K:: u . od prošlih godina i nova žetva, koja | - amerikansko tržište, morala se ponu- oljivi, a što nas mora naročito da za- tan položaj nad dalmatinskim buhačem, ote đa se cijene ovome moraju ravnati > bjeći? Mislim, da može, ako bude “ozbiljne volje kod Svih zainteresovani, : oješno i šteino mišljenje kod seljaka, cvijet na stabljici prezri, jer time po- staje teži i korist bi bila u dobitku na Strana 2. matinski buhač u japanskom buhaču |čumali sa pogibelji koja prijeti dal- dobio jednog vrlo opasnog konkurenta, | matinskoj robi od japanske, ove go- naročito na amerikanskom tržištu, koje dine mogli bi pretrpjeti teže gubitke je i danas, kaoi prije, glavni potrošač | nego li na žetvi 1924. Treba da se buhača. Japan nije bio upleten u rat- | učini za buhač ono, što se je uspjelo ne operacije u svjetskom ratu pa je | za peljen. Do otrag godinu, dvije dana, njegov težak imao priliku, da poveća | dalmatinski peljen nije se uopće za- gojidbu buhača i to je neprestano ra- | sebno kvotirao na produktnoj bersi u slo, da tako rečemo, do danas. Pro- | New-Yorku, nego je dolazio pod za- šlogodišnja žetva, po pouzdanim in« | jedničko_ ime skupa sa grčkim i Špa. formacijama, iznašala je u Japanu oko | njolskim. Zahvaleć nastojanju tekoli- 4000 t. a zaliha od 1923. računa se, | Cine dalmatinskih tvrtka, danas se isti da je dostizala oko 400 t. Amerikan- | kvotira na zasebnom mjestu i io prvi sko tržište nije bilo prazno sa robom | na redu, jer dalmatinski čisti list je ocijenjen kao najbolja vrst. Kako da- nas Dalmacija godišnje šalje za Ame- riku nekoliko stotina tona čisto pelje- novog lista, a seljaci ne samo da su skoro zaboravili ma sebični, nego i bokvica se već malo bere, tako treba nijesu na vrijeme predvidjeli konju- | da naši seljaci uznastoje, da u koliko kturu koja očekuje buhač, pak je tiji« to sama priroda pogoduje i omogu- hovo popuštanje u cijenama uvijek za- | ćava, da za unaprijed sabiru samo za- kasnilo, jer Japanci su ih redovito u | ivorenu i poluzatvorenu vrst, a što tome prestizali. Posljedica je toga, da | moguće manje otvorenog. Čim dalma- se računa, da danas u čitavoj Dalma- | tinski buhač bude pripoznat na svjet- ciji ima još nerasprodane roke oko | skom tržištu, a to je Amerika, da po 180 t. premda su cijene za 100% niže | svojoj vrsti nadmašuje japansku, onda nego na početku kampanje, a k tome ćemo istom uspjeti, da se otrgnemo smo pred pragom nove žetve, koja do podregjenog položaja. Tada bi smo sada najbolje obećava, koliko u nas mogli očekivat, da budu u New-Yorku toliko u Japanu. Izgledi nijesu utješ- na bersi dvije cijene za buhač i da dalmatinski dogje, kao peljen na prvo brinjuje je to, da je Japan uspio da | mjesto. Kao što naši krajevi nijesu za zadrži na svjetskom tržištu dominan- > peljen jedini proizvagjači i dalmatin- ske tvrike, koje rade direktno sa Ame- rikom, vode računa o cijenama kon- , kurencije, tako će bit potrebiti isti po- | stupak sa buhačom. Velika bi već bila dobit u lome, da bi pod jednakim uvjetima uvijek dalmatinska roba imala , prednost pred japanskom, a nebiina- dalje klipsala za ovom i zadovoljila se sa mrvicam. Dalmatinski buhač u- je bila vrlo obiljna u Japanu, da se uzmogne većim dijelom da plasira na dit uz niže cijene, nego li 1923. To su Japanci učinili. Dalmatinski trgovci ——————-————— po japanskom. Može li se tome iz- a naročitoć kod samog dalmatinskog | iežaka. Japanska roba nije loša, jer, da je lakova, ne bi bila potraživana, ali dalmatinska je bolja naročito za- tvorena i poluzatvorena. Kod ovogo- dišnje žetve (reba da naši težaci na- stoje da dobiju što više zatvorene i poluzatvorere robe, a što moguće ma- nje otvorene. Na otoku Mljetu i u du- brovačkom srezu, uvriježilo se pogri- jakim i veoma dobro organizovanim protivnikom u japanskom buhaču, i oda izadje iz te borbe pobjednikom, treba samo malo više pažnje i dobre ovolje od strane dalmatinskog težaka, odaisvoj produkat učini, na način kako gore spomenuto, prvoklasnim bu- .hačem, Ide se u susret vremenu, kad će bit buhača u izobilju, a kad je to slučaj sa jednom robom, onda se po- najviše najbolja vrst traži. Japanci se | već organizuju za predstojeću konju. okturu i u ovo zadnje vrijeme bilo je | govora megju ovdašnjim trgovačkim | krugovima, kako se je tu nedavno japanski poslanik u Beču obratio na ; Dubrovačku Trgovačku Komoru s mol- bom, da mu dostave razne podatke lomično izgubi pri potpunom rascvatu. o Dalmaciji. Sadioci buhača na vrije- Korist od ovakovog postupka prelazi "me su s ovim upozoreni na opasnost, na daleko korist od dobitka na težini. | koja prijeti dalmatinskom buhaču a Po našem mišljenju, ako dalmatin- talijanska poslovica veli, čovjek na vri- Ski težaci, koji se bave gojidbom bu- | jeme obavješten na polu spašen. hača na vrijeme ozbiljno ne budu ra- Stanko Gučić. da će imat veće korisli, ako pusti da težini. Neupućeni pak ne znaju, da ako se pri takovom postupku u istinu dobiva ma težini, da su oni u stvar: nosti na gubitku, jer, kad ne bi pro- | pustili da cvijet na struku prezri au- | brali ga čim otvori i to čist cvijet bez | skoro ikakve stabljike, da bi cvijet bio malenkost lakši, ali za to skuplji, jer | bi zadržao u sebi više snage, koju dje- | Današnji podlistak. Upozorujemo čitatelje na interesan- ip i | tni podlistak g. prof. Vučetića o izvr- sb oo a na PRE SRE Mene m era našeg vrlo ugl. saradnika g. Milana | ni Pm gr arua DN , Rešetara, proiesora universiteta u Za- Slašenju osude, mučenju u istrazi i o a a ia i no- | dželatima, vom vlastelom prije pada dubr. 2 z zi blike, o: hjihovgi sodleene dvije odio Posjet gradskih zname. (Salamankeze i Sorboneze) o porijeklu | nitosti. | Door: svaki dan od 10-11 sati. — tih naziva i uzrocima podjele. Zahvaljujući i ovim putem ugl. na- Relikvijar: Srijeda i subota od 11-19 šem naučenjaku što nas je u zadnje | s. (ulaznina 10 Din.) — Muzej: uto- rak, četvrtak, subota i nedjelja od vrijeme počastio sa nekoliko svojih : lijepih i učenih priloga, svraćamo već 10-12 s. (ulaznina 3 Din.) — Zidine: dozvola kod Komade Mjesta. — Bi- Ta starog Dubrovnika, Salamankezi i Sorbonezi. sada pažnju naših čitalaca na ove in- teresantne članke. le ž Beka uz dozvolu starješi Papirnici Lujo Pešević tjesinstva samostana. stigao je bogati izbor papira u ma- pama i kutijama kao i raznih umjetnič- kih dopisnica, albuma Dubrovnika itd, > Pošaljite pretplatu! olazi u jedan jak i otvoren sukob sa oblioteka Franjevaca i Dominikanaci“ a M | > ODUBROVAREKITSTJĆ ko Soja | (Soja hispida), Soja je mahunasta biljka, koju goje od pamtivijeka na Krajnjem Istoku. Plod joj je runjava mahuna, koja 'sa- drži obično 3 mala okrugla zrna. Ima od nje više suvrsti, a tri su glavne i razlikuju se po boji zrma (žuto, ze- leno ili crno). Po ltić-u domaći nazivi za ovu biljku u raznim zemljema ovi su: u Kini | yeu-teu ili ta-steu ili su; u Japanu mame ili daizu; u Anamu dau nau ; |u Tonkinu dau tuong ; u Indijam pa- tani žokra; u Bengaliji ram kurti, gari ili kalai; u Ceilonn baivan; u Engleskoj toy bean; u Njemačkoj So- | | jabohne ; u Francuskoj soja, soya, pois | chinois, ili haricot ol&agineux ; u Ho- | landiji“sojaboon ; u Italiji sola. | Prvi pokusi gojenja soje u Evropi (koju je biljku Kimplerer bio proučio već god, 1690 u Japanu) potječu još od kraja 18. vijeka. U Englešku je uvedoše god. 1790, ali je već od 1779 god. goji Muzej za Prirodoznanstvo u Parizu. God. 1848, nalazimo je u soje ostadoše osamljeni i bez većeg uspjeha, jer su bili poduzeli sa ne- probranim (uopće jako poznim) sje- menjem. Docnije su našli vrstu, koja ranije sazrijeva i donosi obilan rod. oSoja ljubi zemlju ilovasto kreme- nastu ili ilovasto vapnenastu i drago- cjena je zato što i u lošim zemljama dava dobar rod. Podnosi sušu, a, što je najglavnije, ne napadaju je insekti ni kriptogamske bolesti. Služi joj fos- o0fatno i potasno gnojenje, dok ona | | obogaćuje zemlju dušikom i priprav- lja ju za drugu kulturu, kaon. pr. du- sadi kad i grah, u aprilu, u kućice. |VAko se ima upotrebit za hranu stoke, | onda se sije omaške i tad treba po | hektaru 100—120 kg. sjemenja (zrna), dok u prvom slučaju treba 30—60 kg | sjemenja. , S ekonomskog i gasironomskog gle- dišta soja je biljka, koja daje najjel- tinije hranjive elemente, a ti su: I. Mlijeko i sir od soje zvan u Kini to-iu. i H. Brašno i kruh biscuit. Ii. Ulje od soje. IV. Soja kao grah. od soje, kolači i Kini i Japanu zovu Sho-yn). Sve ovo Evropljani malo cijene, pa i stabljiku i Zrmo upotrebljavaju go- tovo samo za prehranu marve. ' Drukčije je pak s industrijskog gle- dišta. Zrno od soje dava samo 15 - 18% ulja, ali može tako obilno rodit, da na jednom hektaru bude od 27 do 35 hl ulja. Ulje ima lijepi ukus i služi za začinu, za sapun i za pravljenje margarina. Buduć se dosla brzo suši, upotrebljava se i za bojadisanje. Na- kon istiještenja ulja, komine su jako dobra hrana za stoku. Soja je, kao što se iz. dosad iz- loženog razabire, važna biljka, nam ova sočivnjača ne bi za drugo služila već samo za hranu marve. 920 m. Italiji. U početku svi pokusi gojenja | \'han, kukuruz, ječam itd. Kod nas se , | 2 V. Umoka (sauce) od soje (koju u od koje bi jamačno i naša poljoprivreda mogla ctpsti veliku korist, i kad bi Ivo I. Stjepović. Lječilište -- Pension Griutovec. Predvor kod Kranja. Morska visina Jedinstveno lijep položaj na podnožju alpinskih gorostasa Grinto- vec i Storžič. Jugoslavenska Švica, Mli- | ječne kureikure za gojenje, slobodne kupke, sunčane kupke. Bezkonkurenčne jeitine cijene. Cijelu godinu otvoreno. U glav. sezoni Danzing - trio - orkestar. | Br. 16 Sa našey tržišta. | Novosađska Burza bilježi dne 16/4. , pšenica —; kukuruz maj-juni 197.59 | srijemski za maj 187.50, brašno 0/700: | Domaći mlinovi povisili su nešto Cijene, | Cijene u Gružu: pšenica —, kuku. oruz 240, zob 360, iranko obala Gruž, , mjera u Gružu. Kako spomenuto, domaća brašna s opet povisila; ne dolaze za našu gra. šku pijacu uopće u obzir, jer su tali. janski mlinovi opet snizili cijene za jednu malenkost, tako da se danas prodaje telijansko brašno u Gružu: 00/660, 0/Sp 610, I/A 590, jednolično | pšenično brašno 910. franko obalu Gruž | Kolonijalna roba. Šećer. nepromjenjen, prodaje se y | Gružu kristalni 14,10 kocke 15.85, Kafa nepromjenja. Pirinač Gigante 9.20, Splendor 8.69 | | Prava engl. modra galiča 98/99% u drvenim buradima 8.40, Sumpor doppio raifinato u platne. | nim vrećama 250 255. . Bomači produkti. | Buhač. U zadnje dane opeta su uslijedila u Trstu manje prodaje uz | nepromjenjene cijene, tako da ovdje. . ošnji naši izvoznici buhača uslijed wo. gućeg izgleda prodaje, kupuju i pla- | ćaju već koji dinar više. Izgleda daje. | ova prodaja u Trstu jedino za potrebu | | same Evrope, te u tom slučaju će biti | kraikotrajna_ i ograničena.- Sezonska ! kupnja za Ameriku je prošla, a na- .bavke su se vršile većinom u Japanu. Plaća se Din. 17.18 za otvoreni ; po- | luzatvoreni od Din. 20-22. | Maslinovo ulje: Potražnje nema, a | naši trgovci su prenatrpani robom, za | koju teško nalaze kupca. |. Vino. Ima nešto potražnje za opolo i bijelo, za crno slabije. Cijena bijelo |“Din. 50.—, opolo Din. 37.—, crna pro- osta Din, 27.— po stepenu. Dingač prima Din. 40.— | Južno voće. Naranče. Nikakve promjene; do- lazi te se prodaju laoguigni (crvene) .290-300 Din. sanguelli (polucrvene) | i 260-270 paterno (žute) 240-250, Limuni. Ista cijena kao do sada Dim. | 140-150 sanduk. Povrće. Ove sedmice stiglo je ze Jenog graška, koji se prodavao a Din. 9, krumpir mladi a Din. 8-9. Potražbe |je bilo u svim ovim artiklima. | Burzovni izvještaj. Devizno tržište rezervirano. Koliko kupci, toliko predavaoci ne odlučuju | se na poslove većeg stila obzirom na uskrsne blagdane. — U središtu inte- < resa svjetske špekulacije je još uvijek irancuski iranak, Uzdrmane francuske financije srušile su i Herriotov kabinet, Valjda će novoj vladi uspjeti, da za- priječi daljni pad francuskog iranka. — Dinar se drži stabilno oko 8.37 u Ziirichu. Tečajevi na našim berzama učvrstili su se posljednja dva dana ove sedmice uslijed nešto jače tražnje za proljetne dobave i jer beogradska bur- za danas ne radi. Inače to se može smatrati prolaznom pojavom. Zagre- bačka burza bilježi danas: Newyork 62.10, London 297, Prag 184.75, Ita- lija 255//2, Paris 3.25 itd. _— iseljivanje u Australiju. Vice Konsul Velike Britanije iz Gruža objavljuje da izdavanje | engleskih vizuma osobama koje namjeravaju iseljavati u Austra- liju ponovo otpočinje od 1. aprila ove godine u ograničenom broju: Zainteresovana lica neka Se obrate za informacije engleskim konsiijatima u Jugoslaviji. i /