Broj 7. i Pojedini broj Din. 1'50 ist God. 2. Godišnja pretplata 80 Din, Za inozemstvo 200 D. Dr. MATIJA VIDOEVIĆ Urednik: 14. februara 1925. Odgovorni urednik: STIJEPO M. BJELOVUČIĆ Plativo i utuživo u Dubrov- niku. Oglasi po tarifi. Izbori za Narodnu Skupštinu. Rezultati u našem okrugu: L II. III. IV. V. VI. VII. Radić Radnici Frankoquci Zemljorad. Nac.blok Davidović HPS Dubrovnik 1.“ 219 14 1 1 188 80 20. N.. 213 17 0 6 137 105 12 2 IL. 254 2 0 5 164 llo 19 Gruž )291 2 2 3 149 75 15 Župa 434 19 0 0 45 53 14 Općina Dubr. 1411 75 3 19 683 428 80 Cavtat 304 1 0 1 125 27 19 Čilipi D283 1 "I 1 65 41 10 Gruda 502 l l 1 9 30 21 Pločice 334 0 0 l 43 31 19 Općina Cavtat 1663 3 2 4 242 134 53 Mokošica 336 D 4 2 41 40 16 Orašac 273 2 1 1 57 18 6 Trsteno 250 4 0 1 96 12 21 Općina Orašac 523 6 1 o 113 30 27 Lopud 38 1 0 0 4 12 2 Sipan 103 l 1 1 33 25 1 Slano 189 1 0 0 12 30 2 Ston 524 4 1 AV 93 12 2 Smokovlj. 422 3 2 % 48 63 7 Općina Ston 946 7 4 8 141 75 9 Babinopolje 210 1 0 1 103 47 2 Srez Dubrov. 5419 98 15 34 1372 821 192 >> Kotor 577 81 8 la 5922 1034 35 » Korčula 2488 93 8 174 2138 615 87 » Metković 2625 55 9 13 426 "176 70 , Makarska 3315 172 7 96 689 432 270 » Hvar 2392 682 12 308 987 1015 207 » Split 13906 1939 30 126 4119 1346 584 saSinj -.5,;:9326: 7.4107 12 20 2625 M79 685 » Imotski 6681 66 5 14 628 Zab 199 _» Brač 754 56 14 1289 927 221 221 Juž.dal. okrug 42483 3249 120 2247 19828 6090 2568 Prama ovome rezultatu dobila je u našem akrugu listina HRSS šest man- data (prije sedam), listina Nacijonalnog bloka tri mandata (prije isto tri), te listina Davidovića jedan mandat ispod količnika (prije nijedan). Izabrani su od HRSS: Dr. August Košutić, Dr. | Ivan Lorković, Tomo Vojković, Stipo Klaić, Dr. Stjepan Košutić i Ivan Čal- darević; od Nacijonalnog bloka: g. min. Dr. Prvislav Grisogono, g. Mirko Komnenović i g. Mirko Tripalo; od Davidovićevaca_ g. Dr. B. G. Angjeli- | nović. Trgovačko Privredničko Udruženje upttilo je gospodinu Velikomu Županu i gospodinu Opć. Upravitelju ovaj pro- svjed, Zaključkom gosp. Velikog župana 31. Januara 1925. Br. 1728 bile su odobrene Općini Dubrovačkoj takse na uvoz i na izvoz za 50% više, nego što su bile dozvoljene god. 1924. Ovo povišenje obrazloženo je sa predračunom općinskim, gdje je za g. 1925. prihod od ovih taksa naznačen uza svu povišicu za 50% samo sa milijun dinara. Budući da se je u taj naslov utjeralo g. 1924. samo oko o- sam stotina tisuća dinara, trebalo je po mišljenju g. opć. Upravitelja takse povisiti, da se općinski troškovi po- kriju, ie uspostavi ravnoteža u pređ- raČurIu. Na ovo treba primjetiti, da i kad bi se uzelo kao temelj za izračunava- nje prihoda, ono što se je utjeralo g. 1924, to bi opravdavalo povišicu uvoz- nih i izvoznih taksa samo za 25%, jer treba samo 200.000.—- dinara da se dogje do milijuna, koji općini ireba | u ovaj Raslo No pogreška je u tomu, | što se kao temelj računanju u ovoj | stvari uzimlje godina 1924. za koju se | znade, da je za trgovinu uopće bilo kritična, a za dubrovačku trgovinu | napose, jer je sa jedne strane izostao | zbog klimatskih prilika posjet siranaca pa prama tomu i domaći konsum, a s druge strane za skoro dva mjeseca bila je pretrgnuta željeznička sveza sa most kod Prenje. općinskim predrečunom neopravdano, aikad bi bilo nesumljivo, da se uz dosadašnje takse ne će postići prihod, Povišenje takse bilo je prama tomu | Bosnom-Hercegovinom, jer se srušio | Trogu. Priwred. Udruženje o povišenju taksa na uwoz i izvoz u općini dubrovačkoj. | koji je po preventivu bio iskazan kao potrebit, baš opadanje ovog prihoda | moralo je gospodina opć. Upravitelja upozoriti na to, da su prošla vre- | mena, kada se trgovinu moglo tere- titi bezobzirno sa sličnim nametima. Od svih nameta onaj na uvoz i izvoz | najgori je, jer pogagja produkciju i , trgovinu te slabi natječajmu sposob- nost privrednika, Što se kaže da ove | namete ne plaćaju trgovci, već konsu- | menti, to je samo djelomična istina ; | oni dakako povisuju cijenu prodajnu robe, te u toliko padaju na iereti konsumenta, ali trgovac ih treba da plati, bez obzira dali će i kad će naći kupca robe, te tako znatan dio tereta pada definitivno na trgovca, koji uz to treba da nagje novac da namet is- | plati, što je u sadašnjim prilikama ta- | kogjer veliki teret. U gradu kao što je Dubrovnik, koji poglavito žive od trgovine i privređe, trgovci znadu jako dobro, da su baš (“oni koji u glavnom treba da podmire općinske troškove. No baš za to jer \su oni svijesni svoje dužnosti i jer | nijesu nikada otklanjali snositi terete | potrebne za napredak Dubrovnika u | razmjeru svojih snaga, oni cijene da | imađu pravo tražiti, da općinski na- | meti ne budu zaprjeka razvitku trgo- !vine i svake privredne djelatnosti. | Njih se pak osobito teško doimlje da | se ovakove promjene čine, a da ih se ne pita. | Istina je, zaključak opć. upravitelja bio je javno proglašen te svak upućen | da se može proti zaključku uteći, ali |to u ovom slučaju nije bilo dosta. Po općinskom pravilniku za uvogjenje no- vih nameta i povisivanje postojećih po- trebit je poseban zakon, pa i ako taj Pokladi na selu — osobitim obzirom na stonjsko primorje — ipo grin. Piše V. Fortunić, učitelj. Pjan je kafneval — divljem u b'jesu Alkohol i noć škaklju u mesu — Sapću se laži kroz vino i pivo Koljena dršću, dižu se grudi.... Veselo sve je srećno i živo, Sto tren im prosto — ne biti ljudi! S. Str. Kranjčević. Pitao Turčin komšiju: ,Kad je ono vrijeme, kad Latini pomanitaju?“ Su- sjed će mu iskreno: ,O pokladima, susjede 1“ [ pravo je kazao. Dogju po- kladi i sve se pomami i staro i mlado i na selu i na varošima. ,Što tren im prosto ne biti ljudi!“ Nego pokladi donašaju za sobom svakojakog belavota moralnih i mate- rijalnih posljedica. O tome je svak u- vjeren i svak se uvieri, a isto svak upada u taj pjani vrtlog. Pravo se kaže da je ljudska narav više sklona zlu, nego li dobru. Na selima pokladi počimlju na Tri sv. Kralja ili o Vodokrštu. Momci se već dogovore sa lijeričarom, te će im udarati u lijericu, a i kuću nagju, gdje će kroz sve vrijeme poklada plesati. Za cure je na selu lako; dosta je reći | jednoj, jal dvjema, pa eto ih na jata | ko golubica. Na selu plešu svake ne- | djelje, svakog sveca, pa i u susveticam. Po gradovima bivaju plesovi urečeni na mahove. Sad ovo društvo, sad ono ureče ples i pozivlje svoje članove, pa i druge razne korporacije i osobe po svojoj uvigjavnosti. Na taj ples dogju lica svakomu i nepoznata, dok na selu svak je svakome poznat, pa taman iz trećeg komšiluka došao. Poznat mu je rod i dom. Na selu je, a osobito u primorju, priprava na ples jednostavna. Tu ne služi iroška ni glavobolje, sve je u skrinji složeno i za sajam i za ples. Prije nego će cura na selu u ples do- bro se umije, zavrča zvrkove, obuče čistu košulju dugih rukava, rijetko u koje po za šaku navezene rekamom. Skuta bijela, po dnu rekamana, novu ječermu, pa obuče navezene opanke, a kadkad i starinske papuče sa ljoči- com. Na opanke oblače i vezene na- prstke. Rijetko danas obuvaju i crevlje, mješte papuča i opanaka. Više skuta | nagibkanu haljinu od raše, pa kratki paletun na život isto od raše. Okolo | vrata maramu bijelog polja na crljene, ili modre kapice, a ua glavu crljeni ubručić na granćice, na klasove, jal grozdove. U ruku stisne rubsc na 0- kolo šupetan. Preko ruka sklopi ve- liki ubrus ogrtač, da se unj zavije, kad se oznojna bude kući vraćala. I maj- bratom, nikad sama, obuče što bolje, te iz okrajka kćerku pazi tko s njom rado pleše, tko je hvata, tko šalu iz- bija. Misli starica, tko bi joj se ze- tom mogao nazvati, a istodobno opaža i druge, da sutra na sijelu imaju o čemu čevrljali. I muškarci ne troše za nakit, niti zajmavaju u ikoga, što će obući. Svaki momak ima pristojno na- rodno odijelo, štono oblači u svečane dane. Pirno je odijelo pobaška. Po gradovima je sve drugčija sprava, kad se ide na ples. Cure se spravljaju prije toliko dana; hoće joj se posebno odijelo za ples ovaj ili onaj. Progone švelje i ne dadu im mira, dok im ne zgotove. Ima ih doduše, koje i doma same što isprljaju, omaste inakite svegj po zadnjoj modi, al ih ipak nešto tišti, ka, ako kćerom ide, više puta pogje | što im nije novo. Prije nego će na ples, plete se više vremena, a gdjekoje i frisuricu pozovu, da je oplete. N2- praha se, bojadiše usnice, pa oblači posebno odijelo: suknja spojena blu- zom bez rukava, a do pol prsi zgo- lana pa namoči tamo amo što kako- vim mirisom. Misli bijedna, da će se tim više muškarcima dopasti. Ne zna- du one, da više puta muškarci izbje- | gavaju, da s njima zaplešu, još ako su im tanke mišice, oskočene lopatice i ključanice, suhe i glatke grudi ko ljesa. Ako zaplešu s njima, to najviše biva iz učtivosti i obzira prama kući. Za takove priprave troši se po grado- vima na hiljade pa u kući radi toga bude i svagje izmegju muža i žene, dok na selu zato ne imaju glavobolje, jer što im služi za svečane dane, to im služi i za plesanja. Na selu kolo- vogja izvede kolo, uhvati svoju sim- patiju, dade je prijatelju, ili jaranu i tako napred dok se razvije čitavo kolo, živo i veselo, svako malo mjenjajuć curu. I na selu se momci šapute, iz- bijaju šale, iza kola ioni povedu curu, da je posluži kojim slatkim pićem ili kaiom, a i majku joj ne zaborave.