Broj 6.



“ i



SEDMIČNI INFORMATIVNI PRIVREDNI GLASNIK

8 broj Din. 1:50



God. 2.



Gedišnja pretplata 80 Din.

Za inozemstvo 200 D. Dr.



Urednik : Č P
MATIJA VIDOEVIC



februzra 1925.

i

Odgovorni urednik:
| | STIJEPO M. BJELOVUCIC

Plativo i utuživo u Dubrov-
niku. Oglasi po tarili.







Željeznička mreža uskog koloseka 0:76 unašoj državi.

U decembarskom broju »Revue Eco:
nomique et Financičre de Belgrade«
izašao je članak inž. Zdravka Vasto-
vića o našem sgobrsaćaju, kojeg dono-
simo u prevodu:

Pitanje organizacije racijonalnog sa-
obraćaja u našoj zemlji ctešćano je
tim, što smo prilitom našeg nacijo-
nalnog ujedinjenia, naslijedili želiez-
ničk4 mrežu od dva rszna tipa kolo

seka: prvi normalnog koloseka, u du-
žini od 6,600 km, i drugi, uskog ko-

icseka 076, dug 3,500 km. Nijedno
od pitanja, koje se odnosi na saobra-
ćaj, nije izazvalo toliko zabune, koliko
pitanje iskorišćavanja pruga uskog ko-
losel ka. Nekoji su zehtijevali da ih se
izmijeni u pruge normalnog kcl., a da
se tako istisne iz naše mreže uski ko-
losek, Meg u onim, koji su tražili ovu
izmjenu, nalazili su se mnogi i dobro
poznati stručnjaci, koji su zauzimali

visoke položaje u zemlji. Oni su sma-'

trali, da pruge uskog koloseka nijesu
preporučljive, i pozvali su še na loše
rezultate u Srbiji. Naprotiv u Bosni i
Hercegovini, željeznička mreža 0,76 u-
činila je vrlo velikih usluga, a što je
tome razlog ?

Izvjesno je, da ga treba potražiti u
samom sislemu željezničke mreže. U
Srbiji gradio se je normalni kolosek
bez ikakvog sistema, jer se bijaše, za
vrijeme gragienja novih pruga, primi-
jenio jeđan jedini kriterij, t. i. da se
potroši što manje. Nije se vodilo 1a-
čuna o potrebi da se slijedi plan stvo-
ren unaprijeda, za razvitak naše do-

maće mreže, a tako isto su se gradile



pr "ge bez ikakve veze sa S pr s

i gama uskog kol,
| Loznica,
\ vrijeme

kao n. pr. Šabac-
Požarevačka, i pred kratk
Paraćinsko-Zaječarska, * Po-



| trebna brojna pretovarivanja sačinja-
| vaju glavnu zapreku u racijonalnoj pro-

|sa ovom
| dok pruga Šabec, 1

veđbi komunikacija na uskom koloseku.

Kao karakterisličan primjer pomanj-
kanja svakog sistema u gragjenju us-
kog koloseka u Srbiji, napomenni
ćemo, da je glavni grad u zemlji
Beograd, još i danas bez direkine veze
om ežem uzanog koloseka,
prolazeći kroz naj-

| bogatije krajeve Srbi ije, n&ćma veze ne

| samo

sa uskim kolosekom, nego ni

isa normalnim.

i tali sistem

; Bosni, a S
ouputa za

S obzitomi na ovo, nije u pilanju
korisnost uskotračnica 0:76 jer je ma
drugim mjeslima Ovaj  kolosek dao
vrlo dobrih rezultata; već treba ispi-
ove mreže, Rezultati eksplo-
atisanja ove mreže s jedne strane u
druge u Srbiji, dali će nam
riješenje ovog pitanja.

| Da bi željezv. pruga uskog koloseka

.mogla odgovoriti onome,

| organsku, sasvini Hezavisnu,
| da radi nezavisno i da ne

| dobiti jednu

| Šenje pitanja
ise dopuni

što se od
njih očekuje, treba sagraditi

SPOSsObnu
smeta nor-
malnom koleseku pri svem tom, šio
ga dopunjuje.

U ovom konkretuom slučaju, rije-
sastoji se u potrebi da
željezn. mreža u Bosni.
Na mjesto da imamo, kao danas, dvije
odjelite mreže istog koloseka, mi ćemo
samu, koju će trebati ve-
zeli s jedne strane na naše najglav-
nije plovne rijeke: Savu i Dunav,
a s a strave na Jadrensko More,

mrežu |

| Kada bude ona organizovana na na-

| rivanja na cijelom

čin, da omogući promet bez pretova-
teritoriju, izmegju
s jedne i Jadrana
kolosek moći će



Save i Dunava
S druge strane, uski

| potpunoma da zadovolji potrebe kra-
i jeva, kroz koje prolazi.

Evo u čem sastoji neriješeno pitauje

uskog koloseka u Jugoslaviji.

. Uski kolosek ne može biti pretvo-
ren u norm, kolosek iz j dnostavnog

razloga, šte su elementi, iz kojih se sa

o stoji

sasvim različiti
Pruge 0:76 cm.

uski kolosek,
od onih norm. kol.

i gragjene su sa polupriječnikom, koji

. može
| najiv
.m. Osim toga
[idu do

|mi imamo 285 km.

ća
ažniji

ide do 60 cm., dok ovaj
nori. kolosek iznosi 250
nagibi uskog koloseka
30%, dok se za norm. kol., |
Ovaj nagib može da upotrebi samo u
izuzetnim slučajevima.

U opće uzeto, transiranje pruge norin,
kol. i transiranje pruge us. koloseka, |
po sirmom terenu, ne slažu se nikad
s obzirom na mjesto, i pretvoriti uzanu
u normalnu prugu, praktično ie znači
drugo do sagraditi pored uzane pruge
norm. pregu, poipuno nezavisnu, a đa
bi se zatim bez milosrgia napustila
prva, U državnoj mreži uzanog kolo-
seka u Bosni, koja je duga 938 km,
sa zavojima ma-
njim od 300 m. koji bi izčezli u slu:
čaju eventualne izmjene, Ali to još ne
znači da bi ostatak od 635 km. mo-
gao potpuno. da bude pretvoren u
norm. kolosek. Jer se trasiranje nor-
malne pruge slaže rijetko sa transira-
njem uzane.

Pošto se mreže uzanog koloseka
mogu lakše da prilsagođe terenu nego |
imreže nameloa o zbog čega |

ove zapadaju propcrcijonalno manje
u planiaskoin terenu), ovaj sistem usko-
tračnice u Jugoslaviji je od vrlo veli-
kog značaja.

Polovina je tieritorija naše kraljevine
pokrivena Dinarskim Alpama i nji-
bovima ograncima, pa je prema tome
rastavljena od terena planinskog i teško
prohodnog. Gragjenje normalne mre-
že, dovoljne da zadovolji sve po-
trebe saobraćaja i da omogući potpuno
iskorišćavanje svih mnogobrojnih pri-
rodnih bogasteva, ne bi bilo moguće
iz financijskih razloga.

Proizlazi dakle da bi mi čak i kad
ine bi imali uskotračni sistem, bili pri-
| nugjeni da ga sagradimo.

dai tome ova mreža pruge 0:76

aja je duga 3:500 km., treba da bude
savršena i dopuniena tako da obra-
organsku cjelinu, sposobnu da
! zadovolji potrebe saobraćaja u
; polovini naše države.

Nikakav željeznički program ne bi
mogao da bude racijonalniji od onoga,

| koji dopušta usavršavanje usic otračnica;
Pev ostvarenje bi iziskivalo relativno
|malo troškova, a dalo bi megjutim
vrlo velike kojisti.

Ovaj bi program dopustio :

1) Da se prugom Beograd-Obreno-
vac (40 km.) veže prestonica mrežom
| uzanog koloseka,

2) Višegrad Foča-Trebinje (215 kn.).
, Ovim dvjema prugama, čija je ukupna
| dužina 255 km., dobila bi se najkraća

| Jadranska pruga Bcograd.+Gruž, duga

| 580 km. U isto vreme dobila bi se i

i veza sa Kotorskim zalivom prugom

dugom 636 km.

| 8) Obrenovac-Loznica-Zvornik-Tuzla
| 146 km. i Doboj-Banja Luka _ 25 km.

ui
| zuje

|
|
|
|
|
|

sve



uč teli Vlaho Fortunić.

Ovih dana bio je umirovljen naš
stari učitelj Vlaho Fortunić u Dubrov-

niku. Njegovo umirovljenje sljedilo je -

na predlog g. Min: Prosvjete, a on se
tome, uvjeren sam, nije iznenadio, jer
je u oktobru prošle godine navršio
taman četrdeset godina uzcrnog rada,
a i onako već odmaknuo u godinama.
Čudim se, da nijedna novina pa ni naš

»Pokrei“, organ udruženja nije napisao
ništa od ovom marnom učitelju prigo-
dom njegova umirovljenja, Želosno!
Za to gosp. uredniče, dozvolite mi, da
u Vašem listu rečem dvije riječi od
ovom vrijednom našem drugu.

Naš stari, po godinam, kolega, a
mlade i zanosne duše i plemčnitih
osjećaja rodom je iz Luke Šipana,
»Zletnog otoka“ kako ga on sam na-
zivlje u svojim: dopisima, od siroma-
šnih ali čestitih roditelja koji su svo-
jim trudom svu svoju djecu plemenito
odgojili. Tamo je u rodnom mjestu
izučio osnovnu školu pod pok. Kazali,
književnikom i pok. učiteljem Kusićem,
kojih se on vazda sa ponosom sjeća,
Kad je proučio prvi razred gimnazije
u Dubrovniku i privatno se spravljao
za treći, odeu Preparandij u Arbanase
kod Zadra. Tamo nagje vrsue učitelje

im ispite osposobljenja,



, Oce Dalm. učiteljstva“: Buzolića, Ne-
kića, Nakića, Danila, Nimiru, Haračića,
pa zadnju
Kriletića.
Svi su ga voljeli jer je bio marljiv,
uzorna ponašanja i učio odlično, Go-
dine 1884. položi ispite zrelosti, te je
iste godine bio imenovan učiteljem u
Slanome, gdie je ostavio uspomenu,
te ga i danas vole i rado se njega sje-
ćaju. Rad u školi bio mu je ocijenjen
odnjegovih starešina najboljim izrazima.
he svoju molbu 1886. ode u Sion,
o dragi učiteli. Poslije godine dana
te bude
imenovan stalnim drugim učiteijem u
istomu mjestu. Iza umirovljenja nađuč.
N. Hrdala, bješe imenovan nađučite-
ljem iste škole i ako je bilo mnogo
natjecatelja. Tamo se oženi sa g. Ma-
rom Radić koju i danas obožava, a i
pravo je, jer je plemenita žena i uzorna
majka. Imao je mnogo djece: četiri
kćeri sve četiri učiteljice i tri sina. Naj-
stariji sin pom. kapctan pogibe 1915.
na talijanskom frontu. Srednji poin.
poručnik nalazi se u Perii, a najmlagji
uči trgovačku akademiju u Dubrovniku.
Radio je kako pčela radilica punih 20
godina u Stonu na opće zadovoljstvo
naroda i svojih starešina. Tako kad
se je natjecao za učitelja u Dubrovnik

godinu našeg vrijednog



m mi je jedan gosp. iz Zadra, da

čitelj Vlaho odani vić .. mirile oč
hut imenovanje jer ljepših kvalifika
nije došlo do li mj ah na P. Š. V.
On je radio u školi preko odregjenih
sati samo da koristi miloj djeci i na-

9



| rodu. Više sam puta vidio našega ko-
| legu u zanosu okružena svojim uče-

nicima koji su danas vrsni ljudi i čestiti
državljani.

Uza sav trud u školi bavio se je i
naukom, ie je bio više puja nutkan od
nadzornika da polaže ispit za gragjan-
ske škole, Ali on je bio zaljubljen u
Ston, te za to odbijao ta nutkovanja.
Još mi je u pameti zgoda kad je do-
šao u Ston blagopek. gosp. prof. Ireček

| sa blagopok. prof. Zorom koji je bio

kot. školski nadzornik te obašli školu.
U njegovom razredu zadržali su se

| više od jednog sata i po, Kad su ovi

| prof, Ireček

izašli upitst će ih načelnik: Kako ste

| školu našli? Obojica su stali uopće

hvaliti a osobito našeg Vlaha. Nadođa
,Razred gosp. Fortunića

| nije osnovna škola nego mala akade-

| mija“.

Nije bilo učit. konferencija, a

\da naš Vlauša nije riješavao po koje

pedagoško-didaktično piianje za koje
je dobivao pohvalnice od škol. vlasti.
Njegovi drugovi, videći njegovu sprem-
nost i živu riječ koja je dolazila iz is-



| krenog bratskog srca imenovaše ga
| zast upnikom dubr. Kotara na pokr.
skupštini u Šibeniku. I Stonjani ga
; mnogo cjeniše i poštovahu pa nije bilo
| društva a đa nije nosio koju čast. Za
| punih 9 godina, sve do svoga polaska,
| bio je općius ski vijećnik —- desnu ruka
blagopok. i vrijednog načelnika G.M.
| Gučića, Glavna općim. pitanja on je
riješavao. Izvan škole bio je narođu
|na ruku — pa razne molbe, što bi po-
| jedinac činio bilo na koju vlast — to
!je bio posao g. Vlaha kako ga oni
| zvaše. Pisao je i političke članke, a
najviše je pisao u Gospodarskom listu,
| Osim gosp. vijesti napisao je mnogo
| poučnih radnja, šlo se sjećam:
| 1) Primitivno i racionalno gojenje
| kamenica u Malostonjskom zalivu, 2)
| Korist racionalnog gojenja mušula (Da-
ganja) 3) Mekušci u Malostoniskom
niku. 4) Šume su nam od koristi ri-
barstvu. 5) Ulov srgjela u mrežema
»Vojgama“ u Dubrovačkom kotaru.
6) Landovina (Divljačina) neprija teli
plemenite ribe. 7) Pliskavica. Radi do-
brog poznavanja ove grane gospodar-
siva, blagopok. Lorini — ribarski nadđ-
zornik došao je u Ston da ga nago-

vori da pita prazno mjesto ribarskog
pristava kod Pom. vlade u Trstu.

On se toga mjesta nije hotio pri-
miti jer bi valjalo ostaviti školu — 2

|
|
|
|
|