\z => Ano Sie jr Strana 2. »DUBROVA Zaključci talijanskih novčanih zavoda glede izvršivanja dokumentarnih akreditiva. Poticajem Talijanskog bankarskog | “ Prenos akreditiva, može se izvršiti udruženja u Milanu zaključeno je po- | samo temeljem posebnog naloga , Gre: četkom ove godine megju glavnim nov- > dito transferibile“. Za svaki prenos čanim zavodima utanačenje, temeljem | potreban je poseban nalog i posebno kojega su se ti talijanski zavodi ob- se obračunava provizija. > vezali postupati kod dokumentarnih Iznos akreditiva, cijena robe, ko- akreditiva u granicama kraljevine Ita- ličina robe. Ako. je akreditiv »iob“, lije, naročito tičući se robe koja se nije banka, kod koje je akreditiv otvo- bude dospijetak označen, dok je kod odmah“ vrijedi mjesec dana od otvo- | imade otpremiti preko mora. Obzirom na poslovnu svezu, koja postoji izme- gju naših krajeva te talijanskih tržišta od važnosti je, da naši privrednici točno poznavdju te ustanove jer samo po- stupanje temeljem istih omogućiće im, da svoje poslovanje obavljaju bez ne- prilika, koje mogu da inače za njih nastanu. Ti uvjeti se u glavnome ne razlikuju od opće uvedenog postupka, ali ipak postoje neke posebnosti, ne- održanje kojih može za našeg privred- nika da bude od ieških posljedica. - Cijeli taj pravilnik razdijeljen je u 38 točaka, koje su megjusobno razvr- > stane ui 8 poglavlja i to: Opozivost i neopozivost. Pravilnik ne čini razliku izmegju akreditiva po- tvrgjenog ili neopozivog ili potvrgje- nog neopozivog. Naglašuje da bi se za tu vrst akreditiva upotrebljavala je-- dinstvena oznaka ,Neopozivi akreditiv“. Svaki ostali akreditiv je opoziv i ako = nosi eventualni dospijelak. Dapače je poželjno da i kod opozivih akreditiva | neopozivih uvjetovan. Ako je. dospije-- tak na dan plagdana, onda vrijedi kao | zadnji dan isplate prvi slijedeći radni | dan. | Rok otpreme. Oiprema odnosno predaja mora da je u roku dospijetka. »Tokom mjeseca...“ može da bude | otprema izvršena i prije tog mjeseca | a ,U mjesecu...“ mora da bude ot- prema upravo tog mjeseca. ,Oiprema renja akreditiva koristniku. Djelomično honoriranje. Dozvo- ljeno je, u koliko nema izričitog pro- | i | iunaloga sa strane nalogodavca, | prijeka, koje banka smatra potrebnima | nalogodavca sve uvjete, koji su otis- | 1 | i | | ren, dužna predujmiti vozarinu paro- | brodu do odredišta, pa i u slučaju da | inače parobrod neće da robu primi. |\Ako nije inače propisano, banka će primeti dokumente samo ,cii“. Iznos , akreditiva, označen sa Cca“ kao i ko- | ličina robe sa tom oznakom može da diferira za 10%. U koliko je oznaka ,Cca“ samo kod robe, No može da ta razlika bude samo na dole. Ako se radi o robi, koja se teško: odmjeruje, | dozvoljena“ je razlika od 3% i bez | oznake ,cca“. Izručenje dokumenata. Banka ne | preuzimlje. nikakovu odgovornost za f ispravnost, istinitost, valjanost kao niti | | | za točnost dokumenata niti za kakvoću robe. Takogjer ne odgovara za valja: nost vozača ili osjeguratelja. Ako je. označeno kao uvjet honoriranja ,do- | kumenti otpreme“, banka će u pomanj- | kanju posebnog naloga zahtijevsti iakturu ieretnicu ,cif“ (ili predatnicu ,cil“) : -policu osjeguranja protiv onih za- da se osjeguraju. a) Faktura. Banka imade pravo za- htijevati, da bude roba označena u fak- turi onim jezikom i izrazom, kako je | to u akreditivu označeno. | se zadovoljiti i samo predalnicom agen- ciji za otpremu slijedećim parobodom. Ne primaju se tereinice od jedrenjaka ako io nije posebno raspolagano. Banka prihvaća već unaprijed za svog nuti na polici bez obveze za sebe, Ne primaju se teretnicć, koje označuju stanje robe. CKI LIST“ c) police osjegvranja. Banka ne, pre | hvdđća nalog za osiguranje protiv »svih štela“ i u tom slučaju pridržaje pravo, da postupa prema svojoj uvi- gjavnosti. e Umjesto police banka može da primi i samo potvrdu da je osjeguranje iz- vršeno, u koliko je ia potvrda pravo: moćna. Ako isprave osjeguranja nisu izdate u korist pošiljaoca, imađu gla- giti na ,per chonto di chi spetla“ uz potpis osjeguratelja. Nalog za izručenje. Ako je zahti- ojevan ,buono di consegna“ mora biti uvijek označen onaj, iko će iu ispravu izdati, a ako se zahtijeva i potvrđa ispravnosti, treba označiti onoga, koji će pregled izvršiti. ž Općeniti uslovi. Banka postupa premu tim uslovima. U kojim, točkama to nije posebno označeno, banka neće primati protunaloge. Posebno se može Br. 15. 4 o o ova porama djelomično honoriranje akreditiva ne dozvoliti, rok izručenja dokumenata i predaja robe, dali se imađe primiti te. retnica ili predatnica, dali imađe biti | teretnica_,all' ordine“ ili nalegjena ij; bez nalegja, ograničenje odgovornosti vozača, ograničenje primitka onih po. lica koje označuju stanje robe, tičner - se vrste police osjeguranja, Dokumenti imadu se izručiti banki, kod koje je akreditiv otvoren u roku od tri dana iza predaje, ako je roba predata u tuzemstvu a u roku od 8 dana ako je roba krCana u inostranstvi: ali oboje uvijek u roku valjanosti akreditiva. : Svi ovi uslovi vrijede bez obzira, dali je nalog za otvorenje Podijeljen iz tuzemsiva ili inozemstva, Za naše brivrednike biće od naročite važnosti rok, kada se dokumenti imadu izručiti, pogotovo ako im je akreditiv - samo raspolagati u slijedećim slučaji- | prigodom izvoza otvoreu kod jednog" ma: brzojavna obavijest koristnika, | zavoda u Italiji. Bancarius. Opći ekonomski pregled. ENGLESKA. | ćaju*one industrije. kod kojih ove si. U početku godine postojala je nada | rovime sačinjavaju znatni dio sveukup- i raspoloženje u dobar daljnji razvoj ekonomskih prilika, uslijed toga što onih proizvodnih troškova, kako je to onop.kod gradnje Brođova. je rasprava o reparacijama svišila sa Jedno od najvećih engleskih paro- prihvatom Dawes-ove osnove, ai stoga | brodarskih društava naručilo je kod što se na čelu zemlje nalazi vlada | Deutsche We:ft-+Hamburg, pet motor- sk ona kapitalu. s : Trgovina i promet u istinu su bili nešto življi, a bankovni svijet imao je lijepih zarada sa američkim kapitalom koji je posredstvom Londona priticao investiran u samoj Engleskoj. |0nih brodova po 10.000 tona, pošto je (i najjeftinija engleška ponuda bila još | skuplja od njemačke ponude. | FRANCUSKA. evropskom kontinentu a dijelom bio Uslijed bijega kapitala iz zemlje i | države i privatno gospodarstvo teško 1 Qve su se prilike megjutim promi- | dolazi do potrebitih novčanih sredstava, b) Teretnica ili predalnica. Ako se: jenile. Povišena je prije svega dis. | a kamati se nalaze u permaneninom gleskoj, a ovo povišenje kamatne stope | n€povoijno djeluje na sveukupnu: pri- | vredu. | teretnica ne zahtijeva izričito, banka će | kontna stopa u svrhu da zadrži ame- porastu. Nepovjerenje prema franku |rički kapital koji je investiran u En- raste, uslijed sistematske propagande | krugova visoke financije i teške in. | dustrije. E Banque de France namjera/a po- Industrija je nerentabilna, jer je pro- | novno povisiti diskontnu stopu. o izvodnja skupa zbog visokih nadnica , (i kratkog radnog vremena, Najteže su prilike u kamenougljenoj proizvošnji i industriji željeza, pa to najjače osje- o Korizmeni i Uskrsni običaji kod našeg seoskog naroda u dubrovačkoj okolici. : Piše Vlaho Fortunić, učitelj. Iza veselih pokladnih dana nadogje korizma, koju naš narod u pravome stislu poštuje postom i molitvom. Odma u srijedu pepelnicu opere do- maćica sudje i zapari vrelom vodom, osuši i objesi. Kroz svu korizmu ne će se do ve- like omrsiti, pu ni bijeloga smoka, a kamo li da meso kuha. Naš seljak uopće drži do posta, pa ima i danas Starica, a i mlagjih, da ne će okysiti ikakva jela ili pića, odkada se svežu zvona u veliki četvrtak do po misi . bijele subote (do Glorije). Doduše sve- ćenici se tome protive, al uza sve nji- hove razloge narod od toga običaja ne odustaje. Naš narod, osobito na selu, moli kroz svu godinu u svojim kuća- ma dio od, Rozarija (Gospinu krunicu), al kroz korizmu toga ne će propustiti do velike, da kroz korizmu sluša svetu misu i put od križa. Oni će i dalje poći, ako mu je crkva udaljena od sela, samo da prisustvuje tijem sve- tim. obredima. - : Ali ne samo što u kućama svojim moli sv. krunicu, da li naši mole i osobite molitve u stihovima, te se od- nose na muku Gospodinovu. Te mo- titvice stariji uče mlagjariju kod kuće, - u ognjištu, na paši i na sijelima. Iz- megju mnoštva tih molitvica i ćudo- rednih priča, što ih naš narod izumio i od koljena do koljena polaze, saku. pio je pisac ovih redaka cijelu zbirku, koju će u svoje vrijeme posebno o- bjaviti, | Naš narod časti svetu korizmu ne samo postom i molitvom, te se špravlja velikoj svečanosti sv. Uskrsnuću, da )i i vanjštinom to on poštuje i svetkuje. | Malo ćeš kad čuti, da se razlijega | pjesma u polju ili u gorij pa se ne | čaju ni gusle u ognjištu, a o kakovu plesu u korizmi nema ni govora, U ognjištu se Bog moli, pričaju ćuđo- redne priče, ponajviše iz života Jezu- SOVA ; tu se uči mlagje ponajviše mo- litvice u stihovima. Ženske ponajviše kroz korizmu ne oblače se u svijetlo odijelo, osobito kad kcrkviide, a velike sedmice svaka će ženska obući tamno odijelo i tamni rubac (mezzo lutto) na glavu postaviti. U veliki četvrtak i veliki petak, kad je ljubljenje, onaj dan, sv. križa svaka je ženska u crnini. Malo tko na selu, a osobito u stonjskome Primorju, da dočeka sv. Uskrsnuće ne ispovigjen i ne pričešćen. Nema kuće na selu, a da u Cvjetnoj nedjelji ne blagoslovi kitu masline i pome, pa taman i malo lista. To u kući čuva kao pravu svelinju, pa će u bijelu subotu; kad se blagoslovi oganj i voda ići po baštinam i od košare do košare, prekrstiti baštinu krštenom vodom i zabosti po koju kimicu bla- Konjuktura za francusku industriju | nazaduje radi pomenjkanja novčanih o sredstava uz povoljne uvjete, a sada trpi naiviše tekstilna. industrija. .goslovljene masline i križić od palme | odrasliji sa bakrenim ili srebrnim nov- u zemlju, stablo ili megju, te se po- cem, kako se nagode iz koje daljine moliti Bogu, Blagoslovljenim ognjem će podžeći vatru na svome ognjištu. Kroz veliku | sedmicu ženske šaraju jaja sa prostom | slamicom i rastopljenim voskom. Tako j našarenamaste ih obično crljenom masti, ako je u kući korot, onda će | ih omastit u crno, al obično kuća u | korotu rabi bijela jaja. Akoprem nijesu naše seljakinje učile crtanje, ipak tako ukusno našaraju jaja da ih je milina gledati. Na nekim vidimo cvjetove $a grančicom ; na nekim su sami cvjetovi, zvijezdice, pasovi, Često nailazi se na jaja na kojima su srca našarena. Ova obično našara zaljubljena djevojčica, koja će: darivati zaručnika, ili svoju simpatiju. U bijelu subotu, kad se 0- driješe zvona i zazvoni glorija svak će kod kuće umiti lice i staro i mlado. Djevojčice stave u vodu svakojakog cvijeća, a ponajviše crvena, da im lice buđe ljepše, I starac i starica se umi- va, da im se lice pomladi, a starac će dobro oči vođom oirti, da mu vid bude vedriji. Težak u polju umit će svoje lice taman vodom iz tikvice, a ribar morom, čobanica vodom iz lokanja kad čuju zvona na zvoniku da su zazvonila. Svaka će kuća darovati po koji par jaja, po tuceta ili cijeli tucet popu i učitelju, te prijateljske kuće u varošu, a i djeci susjedovoj ili kum- četu treba darovati po koje jaje, Djeca se 0 Uskrsu igraju na jaja, te penju na gagjanje, da iz daljega pogagjaju pi od koliko puta. Utjerali se novac u | jaje, onda je dobiveno, ne pogodili | gai ne uijera, novac je izgubljen. | > Mladež i starci se igraju jajima ma i tucanja. Pri toj igri tuče se jaje u jaje i to vrh o vrh, dno o dno. Ono, koje | se razbije gubi, a onaj koji razbije | dobiva. Prije nego se počmu kucati biva bidenje t.j. jedan drugome dava sastoji se u tome što jajem pokucaju u zube sjekutiće i po zveku zna se tvrdoća jaja. Na sami Uskrs nose skoro svaka kuća po nekoliko jaja u crkvu, da im da se i čoban omrsi blagoslovljena jaja. U jaja nose, da im se blagoslovi i sira, kruha, pa ima nekih! koji će blagosloviti praha i olova (balota). Blagoslovljenim prahom i olovom pu“ caju na oblake, da tobože ubiju /€ oblaka ne saspe krupa. Ovi su rijetki slučajevi, al se ipak pomeće. Na bla: goslovljenu kitu pome i masline kad na što nastupio. Sveto uskrsnuće čestita naš seljak jedan. drugome: ,Čestito ti crijens jaja i zelena trava! Bog ti dao sva D dobro!“, što i ja tom čestitkom 1% zivljem i čestilam svim onim, te uze" taju ove običaje našeg milog naroda! ——.->><—— da kuša kako je jaje tvrdo. To bidenje _ svećenik blagoslovi ; jer onaj dan treba gromanta (gorostasni duh), da se iZ : i kad se iko makadi, ako misli da je — oja BR či dk a ji