\z

=> Ano Sie jr

Strana 2. »DUBROVA

Zaključci talijanskih novčanih zavoda
glede izvršivanja dokumentarnih akreditiva.

Poticajem Talijanskog bankarskog | “ Prenos akreditiva, može se izvršiti
udruženja u Milanu zaključeno je po- | samo temeljem posebnog naloga , Gre:
četkom ove godine megju glavnim nov- > dito transferibile“. Za svaki prenos
čanim zavodima utanačenje, temeljem | potreban je poseban nalog i posebno
kojega su se ti talijanski zavodi ob- se obračunava provizija. >
vezali postupati kod dokumentarnih Iznos akreditiva, cijena robe, ko-
akreditiva u granicama kraljevine Ita- ličina robe. Ako. je akreditiv »iob“,
lije, naročito tičući se robe koja se nije banka, kod koje je akreditiv otvo-

bude dospijetak označen, dok je kod

odmah“ vrijedi mjesec dana od otvo- |

imade otpremiti preko mora. Obzirom
na poslovnu svezu, koja postoji izme-
gju naših krajeva te talijanskih tržišta
od važnosti je, da naši privrednici točno
poznavdju te ustanove jer samo po-
stupanje temeljem istih omogućiće im,
da svoje poslovanje obavljaju bez ne-
prilika, koje mogu da inače za njih
nastanu. Ti uvjeti se u glavnome ne
razlikuju od opće uvedenog postupka,
ali ipak postoje neke posebnosti, ne-
održanje kojih može za našeg privred-
nika da bude od ieških posljedica. -

Cijeli taj pravilnik razdijeljen je u
38 točaka, koje su megjusobno razvr-

> stane ui 8 poglavlja i to:

Opozivost i neopozivost. Pravilnik
ne čini razliku izmegju akreditiva po-
tvrgjenog ili neopozivog ili potvrgje-
nog neopozivog. Naglašuje da bi se
za tu vrst akreditiva upotrebljavala je--
dinstvena oznaka ,Neopozivi akreditiv“.
Svaki ostali akreditiv je opoziv i ako

= nosi eventualni dospijelak. Dapače je

poželjno da i kod opozivih akreditiva |

neopozivih uvjetovan. Ako je. dospije--
tak na dan plagdana, onda vrijedi kao |
zadnji dan isplate prvi slijedeći radni |
dan. |

Rok otpreme. Oiprema odnosno
predaja mora da je u roku dospijetka.
»Tokom mjeseca...“ može da bude |
otprema izvršena i prije tog mjeseca |
a ,U mjesecu...“ mora da bude ot-
prema upravo tog mjeseca. ,Oiprema

renja akreditiva koristniku.

Djelomično honoriranje. Dozvo-
ljeno je, u koliko nema izričitog pro-

|

i
|

iunaloga sa strane nalogodavca,

| prijeka, koje banka smatra potrebnima

| nalogodavca sve uvjete, koji su otis-

|
1
|
i
|
|

ren, dužna predujmiti vozarinu paro-
| brodu do odredišta, pa i u slučaju da
| inače parobrod neće da robu primi.
|\Ako nije inače propisano, banka će
 primeti dokumente samo ,cii“. Iznos
, akreditiva, označen sa Cca“ kao i ko-
| ličina robe sa tom oznakom može da
diferira za 10%. U koliko je oznaka
,Cca“ samo kod robe, No može da ta
razlika bude samo na dole. Ako se
radi o robi, koja se teško: odmjeruje,
| dozvoljena“ je razlika od 3% i bez
| oznake ,cca“.

 Izručenje dokumenata. Banka ne
| preuzimlje. nikakovu odgovornost za
f ispravnost, istinitost, valjanost kao niti
|
|
|



za točnost dokumenata niti za kakvoću
robe. Takogjer ne odgovara za valja:
nost vozača ili osjeguratelja. Ako je.
označeno kao uvjet honoriranja ,do-
| kumenti otpreme“, banka će u pomanj-
| kanju posebnog naloga zahtijevsti
iakturu
ieretnicu ,cif“ (ili predatnicu ,cil“)
: -policu osjeguranja protiv onih za-



da se osjeguraju.

a) Faktura. Banka imade pravo za-
htijevati, da bude roba označena u fak-
turi onim jezikom i izrazom, kako je |
to u akreditivu označeno. |



se zadovoljiti i samo predalnicom agen-
ciji za otpremu slijedećim parobodom.
Ne primaju se tereinice od jedrenjaka
ako io nije posebno  raspolagano.
Banka prihvaća već unaprijed za svog

nuti na polici bez obveze za sebe, Ne
primaju se teretnicć, koje označuju
stanje robe.

CKI LIST“

c) police osjegvranja. Banka ne, pre
| hvdđća nalog za osiguranje protiv »svih
štela“ i u tom slučaju pridržaje
pravo, da postupa prema svojoj uvi-
gjavnosti. e
Umjesto police banka može da primi
i samo potvrdu da je osjeguranje iz-
vršeno, u koliko je ia potvrda pravo:
moćna. Ako isprave osjeguranja nisu
izdate u korist pošiljaoca, imađu gla-
giti na ,per chonto di chi spetla“ uz
potpis osjeguratelja.
Nalog za izručenje. Ako je zahti-
ojevan ,buono di consegna“ mora biti
uvijek označen onaj, iko će iu ispravu
izdati, a ako se zahtijeva i potvrđa
ispravnosti, treba označiti onoga, koji
će pregled izvršiti. ž
Općeniti uslovi. Banka postupa
premu tim uslovima. U kojim, točkama
to nije posebno označeno, banka neće



primati protunaloge. Posebno se može









Br. 15.
4 o o ova porama
djelomično honoriranje akreditiva ne
dozvoliti, rok izručenja dokumenata i
predaja robe, dali se imađe primiti te.
retnica ili predatnica, dali imađe biti

| teretnica_,all' ordine“ ili nalegjena ij;

bez nalegja, ograničenje odgovornosti
vozača, ograničenje primitka onih po.
lica koje označuju stanje robe, tičner -
se vrste police osjeguranja,

Dokumenti imadu se izručiti banki,
kod koje je akreditiv otvoren u roku
od tri dana iza predaje, ako je roba
predata u tuzemstvu a u roku od 8
dana ako je roba krCana u inostranstvi:
ali oboje uvijek u roku valjanosti
akreditiva. :

Svi ovi uslovi vrijede bez obzira,
dali je nalog za otvorenje Podijeljen
iz tuzemsiva ili inozemstva,

Za naše brivrednike biće od naročite
važnosti rok, kada se dokumenti imadu
izručiti, pogotovo ako im je akreditiv -

samo raspolagati u slijedećim slučaji- | prigodom izvoza otvoreu kod jednog"



ma: brzojavna obavijest koristnika, | zavoda u Italiji. Bancarius.
Opći ekonomski pregled.
ENGLESKA. | ćaju*one industrije. kod kojih ove si.

U početku godine postojala je nada | rovime sačinjavaju znatni dio sveukup-

i raspoloženje u dobar daljnji razvoj
ekonomskih prilika, uslijed toga što

onih proizvodnih troškova, kako je to
onop.kod gradnje Brođova.
je rasprava o reparacijama svišila sa

Jedno od najvećih engleskih paro-

prihvatom Dawes-ove osnove, ai stoga | brodarskih društava naručilo je kod
što se na čelu zemlje nalazi vlada | Deutsche We:ft-+Hamburg, pet motor-

sk ona kapitalu. s :
Trgovina i promet u istinu su bili
nešto življi, a bankovni svijet imao je
lijepih zarada sa američkim kapitalom
koji je posredstvom Londona priticao

investiran u samoj Engleskoj.

|0nih brodova po 10.000 tona, pošto je
(i najjeftinija engleška ponuda bila još
| skuplja od njemačke ponude.

| FRANCUSKA.

evropskom kontinentu a dijelom bio Uslijed bijega kapitala iz zemlje i
| države i privatno gospodarstvo teško

1 Qve su se prilike megjutim promi- | dolazi do potrebitih novčanih sredstava,
b) Teretnica ili predalnica. Ako se: jenile. Povišena je prije svega dis. | a kamati se nalaze u permaneninom

gleskoj, a ovo povišenje kamatne stope

| n€povoijno djeluje na sveukupnu: pri-
| vredu.

| teretnica ne zahtijeva izričito, banka će | kontna stopa u svrhu da zadrži ame- porastu. Nepovjerenje prema franku
|rički kapital koji je investiran u En- raste, uslijed sistematske propagande
| krugova visoke financije i teške in.
| dustrije. E

Banque de France namjera/a po-

Industrija je nerentabilna, jer je pro- | novno povisiti diskontnu stopu.

o izvodnja skupa zbog visokih nadnica ,
(i kratkog radnog vremena, Najteže su
prilike u kamenougljenoj proizvošnji

i industriji željeza, pa to najjače osje-



o Korizmeni i Uskrsni običaji
kod našeg seoskog naroda u dubrovačkoj okolici.
: Piše Vlaho Fortunić, učitelj.

Iza veselih pokladnih dana nadogje
korizma, koju naš narod u pravome
stislu poštuje postom i molitvom.
Odma u srijedu pepelnicu opere do-
maćica sudje i zapari vrelom vodom,
osuši i objesi.

Kroz svu korizmu ne će se do ve-
like omrsiti, pu ni bijeloga smoka, a
kamo li da meso kuha. Naš seljak
uopće drži do posta, pa ima i danas
Starica, a i mlagjih, da ne će okysiti
ikakva jela ili pića, odkada se svežu
zvona u veliki četvrtak do po misi

. bijele subote (do Glorije). Doduše sve-

ćenici se tome protive, al uza sve nji-
hove razloge narod od toga običaja ne
odustaje. Naš narod, osobito na selu,
moli kroz svu godinu u svojim kuća-
ma dio od, Rozarija (Gospinu krunicu),
al kroz korizmu toga ne će propustiti
do velike, da kroz korizmu sluša svetu
misu i put od križa. Oni će i dalje
poći, ako mu je crkva udaljena od
sela, samo da prisustvuje tijem sve-
tim. obredima. - :
Ali ne samo što u kućama svojim
moli sv. krunicu, da li naši mole i
osobite molitve u stihovima, te se od-
nose na muku Gospodinovu. Te mo-

titvice stariji uče mlagjariju kod kuće, -

u ognjištu, na paši i na sijelima. Iz-
megju mnoštva tih molitvica i ćudo-
rednih priča, što ih naš narod izumio
i od koljena do koljena polaze, saku.

pio je pisac ovih redaka cijelu zbirku,
koju će u svoje vrijeme posebno o-
bjaviti,

| Naš narod časti svetu korizmu ne
samo postom i molitvom, te se špravlja
velikoj svečanosti sv. Uskrsnuću, da )i
i vanjštinom to on poštuje i svetkuje.
| Malo ćeš kad čuti, da se razlijega
| pjesma u polju ili u gorij pa se ne
| čaju ni gusle u ognjištu, a o kakovu
plesu u korizmi nema ni govora, U
ognjištu se Bog moli, pričaju ćuđo-
redne priče, ponajviše iz života Jezu-
SOVA ; tu se uči mlagje ponajviše mo-
litvice u stihovima.

Ženske ponajviše kroz korizmu ne
oblače se u svijetlo odijelo, osobito
kad kcrkviide, a velike sedmice svaka
će ženska obući tamno odijelo i tamni
rubac (mezzo lutto) na glavu postaviti.
U veliki četvrtak i veliki petak, kad je
ljubljenje, onaj dan, sv. križa svaka je
ženska u crnini. Malo tko na selu, a
osobito u stonjskome Primorju, da
dočeka sv. Uskrsnuće ne ispovigjen
i ne pričešćen.

Nema kuće na selu, a da u Cvjetnoj
nedjelji ne blagoslovi kitu masline i
pome, pa taman i malo lista. To u
kući čuva kao pravu svelinju, pa će u
bijelu subotu; kad se blagoslovi oganj
i voda ići po baštinam i od košare
do košare, prekrstiti baštinu krštenom
vodom i zabosti po koju kimicu bla-







Konjuktura za francusku industriju

| nazaduje radi pomenjkanja novčanih
o sredstava uz povoljne uvjete, a sada

trpi naiviše tekstilna. industrija.

.goslovljene masline i križić od palme | odrasliji sa bakrenim ili srebrnim nov-
u zemlju, stablo ili megju, te se po- cem, kako se nagode iz koje daljine

moliti Bogu,

Blagoslovljenim ognjem će podžeći
vatru na svome ognjištu. Kroz veliku
| sedmicu ženske šaraju jaja sa prostom
| slamicom i rastopljenim voskom. Tako
j našarenamaste ih obično crljenom
masti, ako je u kući korot, onda će
| ih omastit u crno, al obično kuća u
| korotu rabi bijela jaja. Akoprem nijesu
naše seljakinje učile crtanje, ipak tako
ukusno našaraju jaja da ih je milina
gledati. Na nekim vidimo cvjetove $a
grančicom ; na nekim su sami cvjetovi,
zvijezdice, pasovi, Često nailazi se na
jaja na kojima su srca našarena. Ova
obično našara zaljubljena djevojčica,
koja će: darivati zaručnika, ili svoju
simpatiju. U bijelu subotu, kad se 0-
driješe zvona i zazvoni glorija svak će
kod kuće umiti lice i staro i mlado.
Djevojčice stave u vodu svakojakog
cvijeća, a ponajviše crvena, da im lice
buđe ljepše, I starac i starica se umi-
va, da im se lice pomladi, a starac će
dobro oči vođom oirti, da mu vid bude
vedriji. Težak u polju umit će svoje
lice taman vodom iz tikvice, a ribar
morom, čobanica vodom iz lokanja
kad čuju zvona na zvoniku da su
zazvonila. Svaka će kuća darovati po
koji par jaja, po tuceta ili cijeli tucet
popu i učitelju, te prijateljske kuće u
varošu, a i djeci susjedovoj ili kum-
četu treba darovati po koje jaje, Djeca
se 0 Uskrsu igraju na jaja, te penju
na gagjanje, da iz daljega pogagjaju



pi od koliko puta. Utjerali se novac u
| jaje, onda je dobiveno, ne pogodili

| gai ne uijera, novac je izgubljen.

| > Mladež i starci se igraju jajima ma
i tucanja. Pri toj igri tuče se jaje u jaje
i to vrh o vrh, dno o dno. Ono, koje
| se razbije gubi, a onaj koji razbije
| dobiva. Prije nego se počmu kucati
biva bidenje t.j. jedan drugome dava

sastoji se u tome što jajem pokucaju
u zube sjekutiće i po zveku zna se
tvrdoća jaja.

Na sami Uskrs nose skoro svaka
kuća po nekoliko jaja u crkvu, da im

da se i čoban omrsi blagoslovljena
jaja. U jaja nose, da im se blagoslovi
i sira, kruha, pa ima nekih! koji će
blagosloviti praha i olova (balota).
Blagoslovljenim prahom i olovom pu“
caju na oblake, da tobože ubiju /€

oblaka ne saspe krupa. Ovi su rijetki
slučajevi, al se ipak pomeće. Na bla:
goslovljenu kitu pome i masline kad

na što nastupio.

Sveto uskrsnuće čestita naš seljak
jedan. drugome: ,Čestito ti crijens
jaja i zelena trava! Bog ti dao sva D
dobro!“, što i ja tom čestitkom 1%
zivljem i čestilam svim onim, te uze"
taju ove običaje našeg milog naroda!

——.->><——



da kuša kako je jaje tvrdo. To bidenje _

svećenik blagoslovi ; jer onaj dan treba

gromanta (gorostasni duh), da se iZ :

i kad se iko makadi, ako misli da je —

oja BR či dk a ji