Strana 2. s Turskom (ne ubrajajući njegove te- ritorijalne dohotke), iznosio bi ir. 3,469.500 pri čemu se ima napomenuti, da bu duć Dubrovnik nalazio u svojoj mor- narici duge plovidbe neiscrpivo vrelo bogatstva, mnogo je bio zanemario te nije svoje trgovanje s Turskom, odatle vakao za sebe svu onu korist koju je mogao, U predstavci su sračunani i feritori- | jalni proizvodi Dubrovnika i to ovako: Od maslinova ulja izvoz 3020 bar- jela (od 59 kilogr.), svako barjelo po fr, 135.900 Od vina ukupni proizvod 68.000 45 fr. barjela od 68 pinta. (kutala) svako ; š/4 se potroši od stanovništva, a ostalo se izvozi ili prodava vojsci, t. j. 17.000 bar. po 8 franaka svako, što iznosi na godinu fr. 136.000 Od rakije okolo 2200 bar. na go- dinu; vrsta slaba, tek od 15//a stupa- nja po francuskom aerometru; u izvoz ide !/i9 po 82 fr. barjelo fr. 18.000 Od slanih srgjela 4000 bar. po pril., svako barjelo po 25 fr., što bi dalo na godinu najmanje 100.000 fr., ali je taj dohodak danas manji, i slijedit će da se umanjuje po svoj prilici, bilo stoga što je sol u Dubrovniku postala za 10 puta skuplja nego što je prije bila, bilo stoga što je sada plovidba u Jakin (Anconu) postala opasna zbog krstarenja neprijateljskih ratnih lagja (a cause de croiseurs ennemis), pa kupci ne mogu kupovati za istu cijenu kao prije, i za to se ne može računati nego samo _fr. 50.000 Suvišskproduk. Dubrovnika fr, 359.900 Primjedba. Od žita, ječina, zobi, ku- kuruza, sočiva, sira, masla nema ni- kakva izvoza. ; Napokon, što se tiče broja stanovnika, u predstavci se štije ovo: ,Stanovni- štvo države dubrovačke skupa s oto- cima iznosi danas najviše 30 hiljada duša ; ono. se je umanjilo poslije fran- cuske okupacije za 8 do 10 tisuća uslijed emigracije.“ Primjedba, Prema brojenju pučanstva pro- vedenom od. ,statističke komisije“, sastav- ljene po Metternichovu naputku od 1814, broj stanovnika cijelog teritorija du- brov. republike, bio/bi iznosio 56.000 duša. strija pri svom dolasku nije ga računala većim od 44000 (V.L, Vojnović, Pad Dubrovnika“ mota pretpostaviti, ono nije iznosilo veće od 40.000 (V. M, pl. Zamaegna, u djelcu , Ragusa“, 1.24 dec. o Ta ciira, megjutim, ima biti pre I, 280); a od. 1860, uza sav prirast koji se štampanom u Spljetu iste god.) — U po- | gledu naknade za štete počinjene požarom i | pljačkom god. 1806. od strane Rusa i Crno- goraca, može se u istom djelcu (str. 23) či- tati ovo: ,...recando cosi un danno alla na- .Zion€ per T importo di 73.069.99 franchi, stimato per ordine di Napoleone I, come ri- sulta da apposita lettera del vicerč d' Italia Eugenio, diretta al Senato, ed ora nel suo originale conservata presso il Municipio di Ragusa, colla quale prometteva il čompenso ; somma quesia, che idu indi per tratattto di glerra risarcita dalla Russia alla Francia. e da questa ultima rifusa all! Austrie dopo la di lei occupazione della Dalmazia, e dello stato di Ragusa“ — Od sve te proračunane naknadne svote nije Dubrovnik ništa vidio: »Yela raka pojela malu raku“!! I D. V. Medini. Stranci dolaza... Najviše je Nijemaca, Sezona stranaca počinje. Ove sed- mice došlo ih je sa ,Kumanovom“ oko šezdeset. U dvoranama parobroda igrali su fokstrott uz zvukove koje je radio aparat donosio iz Rima. Naši hoteli oživljuju. Po ulicama se vide skupine turista, koje se zmatiželjno pred našim spomenicima, crkvama, dućanima zau-. stavljaju, gledaju i ulaze... Ima ih iz raznih krajeva, do sada najviše iz Au. strije i Njemačke. Očekujemo i tražimo od naših vlasti, hotelijera i svih koji dolaze u kontakt sa Strancima, da ne zaborave kako je neugodno kad stra. naca — nema. | susretljivošću i cije. nama treba da ih osvajamo, a ne smi- jemo da ih razočaramo. Mi ćemo zato dobro paziti na postupak sa strancima i svaki ćemo pojav, koji stranca od- bija, javno ožigosali. DUBROVAČKI LIST“ Žito i hrašno. Novosadska burza već nekoliko dana javlja labavu tenđencu, dok su cijene vrlo neznatno popustile. Dne 12. Ill, notira: pšenica 450, kukuruz 177:50, 0/660:670, kukuruz za mart-april 190, za maj-juni 212:50-215. Cijene u Gružu: kukuruz 255, zob 345, franko obala Gruž, mjera u Gružu. Brašno domaće. Prvoklasni vojvo: gjanski mlinovi: 0gg/750, 0/740, 2/695, 6/590. Brašno talijansko: 00/735, 05p/715, 1/A 675, 1/B 670, iranko obala Gruž. Kolonijalna roba. Šećer nepromjenjen u Gružu, kristal 13:90, kocke 15:70. | , Kafa Rio 43-45, Minas 46. Pirinač talijanski 8'40-9:20, indij- ski 7'60-8'— ; Prava engl. modra galica_ 98/99%/4 u buradima 8:50. Sumpor dopp. taff. vrećama 250/260. Južno voće. Naranče. Sedmično stizavaju iz Ka- tanije transporti sa južnim voćem, a najviše naranče, koje su ove godine | dobre vrsti i sočne, jer nijesu postra- | dale od zime kao obično drugih go- i dina. Osobito se ističu Sanguigni (cr- | vene) sa svojom dobrom vrsti. U Gružu l u. platnenim .se prodaju naranče iranko vagon uz ) slijedeće cijene: Sanguigni a Dinara ; 290/300 sanduk, Sanguinelli (polucr- | žute) a Din, 240/250. Isti se mogu | dobiti po 128—160—200—500 i 360 komada u sanduku. Mandarina je sezona na izmaku, te dolazi po nešto, koji se prodaju a i; Din. 183 kg. bruito-neito u košarama. Pine. dobro se uzdržavaju te im je cijena Din. 140/150 sanduk. Napome- onuti je da u Sarajevu se prodaju od 100 do 110 dinara sanduk, ista roba koja se liferuje iz Gruža, budući su , stigle veće količine, te od bojazni da [se roba ne kvari, prisiljeni su je dati ispod cijene. Rogači, Za rogače ove godine nema interesa, jedino se ponešto prodaju za stočnu hramu uz cijenu od Din. 759/100 za 100 ke. Sa našeg tržišta. Smokve. Prilična ie potražnja, te se prodaju domaće u vrećama od Din. 929-550, u košarama talijanske od Din. 9:50-10:50. Badem. Oljuštenog dalmatinskog nema, dočim talijanski se prodaje Din. 96/58 kg. Povrće. Povrće je počelo stizavati iz ltalije, te se ove sedmice na veliko prodava zeleni grašak a Din. 12 kg. Ostali domaći produkti. Buhač. Uslijed jakih ponuda u ino- zemstvu cijene su veoma slabe. Otvo- La a | gdjekada jača tražnja, ili u koliko se Eveninalija, reni se plaća Din. 15-16, poluotvoreni Din. 18 20, zatvoreni Din. 25:30. Maslinovo ulje. Potražnja slaba. Plaća se Din. 1550-16, a prodaje se po Din. 18. Burzovni izvještaj. Dinar je bio stabilan kroz cijelu sed- micu na na toj će se visini po svoj prilici odr- žali i vjerovatno dalje učvrstiti. Naše burze posluju bez trzavica i cijela se potražnja glatko obavlja. U koliko je visini od 8,35 u Zilrichu, a, Br. 11. članovi mjesne češke kolonije uz lijepi | broj odličnog gragjanstva, prestavnika vlasti i narodnih društava. — U če. tvrtak je priredila ,Orjuna“ predavanje, na kojem je g. Antonioli govorio o životu irađu presj. Masaryka. | Pridružujući sei mi sa iskrenim osje. ćajima ovoj svečanosti bratskog česko. slovenskog naroda, iz srca kličemo: Da živi veliki Masaryk | Koncerat ,,Jadr. Straže“. Prestolonasljednika Petra, ,Jadranska Slraža“ u Dubrovniku priregjuje u su- botu 14. 0, mj. u prostorijema Hotel Imperiala Veliki Koncerat na koji ima jelo od. šetnje. Početak u 20.30 časa. | Dobrovoljni prinosi primaju se sa za- | hvalnošću. — Na programu je svira- nje orhestra, pjevanje učenica Prepa-| randija i pitomaca Pomorske Vojne Akademije. Jugoslavenska Matica. odižaće godišnju skupštinu u ne- djelju dneva_ 15. 0. mj. u 11 sati u prostorijama Jug. Matice sa ovim due. |vnim redom: 1. Biranje uprave 2. Uprava. sa stanovite strane hoće tjerati i teča- ispitna komisija. ojeve u vis, takove pojave parira inter- ovencija Narodne Banke, koja je do sada pokazala lijepih uspjeha. Predmetom svjetske spekulacije vile | su ove sedmice devize Italija i Pariz, | \koje su porasle na svim berzama, če- vene) a Din, 260/270. Patemo (obične | mu je doprinijela i iniervencija jedne i druge vlade u korist svoje novčanice. . Megjutim uspjeh je vrlo problemali- Limuni takogjer su dobri ove go- , čan, što su pokazali takovi dosađanji pokušaji i što se radi finansijskog stanja ovih zemalja te devize ne mogu ovakovim mjerama oporaviti. “Internacionalno drži se poput naše , \ novčanice ičeska kruna dosta stabilno te ima opravdane nade, da će se ove devize suksesivno oporavili. Današnja zagrebačka berza notira slijeće tečajeve: London: 297.90, New- York: 62.10, Prag 185.50, Italija : 252.50 | Pariz 320.—, 1 td, Elekimo tržište radi u znaku oporavljenja. Osobito ban- okovni papiri bilježe porsst, a nema sumnje, da će i naši industrijalni pa- \ piri ojačati. Razne . Dubrovnik u počast ba | predsjednika Masaryka. | Sedamđesetpetgađišnjicu presjednika československe republike, g. Tome G. Masaryka proslavio je cjelokupni čes- koslovenski narod svečanim slavljem, da na taj način iskaže dostojnu počast svom prvom državniku i velikom nau- čenjaku. I naš narod priključio se ovoj pro- slavi, i ito ne samo iz osjećaja /sloven- ske solidarnosti, nego da i tim nači- nom posvjedoči harnost prama zaslu- žnom sinu bratskog naroda, koji je u teškim danima zajedničkog ropstva po- digao svoj glas u našu zaštitu na takav način, da je to našlo odjeka širom kulturnog svijeta. Još je nama svima u živoj uspomeni viteški istup i dr- žanje g. Masaryka u vremenu insce- niranih veleizdajničkih procesa sa pro- vidnom svrhom ugušenja naše naci- jonalne svijesti, borbenosti i otpora, i to mu naš narod ne će nikad zaboraviti. Uz ime i ličnost Masarykovu vezani su takogjer i početci našeg napred. njačkog pokreta, koji je nastao pod utjecajem proi. Masaryka i njegovih drugova na našu omladinu, koja je studirala u Pragu, Ovaj češki državnik “1 naučenjak zadržao je i kasnije uske vijesti. | i srdačne veze sa našom omladinom. Kad su god. 1915., za vrijeme rata Dr. Leontić, Dr. Slijepčević i V. Fabjančić | izdali u ime ujedinjene jugoslovenske , omladine proklamaciju, u kojoj su ista- kli program integralnog jugosloven- skog ujedinjenja, predgovor im je na- pisao g. T, G. Masaryk. I inače, kroz cjeli rat, Masaryk je trajno saragjivao sa našim emigrantima na djelu zaje- dničkog oslobogjenja. Uprav nakon veleizdajničkog i Frie- djungova procesa boravio je g. Ma- saryk u Dubrovniku. Već tada naš je grad htio da mu i vanjskim načinom pokaže svoje poštovanje i priznanje za usluge iskazane našem narodu. U ,Ho- tel Imperislu“ održana je počasna“ ve- čera, preko koje je svirala naša gra- gjanska muzika, a u bašti okupila se omladina pjevajući i kličući zajednič- koj saradnji bratskih naroda. Sada nakon ostvarenih ciljeva naših skupnih borba, kad se naš stari i pro- kušani prijatelj nalazi na čelu bratske nam države, Dubrovnik mu je, kao i i ostali naši gradovi, iskazao opet po- čast. prigodom njegove jubilarne sveča- nosti. U subotu je “Česka beseda“ odr-- žala u ,Hotel Imperialu“ svečani kon- cerat sa govorom g. D.N. Gjivanovića O velikom svečaru. Prisustvovali su Po odluci Ministarstva Prosvjete ima se osnovati u Dubrovniku komisija za. dubrovačku, splitku i zeisku oblast za ministarstva da postanu pomoćni iz svih kategorija. Popunjenje mjesta kod Okn. Suda, Na ispražnjeno mjesto g. savj. Costa nije raspisivan natječaj, nego je po- punjeno sa savjetnicima, koji su već kod mjesuog okr, i kot. suda, Sad je i tarskog suca, Ha upravnom sudu. |G. V. Vlatković, sekretar Upravnog suda imenovan ja sekretarom kod Dr- | žavnog Savjeta u Beogradu. Na njegovo mjesto dolazi g. Dr. Marko Goić. Sjednica palketista zbog gostovanja opere. ] i | | [ 1 za gostovanje zagrebačke ovpere u na- | šem gradu. ogeće u ovoj stvari izbiti nikakova po: i teškoća obzirom na veliko kulturno | značenje ovakovih gostovanja. O čempresima. U dojdućem broju donijet ćemo in- teresantni članak našeg saradnika, obi. Sima. Talijani o ,,Osmanu'', U talijanskoj reviji ,L' Europa Orient: tale“ izašla je opsežna rasprava tali osvrnut ćemo se opširnije u jednom. od dojdućih brojeva. niku. riječi za ljepole našeg kraja. Ako nam šeg lista. Novo kupalište. nju kupališta u-uvali pod putem GO obiteljskih kabina za stanovnike O10& predjela, kojim bi to bilo najbliže ku“ palište. . Pod visokim pokroviteljstvom Nj. V. | čast pozvati Vas sa cij. obitelji. Odi- državni ispit privremenih činovnika ioga | | raspisan nalječaj za jedno mjesto ko; | Doznajemo da će se ove dane odr=4) ožati sjednica palketista na kojoj će se 1 . donijeti zaključak o prihvaćanju uvjeta > Šira javnost se nada da 4 referenta g, Marka Marčića o čempte: | janskog publiciste A, Cronnia o utje | caju ,Gerusaleme liberata“ na Gum | dulićeva ,Osmana“, Na ovu raspravu Strana štampa o Duhbrov | U nekoliko velikih njemačkih i skan“ dinavskih novina izašli su putopisi 84 ilustracijama o Dubrovniku i njegovoj okolici. Svi ovi članci puni su toplilit dopusti prostor, donijet ćemo neko : liko izvadaka u uskršnjem broju na“ | Doznajemo, da se misli na izgrađ“ | spe od Milosrgja, a iza ville g. Dr Čingrije. Imalo bi sagradit; nekoliko | i mama nn Ni