K:: u



. od prošlih godina i nova žetva, koja |

- amerikansko tržište, morala se ponu-

oljivi, a što nas mora naročito da za-
tan položaj nad dalmatinskim buhačem,
ote đa se cijene ovome moraju ravnati

> bjeći? Mislim, da može, ako bude
“ozbiljne volje kod Svih zainteresovani, :

oješno i šteino mišljenje kod seljaka,

cvijet na stabljici prezri, jer time po-
staje teži i korist bi bila u dobitku na

Strana 2.

matinski buhač u japanskom buhaču |čumali sa pogibelji koja prijeti dal-
dobio jednog vrlo opasnog konkurenta, | matinskoj robi od japanske, ove go-
naročito na amerikanskom tržištu, koje dine mogli bi pretrpjeti teže gubitke
je i danas, kaoi prije, glavni potrošač | nego li na žetvi 1924. Treba da se
buhača. Japan nije bio upleten u rat- | učini za buhač ono, što se je uspjelo
ne operacije u svjetskom ratu pa je | za peljen. Do otrag godinu, dvije dana,
njegov težak imao priliku, da poveća | dalmatinski peljen nije se uopće za-
gojidbu buhača i to je neprestano ra- | sebno kvotirao na produktnoj bersi u
slo, da tako rečemo, do danas. Pro- | New-Yorku, nego je dolazio pod za-
šlogodišnja žetva, po pouzdanim in« | jedničko_ ime skupa sa grčkim i Špa.
formacijama, iznašala je u Japanu oko | njolskim. Zahvaleć nastojanju tekoli-
4000 t. a zaliha od 1923. računa se, | Cine dalmatinskih tvrtka, danas se isti
da je dostizala oko 400 t. Amerikan- | kvotira na zasebnom mjestu i io prvi
sko tržište nije bilo prazno sa robom | na redu, jer dalmatinski čisti list je
ocijenjen kao najbolja vrst. Kako da-
nas Dalmacija godišnje šalje za Ame-
riku nekoliko stotina tona čisto pelje-
novog lista, a seljaci ne samo da su
skoro zaboravili ma sebični, nego i
bokvica se već malo bere, tako treba
nijesu na vrijeme predvidjeli konju- | da naši seljaci uznastoje, da u koliko
kturu koja očekuje buhač, pak je tiji« to sama priroda pogoduje i omogu-
hovo popuštanje u cijenama uvijek za- | ćava, da za unaprijed sabiru samo za-
kasnilo, jer Japanci su ih redovito u | ivorenu i poluzatvorenu vrst, a što
tome prestizali. Posljedica je toga, da | moguće manje otvorenog. Čim dalma-
se računa, da danas u čitavoj Dalma- | tinski buhač bude pripoznat na svjet-
ciji ima još nerasprodane roke oko | skom tržištu, a to je Amerika, da po
180 t. premda su cijene za 100% niže | svojoj vrsti nadmašuje japansku, onda
nego na početku kampanje, a k tome ćemo istom uspjeti, da se otrgnemo
smo pred pragom nove žetve, koja do  podregjenog položaja. Tada bi smo
sada najbolje obećava, koliko u nas mogli očekivat, da budu u New-Yorku
toliko u Japanu. Izgledi nijesu utješ- na bersi dvije cijene za buhač i da
dalmatinski dogje, kao peljen na prvo
brinjuje je to, da je Japan uspio da | mjesto. Kao što naši krajevi nijesu za
zadrži na svjetskom tržištu dominan- > peljen jedini proizvagjači i dalmatin-
ske tvrike, koje rade direktno sa Ame-
rikom, vode računa o cijenama kon-
, kurencije, tako će bit potrebiti isti po-
| stupak sa buhačom. Velika bi već bila
dobit u lome, da bi pod jednakim
uvjetima uvijek dalmatinska roba imala
, prednost pred japanskom, a nebiina-
dalje klipsala za ovom i zadovoljila
se sa mrvicam. Dalmatinski buhač u-





je bila vrlo obiljna u Japanu, da se
uzmogne većim dijelom da plasira na

dit uz niže cijene, nego li 1923. To
su Japanci učinili. Dalmatinski trgovci

——————-—————

po japanskom. Može li se tome iz-

a naročitoć kod samog dalmatinskog |
iežaka. Japanska roba nije loša, jer,
da je lakova, ne bi bila potraživana,
ali dalmatinska je bolja naročito za-
tvorena i poluzatvorena. Kod ovogo-
dišnje žetve (reba da naši težaci na-
stoje da dobiju što više zatvorene i
poluzatvorere robe, a što moguće ma-
nje otvorene. Na otoku Mljetu i u du-
brovačkom srezu, uvriježilo se pogri-

jakim i veoma dobro organizovanim
protivnikom u japanskom buhaču, i
oda izadje iz te borbe pobjednikom,
treba samo malo više pažnje i dobre
ovolje od strane dalmatinskog težaka,
odaisvoj produkat učini, na način
kako gore spomenuto, prvoklasnim bu-
.hačem, Ide se u susret vremenu, kad
će bit buhača u izobilju, a kad je to
slučaj sa jednom robom, onda se po-
najviše najbolja vrst traži. Japanci se
| već organizuju za predstojeću konju.
okturu i u ovo zadnje vrijeme bilo je
| govora megju ovdašnjim trgovačkim
| krugovima, kako se je tu nedavno
japanski poslanik u Beču obratio na
; Dubrovačku Trgovačku Komoru s mol-
bom, da mu dostave razne podatke
lomično izgubi pri potpunom rascvatu. o Dalmaciji. Sadioci buhača na vrije-
Korist od ovakovog postupka prelazi "me su s ovim upozoreni na opasnost,
na daleko korist od dobitka na težini. | koja prijeti dalmatinskom buhaču a
Po našem mišljenju, ako  dalmatin- talijanska poslovica veli, čovjek na vri-
Ski težaci, koji se bave gojidbom bu- | jeme obavješten na polu spašen.
hača na vrijeme ozbiljno ne budu ra- Stanko Gučić.

da će imat veće korisli, ako pusti da

težini. Neupućeni pak ne znaju, da
ako se pri takovom postupku u istinu
dobiva ma težini, da su oni u stvar:
nosti na gubitku, jer, kad ne bi pro- |
pustili da cvijet na struku prezri au- |
brali ga čim otvori i to čist cvijet bez |
skoro ikakve stabljike, da bi cvijet bio
malenkost lakši, ali za to skuplji, jer |
bi zadržao u sebi više snage, koju dje- |



Današnji podlistak.

Upozorujemo čitatelje na interesan-
ip i | tni podlistak g. prof. Vučetića o izvr-
sb oo a na PRE SRE Mene m era
našeg vrlo ugl. saradnika g. Milana | ni Pm gr arua DN ,
Rešetara, proiesora universiteta u Za-  Slašenju osude, mučenju u istrazi i o
a a ia i no- | dželatima,
vom vlastelom prije pada dubr. 2 z zi
blike, o: hjihovgi sodleene dvije odio Posjet gradskih zname.
(Salamankeze i Sorboneze) o porijeklu | nitosti.

| Door: svaki dan od 10-11 sati. —

tih naziva i uzrocima podjele.

Zahvaljujući i ovim putem ugl. na- Relikvijar: Srijeda i subota od 11-19
šem naučenjaku što nas je u zadnje | s. (ulaznina 10 Din.) — Muzej: uto-
rak, četvrtak, subota i nedjelja od

vrijeme počastio sa nekoliko svojih :
lijepih i učenih priloga, svraćamo već 10-12 s. (ulaznina 3 Din.) — Zidine:
dozvola kod Komade Mjesta. — Bi-

Ta starog Dubrovnika,

Salamankezi i Sorbonezi.



sada pažnju naših čitalaca na ove in-
teresantne članke.



le ž Beka uz dozvolu starješi
Papirnici Lujo Pešević tjesinstva samostana.



stigao je bogati izbor papira u ma-
pama i kutijama kao i raznih umjetnič-
kih dopisnica, albuma Dubrovnika itd,





> Pošaljite pretplatu!



olazi u jedan jak i otvoren sukob sa

oblioteka Franjevaca i Dominikanaci“

a

M | > ODUBROVAREKITSTJĆ ko

Soja |
(Soja hispida),

Soja je mahunasta biljka, koju goje
od pamtivijeka na Krajnjem Istoku.
Plod joj je runjava mahuna, koja 'sa-
drži obično 3 mala okrugla zrna. Ima
od nje više suvrsti, a tri su glavne i
razlikuju se po boji zrma (žuto, ze-
leno ili crno).

Po ltić-u domaći nazivi za ovu biljku
u raznim zemljema ovi su: u Kini
| yeu-teu ili ta-steu ili su; u Japanu
mame ili daizu; u Anamu dau nau ;
|u Tonkinu dau tuong ; u Indijam pa-
tani žokra; u Bengaliji ram kurti,
gari ili kalai; u Ceilonn baivan; u
Engleskoj toy bean; u Njemačkoj So- |
| jabohne ; u Francuskoj soja, soya, pois
| chinois, ili haricot ol&agineux ; u Ho-
| landiji“sojaboon ; u Italiji sola.
| Prvi pokusi gojenja soje u Evropi
(koju je biljku Kimplerer bio proučio
već god, 1690 u Japanu) potječu još
od kraja 18. vijeka. U Englešku je
uvedoše god. 1790, ali je već od 1779
god. goji Muzej za Prirodoznanstvo
u Parizu. God. 1848, nalazimo je u

soje ostadoše osamljeni i bez većeg
uspjeha, jer su bili poduzeli sa ne-
probranim (uopće jako poznim) sje-
menjem. Docnije su našli vrstu, koja
ranije sazrijeva i donosi obilan rod.

oSoja ljubi zemlju ilovasto kreme-
nastu ili ilovasto vapnenastu i drago-
cjena je zato što i u lošim zemljama
dava dobar rod. Podnosi sušu, a, što
je najglavnije, ne napadaju je insekti
ni kriptogamske bolesti. Služi joj fos-

o0fatno i potasno gnojenje, dok ona |

| obogaćuje zemlju dušikom i priprav-
lja ju za drugu kulturu, kaon. pr. du-

sadi kad i grah, u aprilu, u kućice.
|VAko se ima upotrebit za hranu stoke,
| onda se sije omaške i tad treba po
| hektaru 100—120 kg. sjemenja (zrna),
dok u prvom slučaju treba 30—60 kg
| sjemenja. ,

S ekonomskog i gasironomskog gle-
dišta soja je biljka, koja daje najjel-
tinije hranjive elemente, a ti su:

I. Mlijeko i sir od soje zvan u
Kini to-iu. i

H. Brašno i kruh
biscuit.

Ii. Ulje od soje.

IV. Soja kao grah.

od soje, kolači i

Kini i Japanu zovu Sho-yn).

Sve ovo Evropljani malo cijene, pa
i stabljiku i Zrmo upotrebljavaju go-
tovo samo za prehranu marve. '

Drukčije je pak s industrijskog gle-
dišta. Zrno od soje dava samo 15 - 18%
ulja, ali može tako obilno rodit, da na
jednom hektaru bude od 27 do 35 hl
ulja. Ulje ima lijepi ukus i služi za
začinu, za sapun i za pravljenje
margarina. Buduć se dosla brzo suši,
upotrebljava se i za bojadisanje. Na-
kon istiještenja ulja, komine su jako
dobra hrana za stoku.

Soja je, kao što se iz. dosad iz-
loženog razabire, važna biljka,

nam ova sočivnjača ne bi za drugo
služila već samo za hranu marve.

920 m.



Italiji. U početku svi pokusi gojenja |

\'han, kukuruz, ječam itd. Kod nas se ,
| 2

V. Umoka (sauce) od soje (koju u

od
koje bi jamačno i naša poljoprivreda
mogla ctpsti veliku korist, i kad bi

Ivo I. Stjepović.

Lječilište -- Pension Griutovec.
Predvor kod Kranja. Morska visina
Jedinstveno lijep položaj na
podnožju alpinskih gorostasa Grinto-
vec i Storžič. Jugoslavenska Švica, Mli-
| ječne kureikure za gojenje, slobodne
kupke, sunčane kupke. Bezkonkurenčne
jeitine cijene. Cijelu godinu otvoreno.
U glav. sezoni Danzing - trio - orkestar. |

Br. 16
Sa našey tržišta.
| Novosađska Burza bilježi dne 16/4.
, pšenica —; kukuruz maj-juni 197.59
| srijemski za maj 187.50, brašno 0/700:
| Domaći mlinovi povisili su nešto Cijene,

| Cijene u Gružu: pšenica —, kuku.

oruz 240, zob 360, iranko obala Gruž,
, mjera u Gružu.

Kako spomenuto, domaća brašna s
opet povisila; ne dolaze za našu gra.
šku pijacu uopće u obzir, jer su tali.
janski mlinovi opet snizili cijene za
jednu malenkost, tako da se danas
prodaje telijansko brašno u Gružu:
00/660, 0/Sp 610, I/A 590, jednolično

| pšenično brašno 910. franko obalu Gruž
| Kolonijalna roba.
Šećer. nepromjenjen, prodaje se y
| Gružu kristalni 14,10 kocke 15.85,
Kafa nepromjenja.

Pirinač Gigante 9.20, Splendor 8.69 |
| Prava engl. modra galiča 98/99%
u drvenim buradima 8.40,
Sumpor doppio raifinato u platne.
| nim vrećama 250 255.
. Bomači produkti.
| Buhač. U zadnje dane opeta su
uslijedila u Trstu manje prodaje uz

| nepromjenjene cijene, tako da ovdje. .
ošnji naši izvoznici buhača uslijed wo.
gućeg izgleda prodaje, kupuju i pla-
| ćaju već koji dinar više. Izgleda daje.
| ova prodaja u Trstu jedino za potrebu |
| same Evrope, te u tom slučaju će biti
| kraikotrajna_ i ograničena.- Sezonska
! kupnja za Ameriku je prošla, a na-
.bavke su se vršile većinom u Japanu.
Plaća se Din. 17.18 za otvoreni ; po-
| luzatvoreni od Din. 20-22.
| Maslinovo ulje: Potražnje nema, a
| naši trgovci su prenatrpani robom, za
| koju teško nalaze kupca.
|. Vino. Ima nešto potražnje za opolo
i bijelo, za crno slabije. Cijena bijelo
|“Din. 50.—, opolo Din. 37.—, crna pro-
osta Din, 27.— po stepenu. Dingač
prima Din. 40.—
| Južno voće.
Naranče. Nikakve promjene; do-
lazi te se prodaju laoguigni (crvene)
.290-300 Din. sanguelli (polucrvene) |
i 260-270 paterno (žute) 240-250,
Limuni. Ista cijena kao do sada Dim.
| 140-150 sanduk.
Povrće. Ove sedmice stiglo je ze
Jenog graška, koji se prodavao a Din.
9, krumpir mladi a Din. 8-9. Potražbe
|je bilo u svim ovim artiklima.
|

Burzovni izvještaj.

Devizno tržište rezervirano. Koliko
kupci, toliko predavaoci ne odlučuju |
se na poslove većeg stila obzirom na
uskrsne blagdane. — U središtu inte- <
resa svjetske špekulacije je još uvijek
irancuski iranak, Uzdrmane francuske
financije srušile su i Herriotov kabinet,
Valjda će novoj vladi uspjeti, da za-
priječi daljni pad francuskog  iranka.
— Dinar se drži stabilno oko 8.37 u
Ziirichu. Tečajevi na našim berzama
učvrstili su se posljednja dva dana ove
sedmice uslijed nešto jače tražnje za
proljetne dobave i jer beogradska bur-
za danas ne radi. Inače to se može
smatrati prolaznom pojavom.  Zagre-
bačka burza bilježi danas: Newyork
62.10, London 297, Prag 184.75, Ita-
lija 255//2, Paris 3.25 itd.

_—



iseljivanje u
Australiju.

Vice Konsul Velike Britanije
iz Gruža objavljuje da izdavanje |
engleskih vizuma osobama koje
namjeravaju iseljavati u Austra-
liju ponovo otpočinje od 1. aprila
ove godine u ograničenom broju:

Zainteresovana lica neka Se
obrate za informacije engleskim
konsiijatima u Jugoslaviji.





i /