Strana 2. DUBROVACKI LIST“ BET ET vremeno oko Stablo kao simbol. Čitajuć uvaženi svjetski dnevnik ,La | ko = |! Vrijednost naše rivijere, sa svojom naišao sam u broju 19128 od 14 de- | razvijenom obalom, punom draga i. | dražica, u kojima se ovdje, ondje bje- | lasa krupniji ili sitniji šljunak, otsko- Nacion“, koji izlazi u _Buenos-Aires-u, cembra 1924. na slijedeći članak : Za proslavu stogodišnjice nezavisno- sti Repub. Peri, a na uspomenu odlu- čne bitke kod mjeste Ayacucho (čit. o Ajakućo) i oslobodioca generala San Mastin-a bilo je odregieno, da se za- Pošmlivaje alnainske ob. S Pelješca. | čit će tek onda, kada u pozadini, ali | u neposrednoj njenoj blizini budu po- | šumljeni predjeli, osobito _ borom (pi: nus maritima). Borova šuma rijetka je sadi jedno drvo. Ovoj svečanosti pri- | uz dalmatinsku obalu i ako je krševit Sustvovali su predsjednik republike, načelnik glavnoga grada Lime, članovi Vlade, strani poslanici i t. d. Za sadnju bio je odregjen jedan iz- danak cedra, odrezan sa jednog .300 godišnjeg stabla, koji se nalazi na »Plaza Inqujsic'on“ (Trg lakvizicije), | a izdenak je morao biti zasagjen na »Plaza_ Jorge Chavez“ (Trg Juraj Ča- ves) u Limi. : Ovaj izdanak cedra kršten je ime- |ni jedan kraj u državi obiluje prirod- nim kupalištima (morsko žalo) i mno- gobrojnim izvorima žive vođe, Jeđan takav izvor je čak na samom kupa- lištu zvano ,Trstenik“ kod Orebića, (Razlikovati treba to mjesto od sela i luke istog imen:). Pred sam rat pokušala je bila onda. Istaknuto vrijedi nadasve za obalu nom ,El arbol de! Centenario“ (Drvo stogodišnjice), Sadnju drva obavio je , neke krševite predjele dalm. obale, pa lično predsjednik republike Peri gosp. (i onaj u opć. Orebić, sadeć malene Leguia (čit. Legia) i tom zgodom iz- | bore i sijuć borove sjemenike. Vrijeme rekao je ovai značajan govor: je pokazalo, da od sadnje, za koju »Presvijetla gospodo poslanici i opu-.' se najviše potrošilo, nije bilo nikakve nomoćeni ministri! Gosp. načelniče! | korisli. Ono borove šume, što je danas. Svečanost, koja nas u ovom času vidimo, uspjeh je sijanja. drži ovdje skupljene, izvanredno je | Istakuuh ovo, a da upozorim, kako lijepa i važna, obzirom na uzvišeni je sadnja borića skopčana s velikim | | | | d * ia X s ž samo proizvod naslade, a ni estetski | daje slab ili nikakav rezullat, pa kako čimbenik u cjelokupnoj panorami gra- | bi pametno bilo, da se svota opredi- dova ; ono je nešto više nego zabava jeljena za pošumljivanje ne potroši za djecu i užitak za izmorene očista- uzalud. Za one krajeve, koji su ob- raca, Drvo ima dubok historijski zna- rasli niskim grmljem, uspjeh sijanja čaj, pošto je na drvu bio propet Isu- | najsigumiji je, ako se to grmlje u krst, spasitelj svijeta. | ljetno doba popali, pa u jesen sije, Drvo je duša polja, remek-djelo pri- | Južna strana Pelješca, cd opć. Kune rode, isio kao što je i čovjek najsavr- šenije stvorenje božje, pak svako drvo Skriva u sebi i jedan simbol, Drvo utjelovljuje harmoniju izmegju čovjeka još se bijeli i čeka borovo sjeme. | U zadnji čas doznasmo, da će za taj izgorjeli kraj biti rszdato od šumske i prirodnih sila, izmegju snage nasio- > vlasti dovoljuo borova sjemena. Nego, janja čovjeka, koji ga uzgaja i vitali- “nije samo dovoljno opskrbiti naše šu- zma zemlje, koja ga ragja. Polje je , mare tim sjemenjem, već im treba dati jedna od najpoučnijih stranica knjige | mogućnost, da prekorače granice svog života, jer njegova škola, nije ona so- | uredovnog sjedišta, pa da pošumlji- iizam, Samo polje zna dati život lju- ovanje bude pod njihovim direktnim dima vjere i rada, koji na ponoru dje- “nadzorom, iuače će se dobar dia sje- čjin utopija slavodobitno učestvuju u men Vek. simbol, koji ona predstavlja. Drvo nije | troškom, koji razmjerno onom sijanja, do Orebića, od preklanjskog požara s. : : + | Svim pothvalima praktičnog života, Ta- | kove ljude treba domovina za svoj na- - predak, razvoj i obranu. Zaio, više nego li universe, jesu polja škole gra- | gjanskih kreposti. Slaviti prirodu, znači | hvaliti stvoritelja. | Blagcsovimo zato, gospodo, majku . zemlju, koja danomice vrši čudesa dok pretvara slabo (nejako) sjeme u ogro- mno drvo, koje nam poklanja užitak . svojim plodom, a ugodnu zaštitu svo- jom sjenom, Drvu, koje mi danas sadimo, pO- vjest će pokloniti uzvišenije značenje, Buduće generacije viditi će s vreme- nom u ovom drvu jednu konkretnu činjenicu ovog svečanog historijskog momenta, kao najvažniju činjenicu naše narodnosti. Ovo drvo biti će živući simbol na- ših nastojanja i naše, snage, biti će »drvo stogodišnjice“, (Preveo: T. Mladinov). i i iseljivanje u Australiju. Vice Konsul Velike Britanije iz Gruža objavljuje da izdavanje engleskih vizuma osobama koje namjeravaju iseljavati u Austra- liju ponovo otpočinje od 1. aprila ove godine u ograničenom broju. Zainteresovana lica neka se obrate za informacije engleskim ja uzalud baciti. Dubrovački djaci u Pragu. EKSKURSIJA MATURANATA KR. TRGOVAČKE AKADEMIJE U ČEHOSLOVAČKU. | Prošlog utorka povraltiše se sa .na- učne školske ekskursije maturanti kr. Trgovačke Akađemije. O toj ekskursiji u. stanju smo da dademo ovaj izvještaj : Učenici IV. razreda, vogjeni dire- oktorom Dr, H. Grbavčićem i profeso- rima J. Carićem i N. Bukvićem, otpu- brzim i luksuznim parobrodom ,Ku-. manovo“ za Trst. More; koje je noć prije bilo strašno uzburkano, počelo se je stišavali i učenici su imali pri. like, da se ploveći id IZ GRUŽA DO SPLITA, a zatim uz istarsku obalu dive priro- dnim krasotama dalmatinskog i istar- j skog primorja. Vanredna susretljivost g. kapetana i ostalog časništva paro- broda, koji su u svemu, koliko su mogli, išli učenicima na ruku, učinila “je putovanje još prijatnijim. DOŠAVŠI U TRST sutradan u 9sati uspjelo je odmah od talijanskih vlasti, koje se takogjer po- okazaše vrlo susretljivim, iznimno po- stići znatan popust vozne Cijene ma brzom vlaku iz Trsta do naše sjeverne granice, Dok su učenici, povjereni je- dnom profesoru razgledali luku i grad, konsulatima u Jugoslaviji. tovaše iz Gruža 19. prošlog mjeseca | direktor s drugim profesorom prijaviše. > Svoj dolazak našem konsulatu, koji im primorski kraj za nju pogodno ilo. i ješ a. i Stjepana, universu, burgtestar, gradsku rebičke općine na Pelješcu, koja kao “| “jr jed e o E. | vijećnicu, parlamenat, vrhovno sudište, | | negdašnji stari i novi carski dvor, umje- | se stavi na raspolaganje za svaku everl- tualnu potrebu. Zahvaljujući zauzima- nju jednog našeg sunarodnjaka učenici su iza podne bili pripušteni a U BURZU cijelo vrijeme, dok je ocna radila, šlo je bilo veoma zanimivo i ne manje , poučna. Sutradan osvanuše U BEČU igdje ostadoše do večeri, razgledavši | naiprije trgovački dio građa, zatim sve glavuije znamenitosti kao crkvu sv, , tničko-historički i prirodoslovni muzej, | | s et: i <: | razne spomenike idr, Ukrcavši se opet ou vlak stigoše sutradan oko 8 sati iutra šnja đalm. šum. uprava, da pošumi ; | | akađemiju slikarstva i kiparstva, operi, k cilju svome — U ŽLATNI PRAG. U Pragu, gdje je bio dolezak naia- vljen, čekalo ih je na stanici odaslan- stvo Saveza čehoslovačkog gjaštva se oglavnim odaslanikom g. V. Palačekam, koji je učenike i vodstvo smjestio u | već pripravljene stanove i stavio im se na raspolaganje za cijelo vrijeme bo- ravka besprimjernom požrtvovnošću, Prvog se dana nije pristupilo izvršenju golove prošrama, jer su učenici, od daleka puta umorni, trebali počinka. Sutrađan prije podne razgledao se je grad a po podne u pratnji g. Dr. D. Prohaska, pirivalnog docenta na Viso- koj Trgovačkoj Školi. i g. Palačeka posjetio se je VELESAJAM. Tu se je vodstvo eskursije predstavilo g. F. Žižki, podpredsjedniku Velesajma, i nekim drugim članovima odbora koji ga najsrdačnije dočekaše i obdariše svakoga po jednim opsežnim kalalo- gom izložbe, a zavođu darovaše jetan primjerak još opsežnijeg, umjetnički vezanog i zlainim slovima urešenog Almanaha, Kod razgledanja izloženih uzoreka tumačio je učenicima svaku pojedinost g. Dr. Prohaska, tako da nije ni osialo vremena, da se sve razgleda. Sutradan u jutro razgledaše učenici TVORNICU HLJEBA U KARLINU a oko 11 sati skupiše se svi pred sta- rim Općiuskim Domom, da prema una- prijed javljenoj naimjeri polože lovor. vijenac s narodnom trobojnicom NA GROB NEZNANOG JUNAKA. Tom se prigodom sastadoše u Općin- skom Domu osim primatora (načelnika) Velikog Praga g. Dr. M. K, Baza i g. Dr. E. Stehlik-Čenkova mnogi vi- soki predstavnici, megju kojima i naš generalni konsu! g. Svelozar Rašić. Pošio je direktor Dr. Grbavčić predveo učesnike ekskursije primatoru i izložio svrhu, radi koje su se tog dana iu sakupili, ovaj ih najsrdačnije pozdravi i svi se uputiše prema kapelici, gdje se nalazi grob neznanog junaka. Pro- lazeći raznim odajama g. Dr. Proha- ska tumačio je učenicima historijsko značenje svake odaje i svakog poje- dinog predmeta u njoj. Kad se je na- pokon stiglo do kapelice, profesor N, Bukvić održa kratak zanosan patriotski govor i, nakon što se je kliknulo pa- lim žrtvama, čehoslovaškom narodu i predsjedniku čehoslovačke republike 8. T. G. Masaryku, jedan od učenika položi vijenac. Tada g. Dr, E, Stehlik- Čankov pozva direktora i prof. N. Bu- kvića u svoj ured, da mu dađu poda- taka o ekskursiji za praške novine i iom prigodom darova zavodu ilustro- vano djelo Scienze & Industrie en Tćhecoslovaqnie. Poslije podne razgledaše učenici i a ostale znamenitosti osobito Hradčane, . ka“, čemu su dokazom bili mnogo. .mlji i o njezinoj industriji, a kad je TVORNICU PIVA U SMICHOVU, INDUSTRIJSKI MUZEJ i TRGOVA. ČKU AKADEMIJU s njezinim nutarnjim uregjajem (nan. čnim zbirkama), a suviradan u jutra posjetiše po drugi put Velesajam, da_ razgledaju ostali dio. Povrativši se u grad razgledaše Državni Muzej (My. saeum Regni Bohemiae), a po podne odakle se prostire krasan vidik na či. tav grad, Petog su se dana u juto | razgledali još neki dijelovi grada, a po. i podne susseiljivošću g. ing. Barčuta posjeliše učenici i razgl: daše ORGANIZACIJU LEGIO-BANKE - sa štamparijom i knjigovežnicom, Treba osobito istaknuti, da je pe. todnevni boravak maturanata kr, Tr. govačke Akademije dubrovačke u Prq. >. gu bio shvaćen ne samo kao školska ekskursija nego takogjet kao posjeta »milih gostiju iz slavnoga Dubrovni- brojni iskazi ndjveće susretljivosti, najstdačnijeg gostoprimstva i vanre- dne počasti, Sutrađan u večer poslije. dolsska, na čajanku, koju je praška općina prigodom otvorenja Velesajma priredila u raskošnoj zgradi novog Općinskog Doma (Representačni Dum), uz mnogobrojne pozanike bilo je po- Zvano i vodstvo ekskursije. Sutradan u podne opet je vodsivo bilo pogo- šćeno u istom Općinskom Domu od otpravnika posala naše Kraljevine g. Gi. Nastasijevića, a u večer istog dana vodstvo ie primilo poziv na GALA-DINER, koji je priredilo Administrativno Vijeće i Uprava Velesajma u počast diplo- natskih predstavnika svih stranih dr- žava, zastuvanih na Velesajmu. Kod nazdravljanja u gotovo svim evropskim jezicima g. Dr. F. Žižka posvetio je - nekoliko ioplih riječi i vodstvu ek skursije kao gosiima iz Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a napose iz Dubrovnika, na što je zanosnim go- vorom odvratio prot. J. Carić. Suirađan Ministarsivo Prosvjete pre- ko g. savjetnika J. luderka poslalo je u hotel, gdje vodstvo bilo na stanu, svakomu na dar po ogroman svežanj najiuksuznijih djela, preiežnim dije lom ilustrovanih, o čehoslovačkoj ze- m dq sutrađan vodstvo otišlo, da zahvali na tom daru i predstavilo se ministarskom savjetniku_ g. Dr. F, Spišek.u, bilo je od ovoga, neposredno prije odlaska iz Praga, takogjer pozvano na večeru. U večer dan prije odlaska u Aka- demskom Domu pritegjena ČAJANKA I UČENICIMA sa strane Čehoslovačko-Jugoslovenske - Lige, Saveza čehoslovačkog gjaštva i. Uprave. Velesajma, za što se je 0s0- bito zauzela g.gja Marija Kotkova, pred» sjednica odbora Čehoslovačko - Jug9- slavenske Lige, Jugoslavenskog Kola . i Čehoslovačko - Jugoslavenskog Naro- dnogospodarskog Udruženja u Pragu. Svojim prisustvom počastiše čajanku:. sveučilišni profesor Dr, M. Murko S4 gospogjom, kćerkom i sinom, vegdašnji sveučilišni profesor direktora Dr. Gre bavčića i prof. J. Carića na bečkoj, odnosno gradačkoj universi, g. Dr. Fe Žižka sa gospogjom, g. A. Beringer, sekretar Ministarstva Prosvjete, g. Dr. Kaucky, sekretar Čehvslov-Jugosl. Lige, redaktor lisia ,Lidove Noviny“, £. j Inderka, savjetnik u Ministarstvu Pro: svjete, g. Dr, Prohaska, prosvjetni ataše, : g. Gj. Nastasijević, otpravnik poslova naše Kraljevine, g. D, Dajičić, naš vice“ konsul, g. V. Bradanović, naš honor» konsul, g.gja Dr. Gjorgjevićeva Chilap“. cova, g. ing. Barčut, g. P. Marković, predsjednik centralnog saveza Čelio: