Strana 2.

s Turskom (ne ubrajajući njegove te-

ritorijalne dohotke), iznosio bi

ir. 3,469.500

pri čemu se ima napomenuti, da bu

duć Dubrovnik nalazio u svojoj mor-
narici duge plovidbe neiscrpivo vrelo
bogatstva, mnogo je bio zanemario
te nije

svoje trgovanje s Turskom,
odatle vakao za sebe svu onu korist
koju je mogao,

U predstavci su sračunani i feritori- |
jalni proizvodi Dubrovnika i to ovako:

Od maslinova ulja izvoz 3020 bar-
jela (od 59 kilogr.), svako barjelo po
fr, 135.900
Od vina ukupni proizvod 68.000

45 fr.

barjela od 68 pinta. (kutala) svako ;
š/4 se potroši od stanovništva, a ostalo
se izvozi ili prodava vojsci, t. j. 17.000
bar. po 8 franaka svako, što iznosi na
godinu fr. 136.000
Od rakije okolo 2200 bar. na go-
dinu; vrsta slaba, tek od 15//a stupa-
nja po francuskom aerometru; u izvoz
ide !/i9 po 82 fr. barjelo fr. 18.000
Od slanih srgjela 4000 bar. po pril.,

svako barjelo po 25 fr., što bi dalo
na godinu najmanje 100.000 fr., ali je
taj dohodak danas manji, i slijedit će
da se umanjuje po svoj prilici, bilo
stoga što je sol u Dubrovniku postala
za 10 puta skuplja nego što je prije
bila, bilo stoga što je sada plovidba
u Jakin (Anconu) postala opasna zbog
krstarenja neprijateljskih ratnih lagja
(a cause de croiseurs ennemis), pa
kupci ne mogu kupovati za istu cijenu
kao prije, i za to se ne može računati
nego samo _fr. 50.000
Suvišskproduk. Dubrovnika fr, 359.900

Primjedba. Od žita, ječina, zobi, ku-
kuruza, sočiva, sira, masla nema ni-
kakva izvoza. ;

Napokon, što se tiče broja stanovnika,
u predstavci se štije ovo: ,Stanovni-
štvo države dubrovačke skupa s oto-
cima iznosi danas najviše 30 hiljada
duša ; ono. se je umanjilo poslije fran-
cuske okupacije za 8 do 10 tisuća
uslijed emigracije.“









Primjedba, Prema brojenju pučanstva pro-
vedenom od. ,statističke komisije“, sastav-
ljene po Metternichovu naputku od

1814, broj stanovnika cijelog teritorija du-
brov. republike, bio/bi iznosio 56.000 duša.
strija pri svom dolasku nije ga računala većim
od 44000 (V.L, Vojnović, Pad Dubrovnika“
mota pretpostaviti, ono nije iznosilo veće od
40.000 (V. M, pl. Zamaegna, u djelcu , Ragusa“,

1.24 dec.
o
Ta ciira, megjutim, ima biti pre
I, 280); a od. 1860, uza sav prirast koji se

štampanom u Spljetu iste god.) — U po- |
gledu naknade za štete počinjene požarom i |

pljačkom god. 1806. od strane Rusa i Crno-
goraca, može se u istom djelcu (str. 23) či-
tati ovo: ,...recando cosi un danno alla na-
.Zion€ per T importo di 73.069.99  franchi,

stimato per ordine di Napoleone I, come ri-
sulta da apposita lettera del vicerč d' Italia
Eugenio, diretta al Senato, ed ora nel suo
originale conservata presso il Municipio di
Ragusa, colla quale prometteva il čompenso ;
somma quesia, che idu indi per tratattto di
glerra risarcita dalla Russia alla Francia. e
da questa ultima rifusa all! Austrie dopo la
di lei occupazione della Dalmazia, e dello
stato di Ragusa“ — Od sve te proračunane
naknadne svote nije Dubrovnik ništa vidio:
»Yela raka pojela malu raku“!! I

D. V. Medini.

Stranci dolaza... Najviše
je Nijemaca,

Sezona stranaca počinje. Ove sed-
mice došlo ih je sa ,Kumanovom“ oko
šezdeset. U dvoranama parobroda igrali
su fokstrott uz zvukove koje je radio
aparat donosio iz Rima. Naši hoteli
oživljuju. Po ulicama se vide skupine
turista, koje se zmatiželjno pred našim
spomenicima, crkvama, dućanima zau-.
stavljaju, gledaju i ulaze... Ima ih iz
raznih krajeva, do sada najviše iz Au.
strije i Njemačke. Očekujemo i tražimo
od naših vlasti, hotelijera i svih koji
dolaze u kontakt sa Strancima, da ne
zaborave kako je neugodno kad stra.
naca — nema. | susretljivošću i cije.
nama treba da ih osvajamo, a ne smi-
jemo da ih razočaramo. Mi ćemo zato
dobro paziti na postupak sa strancima
i svaki ćemo pojav, koji stranca od-
bija, javno ožigosali.



DUBROVAČKI LIST“

Žito i hrašno.

Novosadska burza već nekoliko dana
javlja labavu tenđencu, dok su cijene
vrlo neznatno popustile. Dne 12. Ill,
notira: pšenica 450, kukuruz 177:50,
0/660:670, kukuruz za mart-april 190,
za maj-juni 212:50-215.

Cijene u Gružu: kukuruz 255, zob
345, franko obala Gruž, mjera u Gružu.

Brašno domaće. Prvoklasni vojvo:
gjanski mlinovi: 0gg/750, 0/740, 2/695,
6/590.

Brašno talijansko: 00/735, 05p/715,
1/A 675, 1/B 670, iranko obala Gruž.

Kolonijalna roba.
Šećer nepromjenjen u Gružu, kristal
13:90, kocke 15:70. | ,
Kafa Rio 43-45, Minas 46.
Pirinač talijanski 8'40-9:20, indij-
ski 7'60-8'— ;
Prava engl. modra galica_ 98/99%/4
u buradima 8:50.
Sumpor dopp. taff.
vrećama 250/260.
Južno voće.
Naranče. Sedmično stizavaju iz Ka-
tanije transporti sa južnim voćem, a
najviše naranče, koje su ove godine
| dobre vrsti i sočne, jer nijesu postra-
| dale od zime kao obično drugih go-

i dina. Osobito se ističu Sanguigni (cr-

| vene) sa svojom dobrom vrsti. U Gružu
l

u. platnenim







.se prodaju naranče iranko vagon uz

) slijedeće cijene: Sanguigni a Dinara
; 290/300 sanduk, Sanguinelli (polucr-

| žute) a Din, 240/250. Isti se mogu
| dobiti po 128—160—200—500 i 360
komada u sanduku.
Mandarina je sezona na izmaku,
te dolazi po nešto, koji se prodaju a
i; Din. 183 kg. bruito-neito u košarama.

Pine. dobro se uzdržavaju te im je
cijena Din. 140/150 sanduk. Napome-
onuti je da u Sarajevu se prodaju od
100 do 110 dinara sanduk, ista roba



koja se liferuje iz Gruža, budući su ,

stigle veće količine, te od bojazni da
[se roba ne kvari, prisiljeni su je dati
ispod cijene.

Rogači, Za rogače ove godine nema
interesa, jedino se ponešto prodaju za
stočnu hramu uz cijenu od Din. 759/100
za 100 ke.

Sa našeg tržišta.

Smokve. Prilična ie potražnja, te se
prodaju domaće u vrećama od Din.
929-550, u košarama talijanske od
Din. 9:50-10:50.

Badem.  Oljuštenog dalmatinskog
nema, dočim talijanski se prodaje Din.
96/58 kg.

Povrće. Povrće je počelo stizavati
iz ltalije, te se ove sedmice na veliko
prodava zeleni grašak a Din. 12 kg.
Ostali domaći produkti.

Buhač. Uslijed jakih ponuda u ino-
zemstvu cijene su veoma slabe. Otvo-



La a

| gdjekada jača tražnja, ili u koliko se Eveninalija,

reni se plaća Din. 15-16, poluotvoreni
Din. 18 20, zatvoreni Din. 25:30.

Maslinovo ulje. Potražnja slaba.
Plaća se Din. 1550-16, a prodaje se
po Din. 18.



Burzovni izvještaj.

Dinar je bio stabilan kroz cijelu sed-
micu na
na toj će se visini po svoj prilici odr-
žali i vjerovatno dalje učvrstiti. Naše
burze posluju bez trzavica i cijela se
potražnja glatko obavlja. U koliko je

visini od 8,35 u Zilrichu, a,

Br. 11.
članovi mjesne češke kolonije uz lijepi
| broj odličnog gragjanstva, prestavnika
vlasti i narodnih društava. — U če.
tvrtak je priredila ,Orjuna“ predavanje,
na kojem je g. Antonioli govorio o
životu irađu presj. Masaryka.
| Pridružujući sei mi sa iskrenim osje.
ćajima ovoj svečanosti bratskog česko.
slovenskog naroda, iz srca kličemo:
Da živi veliki Masaryk |

Koncerat ,,Jadr. Straže“.

Prestolonasljednika Petra, ,Jadranska
Slraža“ u Dubrovniku priregjuje u su-
botu 14. 0, mj. u prostorijema Hotel
Imperiala Veliki Koncerat na koji ima

jelo od. šetnje. Početak u 20.30 časa.
| Dobrovoljni prinosi primaju se sa za-
| hvalnošću. — Na programu je svira-
nje orhestra, pjevanje učenica Prepa-|
randija i pitomaca Pomorske Vojne
Akademije.
Jugoslavenska Matica.
odižaće godišnju skupštinu u ne-
djelju dneva_ 15. 0. mj. u 11 sati u
prostorijama Jug. Matice sa ovim due.
|vnim redom: 1. Biranje uprave 2.
Uprava.



sa stanovite strane hoće tjerati i teča- ispitna komisija.

ojeve u vis, takove pojave parira inter-

ovencija Narodne Banke, koja je do sada

pokazala lijepih uspjeha.
Predmetom svjetske spekulacije vile

| su ove sedmice devize Italija i Pariz,

|

\koje su porasle na svim berzama, če-
vene) a Din, 260/270. Patemo (obične |

mu je doprinijela i iniervencija jedne
i druge vlade u korist svoje novčanice.

. Megjutim uspjeh je vrlo problemali-

Limuni takogjer su dobri ove go- ,

čan, što su pokazali takovi dosađanji
pokušaji i što se radi finansijskog
stanja ovih zemalja te devize ne mogu
ovakovim mjerama oporaviti.

“Internacionalno drži se poput naše ,

\ novčanice ičeska kruna dosta stabilno

te ima opravdane nade, da će se ove

devize suksesivno oporavili.

Današnja zagrebačka berza notira
slijeće tečajeve: London: 297.90, New-

York: 62.10, Prag 185.50, Italija : 252.50
| Pariz 320.—, 1 td, Elekimo tržište

radi u znaku oporavljenja. Osobito ban-

okovni papiri bilježe porsst, a nema

sumnje, da će i naši industrijalni pa-

\ piri ojačati.



Razne
. Dubrovnik u počast ba
| predsjednika Masaryka.
| Sedamđesetpetgađišnjicu presjednika
československe republike, g. Tome G.
Masaryka proslavio je cjelokupni čes-
koslovenski narod svečanim slavljem,
da na taj način iskaže dostojnu počast
svom prvom državniku i velikom nau-
čenjaku.

I naš narod priključio se ovoj pro-
slavi, i ito ne samo iz osjećaja /sloven-
ske solidarnosti, nego da i tim nači-
nom posvjedoči harnost prama zaslu-
žnom sinu bratskog naroda, koji je u
teškim danima zajedničkog ropstva po-
digao svoj glas u našu zaštitu na takav
način, da je to našlo odjeka širom
kulturnog svijeta. Još je nama svima
u živoj uspomeni viteški istup i dr-
žanje g. Masaryka u vremenu insce-
niranih veleizdajničkih procesa sa pro-
vidnom svrhom ugušenja naše naci-
jonalne svijesti, borbenosti i otpora, i
to mu naš narod ne će nikad zaboraviti.

Uz ime i ličnost Masarykovu vezani
su takogjer i početci našeg napred.
njačkog pokreta, koji je nastao pod
utjecajem proi. Masaryka i njegovih
drugova na našu omladinu, koja je
studirala u Pragu, Ovaj češki državnik
“1 naučenjak zadržao je i kasnije uske



vijesti.

| i srdačne veze sa našom omladinom.



Kad su god. 1915., za vrijeme rata Dr.

Leontić, Dr. Slijepčević i V. Fabjančić |
izdali u ime ujedinjene jugoslovenske ,

omladine proklamaciju, u kojoj su ista-
kli program integralnog jugosloven-
skog ujedinjenja, predgovor im je na-
pisao g. T, G. Masaryk. I inače, kroz
cjeli rat, Masaryk je trajno saragjivao
sa našim emigrantima na djelu zaje-
dničkog oslobogjenja.

Uprav nakon veleizdajničkog i Frie-
djungova procesa boravio je g. Ma-
saryk u Dubrovniku. Već tada naš je
grad htio da mu i vanjskim načinom
pokaže svoje poštovanje i priznanje za
usluge iskazane našem narodu. U ,Ho-
tel Imperislu“ održana je počasna“ ve-
čera, preko koje je svirala naša gra-
gjanska muzika, a u bašti okupila se
omladina pjevajući i kličući zajednič-
koj saradnji bratskih naroda.

Sada nakon ostvarenih ciljeva naših
skupnih borba, kad se naš stari i pro-
kušani prijatelj nalazi na čelu bratske
nam države, Dubrovnik mu je, kao i
i ostali naši gradovi, iskazao opet po-
čast. prigodom njegove jubilarne sveča-
nosti. U subotu je “Česka beseda“ odr--
žala u ,Hotel Imperialu“ svečani kon-
cerat sa govorom g. D.N. Gjivanovića
O velikom svečaru. Prisustvovali su

Po odluci Ministarstva Prosvjete ima
se osnovati u Dubrovniku komisija za.
dubrovačku, splitku i zeisku oblast za

ministarstva da postanu pomoćni iz
svih kategorija.

Popunjenje mjesta kod Okn.
Suda,

Na ispražnjeno mjesto g. savj. Costa
nije raspisivan natječaj, nego je po-
punjeno sa savjetnicima, koji su već
kod mjesuog okr, i kot. suda, Sad je



i tarskog suca,

Ha upravnom sudu.
|G. V. Vlatković, sekretar Upravnog
suda imenovan ja sekretarom kod Dr-
| žavnog Savjeta u Beogradu. Na njegovo
mjesto dolazi g. Dr. Marko Goić.
Sjednica  palketista zbog

gostovanja opere.

]

i
|
|
[
1

za gostovanje zagrebačke ovpere u na-
| šem gradu.
ogeće u ovoj stvari izbiti nikakova po:
i teškoća obzirom na veliko kulturno
| značenje ovakovih gostovanja.
O čempresima.

U dojdućem broju donijet ćemo in-
teresantni članak našeg saradnika, obi.

Sima.

Talijani o ,,Osmanu'',
U talijanskoj reviji ,L' Europa Orient:
tale“ izašla je opsežna rasprava tali

osvrnut ćemo se opširnije u jednom.
od dojdućih brojeva.

niku.

riječi za ljepole našeg kraja. Ako nam

šeg lista.
Novo kupalište.

nju kupališta u-uvali pod putem GO
obiteljskih kabina za stanovnike O10&

predjela, kojim bi to bilo najbliže ku“
palište. .





Pod visokim pokroviteljstvom Nj. V. |

čast pozvati Vas sa cij. obitelji. Odi-

državni ispit privremenih činovnika ioga |

| raspisan nalječaj za jedno mjesto ko; |

Doznajemo da će se ove dane odr=4)
ožati sjednica palketista na kojoj će se 1
. donijeti zaključak o prihvaćanju uvjeta >

Šira javnost se nada da 4

referenta g, Marka Marčića o čempte: |

janskog publiciste A, Cronnia o utje |
caju ,Gerusaleme liberata“ na Gum |
dulićeva ,Osmana“, Na ovu raspravu



Strana štampa o Duhbrov |







U nekoliko velikih njemačkih i skan“
dinavskih novina izašli su putopisi 84
ilustracijama o Dubrovniku i njegovoj
okolici. Svi ovi članci puni su toplilit

dopusti prostor, donijet ćemo neko :
liko izvadaka u uskršnjem broju na“ |



Doznajemo, da se misli na izgrađ“ |

spe od Milosrgja, a iza ville g. Dr
Čingrije. Imalo bi sagradit; nekoliko |

i

mama nn





Ni