoško-didaktično piianje za koje je dobivao pohvalnice od škol. vlasti. Njegovi drugovi, videći njegovu sprem- nost i živu riječ koja je dolazila iz is- | krenog bratskog srca imenovaše ga | zast upnikom dubr. Kotara na pokr. skupštini u Šibeniku. I Stonjani ga ; mnogo cjeniše i poštovahu pa nije bilo | društva a đa nije nosio koju čast. Za | punih 9 godina, sve do svoga polaska, | bio je općius ski vijećnik —- desnu ruka blagopok. i vrijednog načelnika G.M. | Gučića, Glavna općim. pitanja on je riješavao. Izvan škole bio je narođu |na ruku — pa razne molbe, što bi po- | jedinac činio bilo na koju vlast — to !je bio posao g. Vlaha kako ga oni | zvaše. Pisao je i političke članke, a najviše je pisao u Gospodarskom listu, | Osim gosp. vijesti napisao je mnogo | poučnih radnja, šlo se sjećam: | 1) Primitivno i racionalno gojenje | kamenica u Malostonjskom zalivu, 2) | Korist racionalnog gojenja mušula (Da- ganja) 3) Mekušci u Malostoniskom niku. 4) Šume su nam od koristi ri- barstvu. 5) Ulov srgjela u mrežema »Vojgama“ u Dubrovačkom kotaru. 6) Landovina (Divljačina) neprija teli plemenite ribe. 7) Pliskavica. Radi do- brog poznavanja ove grane gospodar- siva, blagopok. Lorini — ribarski nadđ- zornik došao je u Ston da ga nago- vori da pita prazno mjesto ribarskog pristava kod Pom. vlade u Trstu. On se toga mjesta nije hotio pri- miti jer bi valjalo ostaviti školu — 2 | | | | |