. Vršeno samo od česti: Strana 2. DUBROVAOK nis Uloga planine Tmora pri ribanju sje Sd mima vo I prodo nlesim | Oući ekonomski Pan i u Polagam iza otoka lakljana i Šipama. Piše V. Fortunić, učitelj Kako što su se naši pomorci nekad orijentirali pri obalnoj plovidbi danju i neću po brdima i planinama, gdje se nalaze, tako se i naši vojgari i da- nas vladaju. Za takovo vladanje voj- gera dubrovačkog kotara, a nadasve onih iz općine Lopuda, Koločepa, Ši- pa okolišna sela, gajeve, donde; vino- | građe, pašnjake sve pod oko pokupiš i grudi ti se šire od miline. A što, da rečemo pogledu ma široko more ? | Ljepota i ne opisiva ljepota! Kad je: orizont vedar lijepo se vidi talijanska. obala, gdje se prama nami koči » Monte | pana, Slanoga i Stona, glavnu vlcgu | Gargano“, igra planina Tmor. 91' sjeverne zemliopisne širine, a na 17% i 52 istočne zemlj. dužine, po | Grenviču. Visok je 899 m nad mor- skom površinom. Pripada općini Sla- noga, odlomku selo Mravince, koje mu ss koči na njegovu obronku sa južne strane, Od mora do sela Mra- vince dielomično je obragjeno i goje se masline, loza, razna voće i povrće, Nad samim selom Mravince gola je , krš sve do vrha i tako strši, da na mjesta ni kozja stopa ne dopire. Tamo | amo izmegju hridi vidi se po koji smrijek, grab i klijen, a do ovih skra- šnicu i pelin, Pelina ili kadulje ima | mnogo na vrsima Tmora i po njego- vim obromcima, te sve što ga više | beru sve bujniji biva. Sa istočne, i zapadne strane me sStrši toliko, te se može na njega popeli stih strana, al najbolje sa zapadne strane iznad sela Podgora, pa se može i sa sjeverne | sirane od Hercegovi: ne iz sela Potre- bica. Sa tri zadnje spomenute strane prilično je pošumljen. Tamo se vidi gdje rasle i uspjeva; jasen, hrast, grab, javor, smtijek i druga sitnogo- tica. Na zapadnoj strani ima oveća pećina zvana ,Vilina kuća“, pa »Vučja' jama“, ,Hajdukova kuće“ i ,Simova | kuća“, u kojoj se je špili za vrijeme | kužne bolesti u Primorju neki Simo | iz Čepikuća nastanio dok je bolest | prošla. Na vrh Tmora nalazi se u sau- šici ogragjeno za jedno dvadeset če- tvornih metara. Plati se frud, što mu Se ma vrh popneš, -— jer se ne dade Opisati veličanstvena panorama, što je sa vrh Tmora uživaš. Sve otoke du- brovačkog kotara, prodore i zaljeve, 1! Ovu skromnu radnju naročito sam napi- sao zato, da istaknem prava, od pamtivijeka stečenih, naših vojeara, jer se sprema izdati ribarski zakon, pa bi poželjno bilo, da se ista uzmu u obzir i u zakon unesu. On je najveća 0- samljena planina u zapadnoj strani dubrovačkog gorja, Nelazi sena 429 i | danju u zraku izvijaju, a moću čuješ jeni i palili okolicu dubrovačku na: | početku prošlog vijeka. — Unutarnjost | Tmora ima biti jako šupljikava, puna špilja vodom napnujene, jer na okolo : Tmora ima mnogo žive vode, U Pod- gori sa zapadne strane ima na 1 i | | \ buru na Budimii izmegiu one iza Senja, Na Tmoru se vide grabežljive ptice : orlovi, sokoli, jastrebi i sokolići, gdje bucanj, kukuvjele, gdje bauču i hin- kaju, Na strani od Hercegovine čuje se i zavijanje vuka ; ta stara je riječ: »Kud će vuk, već na Tmor*. Radi njegove osamljenosti vidi se | iz daleka sa morske pučine, pa oni, te putuju za Maliju i amo se vraćaju, u Tmor očima upiru. Na zapadnoj strani Tmor pravi sa obližnjim brežulj- | kom primorski Termopil, zvan ,Miholj | krst“. U ovome klancu odigrale su se | mnoge biike sa strane primoraca: pro- - tira republici dubrovačkoj i u njemu | su se zaustavili hajduci, koji su išli | da oplijene, Primorje, kad su ono pli- ; mjesta Žive vode, voda ,Dobršt»k“ | zapadne strane. Tmora napaja u na I većoj suši kršteno inekršteno iz svega stonjskog primorja; u Mravincima je živa voda, da bi sva bližnja sela obs- krbila. Na podnožju Tmora u uvali »Budima“ zvano ima mnogo podmor- i skih virova, koji neprestano ključaju, | da bi se na njihovim mjestima mogao slatko napiti. Zato uvala od Budime | gojiti morske kamenice. Kroz primorski Termopil ,Miholj krst“ spušta se sje. vernjak (bura), da naši pomorci ubrajaju Vrulja i Lapavice, ie Župe dubrovačke. Timor spominje naš slavni Gj. Palmo- tič u svojoj drami ,Pavlimir“ još u sedamnaestom vijeku. Tmor je svojina pojedinaca ponajviše iz sela Mravince, Vrh Truora jest svojine obitelji Ivanović, * % * (Nastavit ć će se). |. Tražnja za prekomorskim agrarnim I o edima1 i surovinama sveudilj raste ; što djelomično uzrokuje porast cijena. Pamučne cijene na svjetskim tržiš. tima rastu i čvrsto se drže, te je mi-' šljenje da će ovo potrajati. Učinjene su znatne nabavke pamuka za kasniju predaju. Žito na svjetskom tržištu pokozuje silnu fluktuaciju cijena, a to ponaj- više radi velikih burzovnih špekulacija. Ploveće zalihe su znatno narasle, ali nijesu našle dobru progju radi visokih cijena. Za dalnji razvoj cijene žitarica, bit će odlučno stanje u kom će se nala- ziti usjevi pojedin'h žitorodnih zemalja kod prelaza iz zime u proljeće. Austrija. Gospodarska kriza traje nadalje. Skoro 1, 6. sveukupnog rad- ništva je nezaposleno, a ovo je stanje pogoršano porastom cijena žitarica. U trgovačkim krugovima ima dosta insolvencija. Nešto su povoljnije prilike u teškoj industriji te u proizvodnji željeza i ugljena. Na burzi nema nikakve živahnosti, le se može kazati da je burza bez poslova, Izgleda da financijalna kriza nije ipak jako uplivisala na poslovanje Nationalbanke, jer je zavod objelodanio dobru bilancu, ie je predložena divi. denda od 10//2% napram 81/2% u god. 1923. . Čehoslovačka. izvoz kroz mjesec januar u uporedbi sa decembrom 1924, pokazuje nazadovanje. Smanjen je na- dasve izvoz šećera, ali uza sve to ipak je aktivna trgovačka bilanca za januar. Ove je pak. godise povoljnije stanje u-indusiriji mego.,u prošloj. godini, Na novčanom su: fržištu prilike ipak | obiluje dobrom ribom itu bi se mogle dosta teške, jer porast uložaka kod novčanih zavoda nije ipak mogao da pokrije potrebe, pošto industrija apsor- bira sva raspoloživa sredstva, a na inostranstvo ne može se mnogo raču- nali, jer evropske Emisijone banke povišenjem diskontne stope, nastoje da privlače kapitale sa većim šansama ukamativosti, Na tržištu željeza i o- cjela traje učvršćivanje, a naročilo se računa da će rasti poiražuje za gra- gjevnim željezom. Tvornice poljopri- vrednih sirojeva_ imaju dobar izgled obzirom na potrebe domaćeg konzuma. nešto čudno, jer su i Sorkočevići i Bo- Doljevići od stare vlaslele, biće dakle da je Miho S.B. koji je pribrojen vla- Steli za zasluge a uz taksu od 1000 ugarskih zlatnih: dukata, ili bio neza- konito dijete nekog S. B-ća, ili s ma kojega uzroka bio izgubio vlasteostvo. Velika trešnja pomakla je itu stvar: 10. juna 1667 Veliko vijeće opet za- ključi da se primi 10 novih porodica uz taksu od 10.000 talira, ali da ih se odmah uzme samo 5 a drugih 5 u roku od 6 mjeseca. Nego i to je iz- 30. jula 1667 primljeni Jako Natalić (uz raksu od 1000 ugarskih zlatnih dukata), Miho Zlatarić (koji se ponudio da će dati 3000 radnika da čiste grad od rušeyina) i Ivo Klašić (uz taksu od 600 ugarskih zlatnih dukata) Pa premda je tako bilo svega samo 5 novih porodica Ve- liko vijeće 19. avgusta 1667 odredi da ih se mjesto 10 izabere 12, te u istoj sjednici imenuju dubrovačkom vlaste-. lom dubrovačkoga protektora kardinala Barberini, njegovu braću i sinovce, pa 27. juna 1668 talijanskoga markiza Ka- nibala Porrone a 26. oktobra. sinove pok. Petra Pierizzi iz Bolonje; nego ovići Bobaljevići (Sorgo Bobali); to je ilo je bilo samo U nje titule, jerni jedan od tijeh Talijanaca nije prešao u Dubrovnik već se sigurno samo ba- nio tom titulom, Izabiranje novih po- rodica nastavilo se je opet g. 1670 kada je Veliko vijeće 22, januara pri- imio u vlastelu Bena Marinelti Primo- jović (Primi), Mitra Serratura i Brnju Nikolina Gjurgjevića (Glorgi); prvome i trećemu bila je odnosna molba prvi put odbačena a sad su platili po 1000 dubrov. dukata, Taj je Gjurgjević bio otac našega a pjesnika a ne- zakoniti sin jednog člana stare vlaste- .oske porodice od toga imena; zato je Senat 10. novembra 1683 odredio da novi vlastelim ima uzeti prezime »Giorgi-Bernardo“, da se tako mova kuća razlikuje od stare; je li se tako otac zbilja pisao, ne znam, ali znam da sin pjesnik nije nikako. Iste god, 1670 28. augusta primljena je nadalje (uz taksu od 1500 dubrov. dukata) molba Andra Paoli koja mu je Prvi put odbijena, i napokon 25. juna 1678 bi imenovan posljednji novi vlastelin Pero Vodopić, pošto je ,darovao republici“ 1000 dubrov. dukata. Od g. 1666 do 1678 primljeno je dakle megju vlastelu 10 dubrovačkih pučkih | porodica: g, 1666 Boždari i Sorkoče- vići Bobaljevići, g. 1667 Natalići, Zla- tarići i Klašići, g. 1670. Primojevići, Serratura, Gjurgjević-Bernardo i Paoli a g. 1678 Vodopići. Nego stom no- vom vlastelom Dubrovnik nije imao sreće: prije svega njih stara vlastela nijesu nikad smatrali sebi ravnim (tako su vrlo kasno birali kojega od njih u Malo vijeće i u Senat, a još kasnije za kneza), pa je to dalo povoda sva- kojakim borbama i tizavicama koje su još više oslabile ostarjelu republiku, a onda nijesu mnogo pomogle da se umnoži broj vlastele, jer su gotove sve rano izumrle — doživješe pad repu- i blike samo Natalići i Zlatarići. Rok e U mojemu članku Dva dubrov. švin- dlera iz 17. vijeka, koji je štampan u 10. broju, potkrale su se ove štam- parske pogreške što kvare smisao: na 1. str. u 4. stupcu u 18. retku mjesto »jadnu vrijednost“ treba da je ,jednu vrijednost“, na 2. str, u 2. stupcu na 20, retku mjesto ,Magjarskoj“ treba »Moldavskoj“ a u 4, stupcu na 8. retku odozdo injesto ,irskoga“ treba nilir- skoga“, Bre 13) U burzovnom poslovanju. nadasve | s efektima prevladava neraspoloženje premda ima uvieta za povoljan razvitak i uza sve to šlo se i velebanke zato zauzimaju. Magjarska. Pregovori o investicijo- nom zajmu za poljoprivredu vogjeni |. u Londonu nijesu uspjeli, radi nesi. gurnosti uzrokovane zemljišnom refor- mom. Zbog visokih poreza i carina državni proračun pokazuje povoljnu sliku, pa će za uspostavu ravnoteže u državnom gazdinstvu biti “potrebni znatno manji iznosi iz zajma saveza naroda nego što jeto bilo predvigjeno, Vlada stoga namjerava da pomogne. na poseban način poljoprivredi, Do sada ponugjene zajmove za po. ljoprivredu nije vlada prihvatila, jer. se nije nudilo novaca, već zajam u naravi biva nudilo se poljoprivredne poljoprivrednu proizvodnju. Megjutim pak povoljno se razvija industrija Magjarske nadasve pamučna, a izvoz ogromnih produkata nalazi se u porastu. Italija. Aktuelno stanje talijanskog narodnog gospodarstva karakterizuju : Živahna industrijalna konjuktura i ra- pidni porast. izvoza ie jaka burzovna hosa, a uza sve io opet napadna sla- bost lire te niske nadnice, što izgleda nekako protuslovno. Ali ovo potiski- vanje nadnice i slabost lire, omogu- čuje talijanskoj industriji konkurenciju sa inostranim tržištima. Tslijanska platežna bilanca uza svu vilo dobru trgovinsku bilancu nije ipak povoljna, jer je laniske godine promet stranaca bio malen a osim toga nas- tao je zastoj u iseljivanju, pa tako manjkaju strane rimese. lUz to pak menu najviše hose, sa nabavom u jeseni. Jaku špekulaciju na burzama dovagja se u savez sa padom lire i nastojanjem da se novac pretvori u stvarne vrijednine. Sa našeg tržišta. Žito i hrašno. Novosadska Burza notira dne 26/3: pšenica 455 460, brašno 0/650-660, ku- kuruz utovar na Dunavu za mart 190, april 195, maj-juni 205, juni-juli 210-212.50, krupne mekirje 200, franko utovarna stanica. Prvoklasai vojvodjan» ski mlinovi notiraju: 0/680, 2/620, 4/600, 5/560, 6/500, 7/430, Ti!/a 400 franko vojvogjanska stanica, Cijene u Gružu: pšenica —, kuku- ruz 250-259, zob 840, m obala Gruž, mjera u Gružu. Brašno domaće iz prvoklasnih doma- ćih mlinova: 0gg/770, 02/760, 0/760 2/680, 5/610, 6/560, jednolično bra- šno 960. Brašno talijansko: 00/705, 0Sp/680, 1/A 645, 1/B 635 franko opala Gruž. Kolonijalna roba. Šećer Kartel je kod nas ovih dana povisio cijenu za vagonske pošiljke. Trguje se u Gružu kristal 14:10, koc- ke 15:80. Kafa Prema novom naregjenju Ge- neralne direkcije Carina u Beogradu odnosna uverenja o porijeklu za svu robu koja se uvaža iz entrepota Tr- sta Marsilje a porijekla iz drugih dr- žava, moraju biti potvrgjena od kon- sulata one države iz koje se kafa u- važa. Uslijed toga će se morati za kafu iz Brazilije, sa kojom naša država ne- ma nikakvog ugovora, plaćati od sada unapred maksimalna stavka carinske tarife, te je prema tome carina skuplja za Din. 5.60 po kg. U Gružu notira danas Rio bolji 49 do 50. Minas 51.: a E DSS e E DI strojeve i ostala pomoćna sredstva za potrebna pšenica nabavljena je u vre- + jer se zakasnilo Zoe _ — uji