Strana 2. .KUMANOVO". Novi veliki dubrovački putnički parodrod. Već dugo osjećala se je potreba na- šeg putničkog parobroda za brzi sa0- braćaj po Jadranu od Trsta do Kotora, pa eto sada toj je potrebi i udovoljeno. »Dubrovačka Parobrodarska Plovidba« nije žalila ni truda ni troška, da na- bavi veliki i luksuzni parobrod, koji će ne samo moći da odgovara savre- menim zahtjevima putničkog saobra- ćaja, nego koji će takogjer moći do- stojimo da rapresentira i društvo i cje- lokupno naše pomorstvo pred stranim svijetom, koji putuje uz naše obale. Taj novi parobrod okršten je ponos- nim imenom »Kumanovo«, da tako pred svijetom simbolizira naše duho- vno jedinstvo te osjećaje rasne snage i pobjedonosnog napretka. Nabavkom ovog novog parobroda, koji svojim uregjajima, \prostranošću i brzinom može da udovolji svimi potrebama, putničkog prometa uz našu jadransku obalu, daje se jaki potstrek i našoj mladoj industriji stranaca, kojoj je svakako dobro uregjen, brz i konior- tan saobraćaj jedan od glavnih pret- uvjeta razvoja i napretka. Iz svih ovih razloga pozdramo iz, srca ovaj novi uspjeh poduzetnog pomorskog duha naših sugragjana, pa čestitajuć društvu, želimo našem »Kumanovu« uspjeh dostojan njegova imena. * * Putnički luksus-parobrod ,Kumano- vo“ sagragjen je u Malmo od čelika god. 1907. Duljina mu je metara 77,4, širina 10.45. visina 6.11. ima registr. tona bruito 1482. neito 566. a nosi te- vati dvije brze pruge iz Trsta, jednu do Gruža a drugu do Kotora, ticanjem Splita, Hvara, Korčule, Gruža, Erceg- novoga, svijeh u priključku sa drugom društvenom prugom iz Gruža za Bari. U Trstu je pri polasku i povratku priključak sa svim brzim vlakozima za evropejske centrume, a u Bari za brzim vlakovima za Rim, Napoli i Milan, kao i sa brzim prugama što, bilo iz Bari ili Brindisi, puluju za Aleksandriju, Grčku, Carigrad, Crno More, Indije, Daleki Istok, Australiju, Alžir, Tunis, Ltd Dolazak u Gruž. U četvrtak po podne, par minuta prije 5 sati, stigao je »Kumanovo« u Gruž. Okićen barjacima ponosno je pri- stao uz obalu, na koju je izašla brojna publika da ga pozdravi pri prvom ulas- ku u grušku luku. Kad su se iskredli putnici, stupili su na brod prestavnici civilnih i vojnih vlasti, privrednih in- stitucija i štampe, koji su bili pozvani da pregledaju brod. Casnici broda do- čekivali su na palubi pozvanike, te su im zajedno sa gg. članovima društvene uprave pokazivali sve uregjaje broda- U najljepšem raspoloženju zbog ovog vidnog napretka našeg putničkog sao- braćaja svi prisutni, do šesdeset ica, pregledali su sve prostorije broda i općenito čuli su se samo izrazi pri- znanja: i zadovoljstva. Za ove pozva- nike priregjena je i zakuska. Kad se to- čio šampanjec u ime uprave društva pozdravio je goste g. Dr. Stefi Račić, a zatim su još govorili g. lučki po- glavar Sbutega, komandant mjesta pu- kovnik g. Piletić, te g. Dr. Ivo Rusko. Pročltan je brzojav nar. posl. Komne: novića, U živom razgovoru zadržali su pozvanici preko dva sata na paroDro: du, te su se zetim razišli sa najbo: ijim utiscima. i reta tona 120. Ima tii palube, dva siroja sa tros- | trukom ekspansijom, svaki sa HP 1310. koji mu daju brzinu od 17 milja na gat, te dva dinamo-aparata od 16 i 12 kwt. za proizvodnju električne struje, dva projektora za rasvijetljenje, i sve najmodernije pomoćne strojeve, Na zapovjedničkom mostu je navi- gaciona soba, sva pomješća za oficire broda, te radiotelefonski i radiotele- gralski aparat. Pod tim su mostom na palubi za šet nju luksus-kabine sa predsobljem i dvoranom, a prama krmi salon za pu- šionu sa predsobljem i barom. Na glavnoj palubi nalazi se prostra- na blagovaonica I,-razreda sa predsob- ljem i spremama. Iz predsoblja blagovaonice se silazi u odio gdje su poredane kajite I. raz- reda, a iz toga predjela silazi se opet niže u druge prostorije, gdje su tako- gjer kajite I. razreda. | Na ovoj su palubi još takogjer luk- sus-kabine i za čitaonicu, i A URA E binei salon za čitaonicu, iz pred- > qjelskim industrijama. soblja kojeg se silazi u prostorije ka- jita- Dalje prama krmi je ulazni salon Il. razreda, iz kojeg silazi se u kajite i blagovaonu Il. razreda, Na pramcu su pomješća III. razreda, i za ojicire. Svega ima na brodu kajita 70 sa 140 kreveta, dotično u I, razr. 100 a u II. razr. 40. osim loga luksus-kajita i luk- susnih apartmana. Na brodu je uregjena i farmacija, te . pošta i radiotelefonija i radiotelegrafija na raspoloženje putnika. Sva pomješća časnika, stojara, kono- bara, mornara i sve momčadi posebno su sagragjena i imaju odvojene ulaze. Parobrod nosi najveću klasu engleskog Lloid' s Registera i uopće je uregjen najmodernije, tako da će putnici na njemu naći sav mogući komiort, Ovaj će parobrod u ljetnoj sezoni od I. Marta do svrhe Oktobra podrža- | tembra 19283., to se vidi da isto iznaša Ekonomsko stanje italije. Talijanski konsulat u Dubrovnik iu stanju je da dade slijedeće podatka pogledu ekonomske i financijalee--elli acije kraljevice Italije. Opticaj novčanica. Opaža se ne povećanje povjerljivog opticaja, ali hdi se jedino odnosi na potrebe trg vine. Ovo se povećanje iedovito opa pri početku jesenske progje, time se opet smanji u januaru i februali Nema nikakove promjene u opticaju novčanica za račun države, koja na tavlja da povraća nutarnji dug, služi se progresivnim poboljšanjem ekono skog stanja. Od početka budžeta, klji je u toku, smanjenje unutrašnjeg duje dostiglo je lira 828.000.000.—. Nezaposlenost. Brojčano stanje m zaposlenih izričito se smanjuje. Alo se to stanje od dana 30. septembja: 1924. usporedi sa onim od 30. sef. 65.044 radnika. Ovo umanjenje nezi- poslenih pokazalo se je najizrazitije pri metalurgičnim, rudničkim i poljt: Trgovačka bilanca. Od 1. januara db 30. septembra 1924. uvoz je iznašap Lit. 13.787.385.525.— a izvoz Lf 9.773.662.268.—; pasiva je iznašak dakle Lit. 4.013.723.272.—. Ako_& isporedi ove brojke sa onima u isiot razdoblju god. 1928. koje su iznašal za uvoz Lit 12.675.768.077.— a Z izvoz Lit. 7.318. 949,443,—, dakle pa siva za Lit. 5.336,813.634.—, to se 0 paža da postoji vrlo velika razlika od Lit. 1.343,090.362.— u korist prvog gori rečenog razdoblja. Investicija kapitala. U septembru oktobru 1924. znatno su se at kapitali uloženi u dionička društva, tako da je to povišenje iznašalo u prvom mjesecu Lit. 231.172.000.— a u drugom Lit. 204.022,782.— Najače investicije učinjene su za električne kemične i tekstilne industrije. Porezi, Dohodak poreza bio je do sada za Lit. 275.000.000.— veći od 1 P d »DUBROVACKI LI» predvigjenog, dok Su izdatci povisili. za samih Lit. 18.000.000.— od svote predvide u budžetu. Treba napomenuti, da je država po- duzela konversiju svog nepokrivenog duga i isplatu ratne štete, koji će biti široko pokriveni sa tekućim budžetom, i da talijanska država plaća 4'/2 do 5% za vjeresije koje su joj otvorene, dostižući tako kamatnjak koji postoji u Engleskoj i dostižući mnogo povolj- nije uvjete od onih koji se čine sa strane drugih država Evrope. Napokon državni predračun za god. 1925.—26. položen iu skoro u Posla- ničkoj Komori predvigja znatni višak iz dohodaka nad izđacima. Razne novosti. De. Ljubo Leontić preselio se je u Split. U utorak večer otputovao je g. Dr. gdje se je sada nastanio i otvorio advokaisku kancelariju G. Dr. Leontić vezan je sa Dubrov- nikom ioš iz djačkih dana. U pred. ratno vrijeme bio je predvodnik du- brovačke omladine, a nakon Tata, na povraiku iz emigracije, odmah ie do- šao u naš grad, gdje se je oženio i brovnika odlazi zbog vogjenja poslova u vodstvu »Orjune«, kojoj je pred- sjednik. I kao gregjanin i kao advokatikao javni radenik g. Dr. Leoniić uživao je zbog svoje čestitosti, spreme i agil- nosti ugled i poštovanje u svim sio- jevima. To se je osobito manilesto- valo prigodom njegova rastanka sa Dubrovnikom. Mjesni advokati prire- dili su u znak pažnje prama svojem kolegi večeru u »Hotellm perialu« koja je potekla u najprijatnijem raspolo- ženju do kasne ure. U Gružu na odlasku parobroda na- šao se je lijepi skup prijatelja i pris- taša, koji su ga srđačuo pozdravili. Zeleći ovom ugl. javnom rađeniku svaku sreću u sađanjem boravištu, žalimo njegov odlazak iz našeg grada, i ako smo čvrsto uvjereni da će on i nadalje zadržati uske veze sa Dubrov- nikom, kojeg toliko voli, te se nadamo da ćemo ga opet jednog dana moči da pozdrevimo u našoj sredini, (G. Dr. Leontić zamolio nas je da objavimo preko našeg lista njegov pozdrav svim prijateljima i znancima, koje nije dospio da na odlasku vidi iipozdravi.) Likvidacija čehosi, konsu= iata u Splitu. ; Otpisom ministarstva inosiranih djela u Pragu od 15. ov. mj, č. i. 22. 495 1/1 bila je naregjena likvidacija . čsl. konzulata u Splitu. Likvidacija svršava 4 danom 31. III. o. &. Konzularnu agendu usplitskoj oblasti preuzimlje čsl. konzulat u Zagrebu, te konzularnu agendu u dubrovačkoj o- blasti i Boci Kotorskoj prezimlje čsl. konzulat u Sarajevu. Obranički Sud kod Trgovač- ko Ghretniške Komore. Kako smo javili pravnim referentom Komore bio je imenovan g. Nikola Costa, te je on već preuzeo svoju novu dužnost. Tim je u svezi i djelovanje Obraničkog Suda kod Komore. Kako doznajemo predano je od početka go- dine ovom sudu na presudu pet spo- rova te je bila dne 28, o. mj. prva rasprava, kojoj su bili kao obranici gg.: T. Kostopeč, S. Kaldor i B. Br- bora. Jedan postupak bio je obustav- ljen zbog stječaja tuženika. Obranički Sud pozvan je da riješava sporove onda, kad su stranke to ugo- vorile pismeno, a radi po novom Pra- Ljubo Leontić iz našeg grada u Split, | otvorio advokatsku kancelariju. Iz Du- | Br:4; vilniku, koji je Komora glasovala g. 1923. a koji je bio odobren od Mi- nistarstva Trgovine. Pravilnik se može nabaviti u uredu Komore. Izlagačima na izložbi u- mjetničkog obrta u Pa- rizu. Po riješenju ministarstva trgovine trošak za transpott predmeta, koji se misle izložiti, platit će se iz kredita za to odobrenih Ministarstvu Trgovine. Na izložbi će biti i prodavaonica : prijevozni trošak za predmete, koji su odregjeni za prodavaonicu, plaća dr- žava, ako ih šalju društva sa kulturnim i nacijonalnim ciljevima ; privatna lica treba da podmire sav taj trošak. Pred dolaskom ,Federika Glavićas", Na 25, o. mj. obavljena je pokusna vožnja novog dubrovačkog tereinog parobroda ,Federiko Glavić“, najve- ćeg parobroda naše mornarice, a na 26. parobrod je predan »Dubrovačkoj Paroplovidbi“. U petak je otputovao za Barrydock, gdje će nakrcati teret uglje- na za Veneciju i Gruž. Očekuje se da će ovdje prispjeti oko 25. marta, te će se tom prigodom obaviti svečano krštenje. Polišičari u Dubrovniku, Megju strancima, kojih sada ima već lijepi broj, nalazilo se posljednih dana i nekoliko političara, koji su došli da se odmore od napora izborne borbe. Tako su ovdje boravili ovi narodni poslanici:G. Milan Nešić, naš poslanik u Pragu, g. Dr V. Marinković, g. R. Agatonović i g. S. Kobasica. Ove je sed- mice bio prolazu i g. Dr. Angjelinović. Imenovanje. G. Dr. Venceslav Celigoj, advokat u Cavtatu, vraća se u državnu službu, te je imenovan višim financijskim sa- vjetnikom na financijskom odvjetništvu u Splitu. Vjenčanja. G. Nikša Baletin, bank. činovnik, vjeučao se je sa g.com Mici Lovrić. “G. Dr. Ante Arneri, liječnik na KGrr čuli, vjenčao se je sa g.com Ines Brilii. G. Vjekoslav Brešić, sudski poruč- nik, vjenčao se je sa g.com Slavom Rajčević. Podoficirska škola. Otvoren je konkurs za prijem pito- maca u 1. Pešadijsku Podoficirsku školu Kralja Aleksandra I“ u Beogradu. Rok za podnašanje molba najdalje do 30 aprila 0. £. Stemparska pogreška. U zadnjem broju, u članku ,Aga- va“ na drugoj stranici, četvrti stupac, sedmi redak: umjesto 14 hektolitara — ispravi — 714 hektolitara. Koncerat prof. Koffimanna. Koncerat prof, Kolimanna i njegove supruge u Srpskom Pjevačkom Druš- tvu »Sloga« dne 22, ov. mj. ispao je u pogledu posjete, keo što biva kod svih koncerata virtuoza na violini u Dubrovniku. Kofimarn, profesor beč- kog konservatorija i jedan od priznatih virtuoza na violini bio je te večeri neugodno iznenagjen malom posjetom. Njegovo neraspoloženje se je pove- ćalo škripanjem pedala i nenadno uga- šenim električnim svijetlom, ali zato ne- može kriviti Dubrovčane već svoje ze- mljake iz Beča, koji sada upravljaju našom centralom. Živoća i kontrasti biranih komađa Koitmanna i njegove supruge bili su takovi, da se je iz svega mogao praviti zaključak njihove sposobnosti u pogledu tumačenja mit- zičkih fraza i osjećaja. Neobične rit- mične i tehničke poteškoće prebrodio je sjajnim uspjehom. Velika njemačka muzička kultura i solidnost rada i iz- vedbe zrcalila je se u njegovoj kanti- leni. Kofiman vlada na Maginiovoi violini idealno čistim tonom i naroči: tom plastikom izražaja koji potpuno odgovara njegovoj sentimentalnoj ali strogoj vanjštini njegove ličnosti. Sim: patični duetto bio je srdačno pozdrav: ljen od malobrojne ali otmene publike. Prof. Kofimann namjerava prirediti skupa sa novoosnovanom »Dubrovač: kom Filharmonijom« jedan koncerat velikog stila dne 25. marta u našem kazalištu, čemu se naročito veselimo: h Z Ž t i m...