oi svaki cvijet

iu pošumljavanju okolice, ali će moći |

Strana 2.

bijati, jer prvenstvo Dubrovnika, od da
ovaj grad ima i moralne i materijalne ,
koristi, mora ostati. Zato ćemo u na-
šoj skautskoj vojsci, u kojoj svaki pravi |
četnik mora da nauči bar dva veštar- |
stva, unapregjivati. naročito ona, koji- |
ma možemo poslužiti našem građu,
Mi ćemo zato uz ostale imati veštake:
1). Izvigjače, koji će morati učiti du-
“ brovačku istoriju i znamenitosti i umeti |

je čitati iz svakog kamena, da mogu |

obavsštavati kako skaute tako po po-
trebi i druge. Oni će naročitu pažuju
imati na izletna mesta u okolici i skau-
tima i izletnicima biti pri ruci. Oni će
se postaratii za naš četnički stan, gde
će četnici skupljati s vogjomi na uče-
nje i vežbanje i gde će im biti radio-
nice. Pri svom radu će voditi pomrio
bilješke, koje će inoći da posiuže kao
gragja za knjigu za turiste po dubro-
vačkoj okolici.

2). Naši prirodnjaci proučavaće du-
brovačku botaniku i biti tumači i po-
znavaoci subtropske flore i u svoja
herbarija unositi naročito svaku biljku
koji je baš za ovu kra-
jinu karakterističan, Još će skupljat
školjke, insekte i f. d, Njihova će du-
žnost bili i posmatranje metereološkili
odnošaja, iemperature vazdulia i mora, |
vlage i t, d. već zbog izleta i kupanja, |

i za druge vrednost. Oni će pronala-
ziti i ispitivati pećine i t.d.

3). Naši vrttari i šumari će biti pri |
ruci drugim ustanovama za ulepšanje ,
grada, u podizanju i čuvanju nasada |

ali ta će sistemska posmairanja imati |
i
1
|

i samostalno radili. Eto svake se go-
dite govori i piše o pošumljavanju |

 Srgja, eli uvek ostaje pri govoru, elo

i
i
i ove Danče izgledaju, kno da nikad I
ovamo svet ne dolazi, Ki
4). Mi smo u prvom redu primorski
skauti, pa će naši mornari imati va.
žnu zadaću urazviču morskog športa, |
Najpre će pogledat, da urede jedno
skautsko kupalište, ali će prednjačit i |
u ostalim pomorskim športima i izle- |
tima po obalama i otocima.
5). Nama će biti_potrebni i vaijani |
fotografi, jer je okolina Dubrovnika |
puna slikovitih ruina i romantičkih po-
ložaja koji se ne folografišu, jer zato |
treba biti i dobar pešak. Po gotovo
se malo fotogrališu krajevi koji su uda- |
ljeni od glavnih prometnih puteva,
Eto dakle; mi možemo edmah da |
privregjujemo za naš grad, a uz to
ćemo u svemu morati biti uzor omla- |
dini i suzbijati sve njihove slabosti i |
mane kojih kao i svuda ima dosta i
kod nas.
(Prema skautskom Bednje na dah- |
čama 19. IV, 0. g. Dr. Đuro Orlić.

dendi vel

V. Ljubljanski velesajam. držaje se

ove godine od 29, augusta do 8. sep-_ ;

| tembra u Ljubljani. Ovaj velesajam je
najbolje poticalo za poboljšanje i usa-
| vršenje vlastitih proizvoda za svakoga |
 obrinika i industrijalca. Tu se
želja za natjecanje. Da nema velesaj- |
| mova, mnogi i mnogi radovi ostali bi
| nedoijerani. Tu se nalječu ne samo
| pojedinci, već i nsređi megjusobno,
Privredna stagnacija, nestašica uovaca,
nesnosne političke prilike nikoga ne

stvovanja kao izlagač na velesajmu.
Uvijek je znak slabosti, kađa se neiko
osvrće na takve misli i gubi volju,
Nije trgovac, nije industrijalac, koji
radi ,stagnacije“, radi »testašice“ gubi
volju za poslove svoga zvanja. Sto su :
teže prilike, to se više razabire koliko

tko vrijedi. Ljudi agilni i okretni često
puta podižu se upravo u doba teških
prilika, jer znadu iskoristiti slabost ,

onih, koji su mlitaviikoji lako i brzo
klonu. Oni se proguraju izmegju ovih
slabića i zauzmu pozicije, koje ovi



i rani,

i nara 3,982.401:92, 3. Brodarskom dru-

nisu znali održati.

i nekoć su bili veliki sajmovi, nu |
nikad nijesu bili tako lijepo organizi-
kao što su danas. Tko danas

| nešto vrijedi le ima čime da se ističe, |

taj može samo pomoću velike teklame

i--ato su u prvome redu velesaj- |

| movi — postići uspjeha. Niti stegna- |
| cija, niti valuta, niti političke prilike |
ine smiju nikome otimati ni volje ni |
Snage za red na privrednom polju,
| Pravi privrednici umiju sebi. sami pri-
[like stvarati,

Na Ljubljanskom velesajmu imaju



prilike i trgovci i industrijalci, da se |
megjusobno ogledaju. Tkogod dogje | zauzeti za Župu. Svi su ovi očarani
i izloži produkte svoje, vrijedan je, da ljepotom prirode, samo se tuže, da |
nema potrebilih
\premđa za to ima uvieta, Bilo bi dakle

se u javnosti istakne, a tko ne dogje,
njegova je šteta, jer će se preko njega
proći kao da ga nema. Ljubljanski ve- |
i: lesajam neka bude reprezentacija naše |

| cjelokupne domaće trgovine, industri- ,
pje i zanata.



Državna subvencija parp.

i hrodarskim društvima na | dobro urediti,
česko drušivo iz Kupara za Srebrno,
\0Ako siranci ovdje troše, te ako još

Jadranu.

O državnim subvencijama parobro.
: darskim društvima nije naša- javnost |
| dovolje 10 upućena. Te su subvencije |
dosta mršave te iznose u svemu 40.
, milijuna dinara na godinu. Ta svota |
je podijeljena kako slijedi : 1. Jadran- |
(skoj plovidbi u Šušaku za 39 linija |
| dinara 27,130.756:76, 2. Dubrovačkoj |
plovidbi u Dubrovniku za 3 linije di-

s
ragja 12

smiju uplašiti, da bi odustao od uče- >

očeskog kupal,

šivu ,Boka“ u Kotoru za 5 linija di-

“| nara 2,991. 915:86. 4. Srpsko-Albanskoj
| Banci u Cetinju za saobrać

aj po Bo-
i Skadarskom jezeru D. 1 /000.000...
štelanskoj plovidbi u Splitu za
. liniju D 164.888. 6. Omiškoj
išu i Poljičkoj u Krilu
niju D 177. 976'96. 7. Korčulan-
skoj plovidbi u Korčuli za 4. linije
D '357.51092. - — Ukupno D 35 mili-
juna 755.450" 49, Preostatak: od dinara
4944. 550 namijenjen je za druge pru-
ge, koje bi se naknadno uspostavile.
a ove subvencije društva su obvezana
esplatno prevažati poštu, a vojni icima
ag činovnicima dati 50 posto
peta pa se one moraju smatrati
za pravo kao neka naduknada za uči-










onjeni rad državi a ne kao poklon
pili potpora.

0Čehoslovaci u Župi Dubra-
vaškoj. Spomenik J. Čen
maka. jb
Primamo ovaj dopis: Mlini u Zupi

privlače svaku godinu nove i nove

| strance, najviše iz Čehoslovačke, koji

su jako iznenagjeni, kad prvi put do-
| laze u taj pitomi naš kraj, kojega —
ksko pričaju — nema uopće na cije-
lom Jadranu. Ko dogje jedanput, ne
može već nikada zaboraviti te ima ih
puno, koji su dolazili ovu godinu već

treći put. Najviše gosta ima pension |
»Mlini“, gdje megju drugim Česima |

stoji i zastupnik Narodne skupštine
čehosi. g. J. Šamalik, predsjednik Sa.
iveza za promet stranaca g. Inž. Jos,
| Theimer iz Brna, Lad, Adam, direktor
»Uzaj. zavoda čhsl. vatrogasca“ iz
Praga te nama već poznati utemeljitelj
drušiva_ Jar. Fencl iz
|Praga, koji se namjeravaju ponovno

Šetnja uz more,

potrebito, da se barem malo popravlja

i javni put kraj mora megju Mlinima i

| Sreb:nom u dužini po prilici 1 km.
| Jedna lijepa šeinja je jedan od naj-

o glavnijih uvjeta svake rivijere, a ovdje
se može lasno i sa malim troškom |
kako je već napravilo |

općini plaćaju taksu, dužuost je općine
da nešto u Župi za strance uredi.
| Budući da se dakle radi za javne in-
| ferese i javni put, očekujemo, da će
opčina doči ovoj želji u susret,
Dubrovčani i Župljani, koji imaju
koju usmene, pismene i bilo koje ob-
vezu uspomenu na glasovitog českog |

| slikara Jaroslava Čermaka; koji je prije



i
|
|
|
i
|
| tobože da se uzmognu izrabiti dvije.
1
i
1
i





50 godisa živio u župskoj Mania
mole se, da se javi upravi ovog

Radi se o jednoj akciji, da mu se pri.
likom 50 god. smrti ovog slavenskog
umjetnika (1998. ) podigne u Srebrnome
jedan dostojan spomenik, U tu svrhu
već se osniva u Pragu odbor, koji
traži uspomene na Jar, Čermaka, te će
izdati štampanu spomenicu sa sli
“u korist podizanja ovog spomenika,
Željeznica Podgorica.-Play.|

nica.

Dopis iz Podgorice: Za vrijeme zad.
njih izbora g. Stojadinović, Ministsr
finaucija, dao nem je mnoga lijepa
obećanja. Izmegju ostaloga, željeznica

| Podgorica-Plaonica irebala. bi početi

sa gradnjom, što nam je osobito tilo,
Jedino je pitanje koje nam se nameće,
| dali je umjesno graditi željeznicu, ua
način kako se projektira,
bio da se gradi pruga 0'60 cm širine,

stare lokomotive, koje su udešene za
tu širinu.

U našoj državi uskotračne željeznice
imaju širinu 0:75, a nadamo se, da
oneće proći mnogo viemena, te ćemo
| dobiti spoj preko Nikšića sa uskotrač.
nom željeznicom na Trebinje. U tom

| x
! slučaju irebali bi ponovno preudeša-
\vati prugu Podgorica-Plavnica.

Pruga Podgorica-Plavnica trebala bi

| tako možemo imali od nje koristi za
| sadašnjost i budućnost, te da nam
(služi kako garancija, da na ovu prugu
i dobijemo čim prije spoj s Trebinjem,
(osobito kada je razlika u cijeni mi-
nimalna.

Kongres privrednika u Sa«
rajevu.,

Na 14. 0. mi, otvoren je u Sarajevu
kongres privrednika cijele države na
i\ kojem će se raspravljati slijedeća a-
ktueilna pitanja :

1) prisilna negodba van stečaja,

2) Zuk. osnova o Privredn. savjetu,

3) Saobraćajne prilice naše države,

4) Pravilnik privredničkih konferen-

cija i kongresa,

9) Zanatsko kreditna politika.

Na ovom kongresu našu trg.
.0komoru zastupa njezin tajnik
. Milorad Medini.

\ Talijanski ribari u našim
vodama.

 Prošlih dana održan je u Komiži

(javni protestni zbor proti ribarenja tali

| janskih brodova uz naše obale, što se

\ protivi i meglunarodnim propisira, 4

| | zbog načina ribanja nanosi silnu štetu

i u opće ugrozuje maše ribarstvo. Zato

ojeod mjerodavnih faktora zatraženo
«da to zabrane i spriječe.

obrt,
g. Dr.







Nikola Bogdanovič, Petar Barišić,

Antun Genovese, Vicko Bratić ovi ta-
kogjer ostarješe u javnoj službi, te
imaju po 2 groša dnevno svaki, a za
bimestar 12 duk,

Mato Dešković, Ivan  Baratella,

bogi staklar (vetriere), koji uvijek stoji

u crkvi Male Braće ; i ovi bombardieri |
imaju po 2 groša dnevno, što čini za |

svaki bimestar duk. 12,

Nikola Zurić, Mato Šaštlo, ova dva |

«bombardijera imaju po 2 groša na dan |
a za svaki bimestar 6 duk,

po 2 groša dnevno Svaki, a za bi
mestar 6 duk. i: :
Luka Perović, Ivan Kolić i Petar

“ Kolić imaju na dan po 2 groša a za.
“ bimestar 9 duk,

Nikola Đuranović, Ivan Đuranović |
i Damjan Vuković imaju po 2 groša
dnevno, te imaju svaki bimestar duk,
9, Ovi su naučnici (ragazzi).

Boško Radelja stari bombardijer,
koji je služio i koji bi služio, kad bi

|
|
d
Antun Baratella, ovaj potonji je u- |
I
|
1
|





ga opet postavili, ima 4 groša na dan, |
: |

za bimestar duk. 6.

Kap. Ivan Perić — kapetan na Ponti |
ima 12 groša dnevno a za bimestar
duk. 18:12.

Boško Dobroslavić —' kapetan na
Pločama ima 4 groša dnevno, 4 za

bimestar 6:4 duk,

Antuh Ivić — kapuro na Pločama
ima 7 groša dnevno; za bimestar

duk. 10:27.

Božo Zucchini* — kapetan izmegju
| vrata od Pila ima 6 groša na dan a

| za bimestar duk 9:6.
Ivan Pečević i Vicko Pečević imaju | i

Miho Tomašević kapuro izmegju |

ovrata od Pila ima 7 groša na dan ;

za bimestar duk 10:27.

Petar Kordić — kapuro na S, Lo.
Lovrjencu ima 5 groša dnevno, zabi.
mestar duk. 7:25.

Đuro Mihov iz Rumelije — posmrtna
plata data Jeli, ženi rečenoga pok. |
Gjura, od lJzv.. Senata, dnevno 6
groša, za bimestar duk 9:6.

a

Suviše g. Petru Trombi kao pisaru
[od S, Lovrjenca na dan 3 groša i 2
| solda * s pretičkom ; za svaki bimestar
duk, 4:32,

Velečasnomu Don Jaku Saletta za
| kapelaniju S. Lovrjenca po 4 groša na

padini Za svaki bimestar duk. 6.
| Istomu Saletta za Upravu (Rettorato)
LS Gjurgja na Pilama za svaki bi-
| mestar duk. 6.
| Istomu Sa/etta kao lemozina za jednu
.omisu na mjesec po 12 groša, za bi-
| mestar duk, —:24.

Antunu Pantaleonu kao poslužniku |

. našega ureda (al Riviere dei nostro

| oitizio) po 1 dukat i 8 groša na mje-

i sec; za bimestar dukata 2:16.

Velečasnomu Saletta bilo je odre- |
Senata za katekizme
sigurno dotrijenicu) po 4 groša na |

|
| gjeno od Uz.
(

e što iznosi svaki bimestar duk. 6.

Nekim bombardijerima zabilježena

je plata, u ovom rukopisu iz 18. vi.

(jeka, kao aktivnim službenicima a o-
NJ sE i ae S

Zucchini su bili znameniti u pravljenju | nim što je kazato da bi loš služili —
| oružja još u XVI, vijeku, \

* Jedan groš imao je 6 solada.

po bilješkama u drugom rukopisu —
to su veterani, koji bi poučavali, dok
(su mogli, mlagje bombardijere. S4:
| svim iznemoglim zadržana je prvašnje
plata nepromijenjena, kao  pensija:
tako isto udovice i siročad nijesu gu:

U iznesenom vidimo nešto siranaca
uz velik broj domaćih, čije familije i
danas opstoje u našoj okolici. Sodati,
barabanti i bombardijeri najviše su bili
iz našega Primorja i Župe, dok vješti
mornari pretežnim brojem iz Gruža



Rijeke, Stona i otoka, što je sasvim. .

| razumljivo gledom na njihovo zani“
| manje, Stoga svrstavanje Dubrovčana
| u vještine i zanate mahom se je pr*
| vodilo po području mora i po podru“
s kopna.
|< U drugom rukopisu naročito je is“
taknuto, da treba sirance i veterane
oupotrebiti da vježbaju domaće !) ljude
| u baratanju topovima. Veterane —
žim — kao prokušane, a slranice x

\vještake, koji dolaze iz središta 0%

| žarnica Ankone i Brešije, sa 1ovi
| znanjem i umjećem.

Projekat bi

se graditi ša širinom od 0.75 cm. da.

bila plate svojih počivših hranitelja. |