Strana 2. godina. Kad procvate i sazrije svoje sjeme ona je postigla svrhu svoga ži- vota, dovinula se svoga konačnog ci- lja i time prestaje njezin vijek. Koliko god je težsk njezin život u skoro vječ- s noj borbi sa nepovoljnim prilikama | ponosan, divan (admirabilis). tla i nepogodama podneblja — premda i SRODNE VRSTE. l zovu Maguey i Mell. im se je dobro privikla — toliko nam Osim Agave americana, nalazi izgleda pobjedonosna i slavna u pro- : ljeću kad procvate, kad postigne cilj A. variegata i A. medio picta, kojima Svog napornog života. One oštre i | gu listovi našarani uzdužnim bijelim često kod nas i njoj vrlo srodne vrste. Ime Agave dolazi od grčke riječi dyvavćc (Agauos) što znači plemenit, DUBRDVAOKI LIST! GA vagja, u kojim našim krajevima je pod list | ul dol hema poznata. U Meksiku je agava. Listovi se najprije moče u vođi se m —— Br. 8. —_ 1 hektaru može biti posagjeno ok 1000 agava i da se pulque crpi te u trinaestoj ili čet.naestoj godini tad u ukupno četrnaest godina, što Aga živi na toj zemlji dobivaju u Mekaj, oko 10.000 hl. vina (mescal) ili u gr nje 14 hektolitara vina (od 71/2%/, alka ih najprije tuku s jednim batom, zatim hola) godišnje po heklaru. Stoga Bon. /ih poredaju na jednu ravnu površinu singauit sa pravom tvrdi, da je aga gdje ih taru i gnječe pomoću jednog NAJPRODUKTIVN. BILJKA VINOM | teškog ali drvenog valjka, dok iz njih | jer proizvazia mnogo više alkohoja istiješte svu materiju lista (mezolil), MOGA 50 ili 60 listova od ukupno 5 do 7 (mzceracija), kako što se radi za lan ili za konoplju; za tim se gnječe iz- | megju dva valjka, suše se, trličaju i istrese se iz njih predivo. jo U SICILIJI Ted ove revije izdaje svakih peinaest ivrde bodljike na vrhu listova, to su | prugama na rubu odnosno u sredini, samo znakovi ljute borbe za egzisten- ciju. Zaista njezini cvatovi u proljeću izgledaju kao trofeji pobjede kao stje- govi slave! TOPLINA i ČAR JUGA. Imade krajolika okolo Dubrovnika, što ih ne možemo zamisliti bez agava. Ori su se s njom nekako srasli i u- živjeli a ona im je podala onu toplinu | i onaj čar, koji dopire k nami sa juga, Sa tropskih krajeva; ono nešto što mogu osobito da osjećaju — barem u mašti — ljudi, koji dolaze k nami sa kontinenta — blizinu tropa i ekva- tora kud i kamo veću nego li je fakično, Gdjegod je vidimo svugdje je KRASNA | OTMENA kao da u pozi čeka kist umjetnika, da je prenese na platno zajedno sa ! j | njezinom pozadinom. Njezine cvjetove ne slažemo u kite, ne pletemo u vi- jeuce; ona je ZA DEKORACIJE u VELIKOM STILU, podnožje Srgja i okruni vijencem ci- | jeli grad od svetog Jakova do Boninova. , Za vrijeme renesanse nije još bila PO- | znala_u Italiji, za to je jedan pravi , anahronizam, kad je vidimo naslikanu | na slikama, koje prikazuju razne scene | iz dobe renesanse, PORIJEKLO 1 IME. Agave americana pripada obitelji Amarillydeae. Njezin rod .je vrlo bro- jan i obuhvaća preko 50 raznih vrsta, koje većinom potječu iz Meksika ili | | | | iz centralne Amerike. Po nekojim sta. tijim auktorima pradomovina ove naše | miljenice bila bi Istočna Indija. Po- | znata je svugdje pod imenom ogava, | ali je nekoji pogriješno zovu aloj (aloe), | što je jedna sasvim druga biljka, koja | Pripada Liliaceama. Bjankini je zove loparina a Šulek navagja još i ova imena: primorski netres, kambro, sa- dur, arapska smokva, indijanska Smokva i smokva glušica, ali ne na- | | | i stvene važnosti. Od nje vade jedno ona nam svake godine u proljeće okiti | vrlo jako predivo i jedno i vijeni. Deset listova agave mogu dati > | tako da ostane samo predivo. Ovo se (osuši, trliča i prodaje pod imenom pite, pitta, ili seta vegetale (biljevna svila) i figlia d' Agave. | (U perivoju gosp. Doršnera na Pi- Jedan radnik može dnevno istrličati | lama nalaze se još i ove vrste: Agave J do 3 i više kg. prediva, koje se je | Victoriae Reginae i Fourcroya foetida | prije rata prodavalo po Lit. 1.25 do (ili Agave fvetida), koja se dodiše ne 1,50 po kg. Predivo je izvanredno tvr- smatra agavom, jer joj je korijen više do te se upotrebljava za pravljenje vrlo | gomoljast. jakih konopa, za vieće, tende, 23 sla- | Rasplogjiva se u proljeće sjemenjem | mnate šešire, u tvornicama stočića od fali najviše u jesen izbojima iz kori | slame, prave se i čipke i t. d. Listovi | jena ili iz podanka. Gdjegod imemo ge režu u jesen i u proljeće. Jesenje PAS prazan prostor, koji nam za je predivo bolje ali ga se u proljeće odrago ne vrijedi a izložen je suncu, lakše vadi. 2 | sadimo agavu. NA NEKOJIM NASIM OTOCIMA, | 2 ' ? . osobito na Visu, Hvara i Rabu po- | Agava se ne gaji svugdje samo radi stoji jedan vrlo čedni domaći obrt aga- | njezine ljepote kao ornamentalna bilj- vina prediva, Pletu se i tču razne Ji- jepe stvari pak i rupce. Postupak va- | SPADA U INDUSTRIJALNO BILJE gjenja vlakna nije kod nas najbolji jer ote je u nekojim krajevima, kako 1. pre e Dafovi naslažii na hrpe da se upale u Meksiku, od vilo velike gospodar. e da bude lakše ga izvući, što sigur- no štetno djeljuje i na boju i na čvr- stoću same niti. Petar Biankini (Predivno bilje) spo- minje gospogju Zudenigo na Visu kao najvještiju u ovoj radnji i kaže, da bi njezine radnje mogle biti nagrsgjene na svakoj svjetskoj izložbi pak se tuži što se nitko ne brine, da se ovaj do- maći obrt što više razvije. To je bilo god. 1882 pak ne znam, da li se ča- sne uspomene vrijedna gospogja Zu- denigo broji još megju žive i dvojim, da li bi joj se danas mogla naći gdje dostojna zamjenica. Jednako je važna agava i ZA PRODUKCIJU ALKOHOLA. Jedino alkoholno piće, što ga piju Meksikanci to je vino od agava, što ga Oni zovu mescal a prave ga iz aga- vina soks, što ga zovu pulque i agua- Bjankini spominje za naše južne kra- jeve i Agave striata, ali ja kk | imao prigode da je vidim. ] | | ALKOHOLNO PIĆE. Upotrebljava se takogjer za pravljenje vrlo gust'h živica a njezinim listovima mogu se pokrivati kolibe i kućice na polju. I druge nekoje vrste Agave goje se kao prediono bilje (1. pr. A, tigida var, elongata, A. filifera, A. Yuccagy folia, A. foetida i dr.), ali je zamaše prilike najvažnija A, americana, naime Ova naša, PREDIVO OD AGAVE. Listovi od agave, koji mogu biti 15 do 25 cm. široki i 180 do 150 cm. dugi sadržavaju u sebi mnogo vrlo tvrđih niti. Počeam od četvrte godine, može se redovito svake godine od sva- ke pojedine biljke odrezali 6 do 10 listova i to onih, koji su bliži sred. njem pupu, ali da su već dobro raz- slično kao i vino od jabuka. Od jedne same agave može se dnevno sakupiti 4 do 51. soka a ukupno od 900 do 1100 1. Ako se uzme u obzir, da na u srednje 150 do 200 grama prediva, dakle za 1 kg. prediva treba odrezati nego vinova loza, ili žitarice ilj krum. pir. U Meksiku kod crpljenja Soka (aguamiel) postupaju ovako, Kaq je agave u trinaestoj godini Protjergh svoj cvat, prije nego li je počeo da se razgrana, dakle kad je tek j1, dj 2 m. visok, presjeku ga Vodoravno na visini od 50 do 60 cm. nad Zemljom > a sjekotinu dobro stisnu i svezu. Bili. ka premda joj je cvijet bio amputiran, tiera i dalje neprestano svoje sokove tako, da se taj posječeni komad cvi. jetnog drška nabubri sokom, ali, pošto je dobro svezan ne može da cijedi vauka, Nakon par mjeseci odvežu dr. žak, obnove ranu (sjekotinu), koja je već bila zacjelila, novim rezom i izdu- be u samom tom prosječenom dršku jednu rupu duboku i široku po prilici. koliko i jedan žmuo od 1/4 litre. Sada se u ovoj rupi sakuplja slatki sok u velikoj množini tako, da ga treba po više pula .na dan crpiti pomoću jed. nog srkače. Sok se sakuplja u posude gdje počimlje odmah alkoholno vrenje, Srkanje soka traje vrlo dugo vremena naime po prilici toliko, koliko treba vremena od cvatnje do potpunog zre- nja sjemena. Poznato je pak, da aga- ve, koje procvatu, trk u dojdućoj go- dini sazru sjemenje, Na našim obalama agava ne može da procvate u trinaestoj godini već dosta kasnije, za to kao biljka za pro- izvodnju vina, odnosno alkonora-me bi bila toliko rentabilva kako u Mek- Siku. Naprotiv kao predivna biljka za- služuje svu pažnju te bi se nekoliko marljivih radnica moglo s njome lako prehraniti. MI JE MORAMO GOJITI | ŠIRITI RADI NJEZINE LJEPOTE, jer nam resi okolicu, na što gragjani jednog mjesta, koji od posjete stranaca : u : očekuje jedan od znatnijih prihoda, miel. Mescal sadržava 71/2% alkohola GebA da pašu sabiti tim i više, ako tim strancima najglavnije što | možemo da pružamo jest ipak — uz | blagu klimu — ljepota prirode. Marko Marčić. ono Enit ima još jednu nameru, da po- dana na francuskom jeziku svoj bilten. Za Obaveštenja stranaca. Enit se naravno mnogo služi i štam- Pom, kako italijanskom, tako i stra- nom. Stranoj štampi mora da piaća Svoje publikacije, ali zato italijanska štampa rado donosi vesti o radu Enita. Enit ima još jedan lep izvor prihoda. Njemu se obraćaju mnoge italijanske firme i pojedinci za nabavku iotogral- skih snimaka Italije, a naročito je do- bro došla naručbina Direkcije Držav- nih Železnica u tom pogledu, Ona je poručila kod Enita 16.000 iotegrafija, koje predstavljaju 1500 objekata, za ukras putničkih vegona prve klase. Enit je izradio masu lepih slika, koje predstavljaju lepote Italije, a koje se nalaze rasturene po svim putničkim agencijama ikonsulatima u inostranstvu. Enit takogjer daje konferencijerima fotografije i filmove, koji žele da po- kažu lepote Italije u inostranstvu, a na taj se način, razume se, postižu izvanredni rezultati, Uz pomenute publikacije Enita do- laze odlične publikacije Touring Cluba talijanskog, sa kojim je Enit u mnaj- lidnija turistička organizacija u Italiji, | Postoji već trideset godina, i samo uz njegovu saradnju i pomoć Enit može da postoji i radi. Touring Club je izdao dosada ne. koliko odličnih prtovogja za najlepše krajeve Italije, sličnih Baedekeru. U ovoj će godini izići putovogj »Rim i okolica«. Touring Club je imao tako- gjer tu lepu ideju, da u toku 1924, g. izda na francuskom jeziku »Pulovogj kroz Italiju« u dve knjige sa 1200 strana i 94 geografske karte i plana. Tako se nalazi u štampi i »Putovogj kroz Ita- liju« na engleskom jeziku, ali. .su to dva sasvim zasebna izdanja, a ne prevodi. Italijani poznaju ukus Fran. Cuza i drugih stranaca, i uvereni da Engleze ne zanima isto što i druge, spremili su za njih naročito izdanje, Da napomenemo još i to, da se Enit pojavljuje i na sajmovima i iz. ložbama svetskim, uopšte na svakom mestu gde se može vršiti propaganda za turizam. A ne treba naročito isti. cati, da su sva državna nadleštva na usluzi Enitu, Intervencije Enita kod nadležnih mi- nistarstava u pitanjima, koja interesuju saobraćaj putnika uopšte, donele su liko stručnih škola za hotelijere. Ta- kve škole od 1923. g. postoje u Milanu, Rimu, Turtigu i Banji Montecatini, Tako isto njegovom inicijativom o- tvoreni su naročiti tečajevi za želez. ničke službenike, koji dolaze u dodir sa turistima na važnim stanicama bilo | Na granici bilo u unutrašnjosti Italije, Enit je pomogao i novčano, kao i sa poklonima u knjigama tečajeve železni- čara, koji uče irancuski, engleski i ne- mački jezik, Takvi tečajevi postoje u Mi- janu, Komu, Aroni i Domodosoli,a to su mesta, gdje je promet stranaca najjači. Političkim vlastima, keo i carinskim, što više olakša strancima. daju železničke vozne karte, tešnijim odnosima. Touring Club je najstarija i najso- | Inicijativom Enita otvoreno je neko- već korisne rezultate i izmene. Enit čini takogjer umesne predloge u pitanju puinih isprava i carinskog pregleda, a sve u cilju, da se promet Enit je uzeo takogjer na sebe duž- nost, da uregjuje statistiku prometa stranaca. Sve prefekture italijaske ša- lju svakog meseca Enitu izveštaj o prijavljenim strancima, i po toj stati- stici 1922, g. bilo je u Italiji oko 567.000, 1923. g. oko 940.000 stra- naca, Enit veruje, da će uspeti da do- gje do tačnijih statističkih podataka pomoću hotela i agencija, koje pro- Enit računa, da u Italiji ima oko 8.000 hotela, pansiona i gostionica sa | i više od 5 soba i 14.000 manjih, sa ukupno 800.000 postelja. U sporazumu sa Direkcijom Držav- Bih Železnica Enit je stvorio 1928. g. t.zv. »Consorzio Italiano per gli uitici di viaggio e turismo« (Italijanski Kon- Sorcij za putničke i turističke urede). Ovaj konsorcij ima svoje urede u A- leksandriji i Kairu (Egipat), Madridu i Barceloni (Španija), Baselu, Ženevi, Lozani, San Galu, Luganu i Cirihu (Švajcarska), Londonu, Njujorku, Pari- zu, Nici, Berlinu, Minhenu, Rio de Jainero, San Paulo, San Sebastiano, Tunisu, Beču, Budimpešti, Bukureštu, Brixelu, Buenos Airesu i Carigradu. Ovim agencijama treba dodati oko 300) agencija korespondenata po celom svetu. Čak i u Italiji po većim centrima Enit ima svoje urede. Tako u Abaciji, Bolonji, Bolcanu, Kortini d' Ampeco, Firenci, Rijeci, Gjenovi, Milanu, Mo- deni, Napulju, Palermu, Paviji, Rivi Sul Garda, Rimu, San Remu, Turinu, Trstu i Veneciji. Svi ovi uredi proda- Vaju putnicima vozne karte za želez- nice i brodove. Uopšte može se reći, da je organi- zacija Enita vrlo dobra, ako se ceni po rezuitatima, a Jugoslavija može da se samo posluži primerom svoga suseda! Bogdan Smiljanić, Vicekonsul.