oi svaki cvijet iu pošumljavanju okolice, ali će moći | Strana 2. bijati, jer prvenstvo Dubrovnika, od da ovaj grad ima i moralne i materijalne , koristi, mora ostati. Zato ćemo u na- šoj skautskoj vojsci, u kojoj svaki pravi | četnik mora da nauči bar dva veštar- | stva, unapregjivati. naročito ona, koji- | ma možemo poslužiti našem građu, Mi ćemo zato uz ostale imati veštake: 1). Izvigjače, koji će morati učiti du- “ brovačku istoriju i znamenitosti i umeti | je čitati iz svakog kamena, da mogu | obavsštavati kako skaute tako po po- trebi i druge. Oni će naročitu pažuju imati na izletna mesta u okolici i skau- tima i izletnicima biti pri ruci. Oni će se postaratii za naš četnički stan, gde će četnici skupljati s vogjomi na uče- nje i vežbanje i gde će im biti radio- nice. Pri svom radu će voditi pomrio bilješke, koje će inoći da posiuže kao gragja za knjigu za turiste po dubro- vačkoj okolici. 2). Naši prirodnjaci proučavaće du- brovačku botaniku i biti tumači i po- znavaoci subtropske flore i u svoja herbarija unositi naročito svaku biljku koji je baš za ovu kra- jinu karakterističan, Još će skupljat školjke, insekte i f. d, Njihova će du- žnost bili i posmatranje metereološkili odnošaja, iemperature vazdulia i mora, | vlage i t, d. već zbog izleta i kupanja, | i za druge vrednost. Oni će pronala- ziti i ispitivati pećine i t.d. 3). Naši vrttari i šumari će biti pri | ruci drugim ustanovama za ulepšanje , grada, u podizanju i čuvanju nasada | ali ta će sistemska posmairanja imati | i 1 | i samostalno radili. Eto svake se go- dite govori i piše o pošumljavanju | Srgja, eli uvek ostaje pri govoru, elo i i i ove Danče izgledaju, kno da nikad I ovamo svet ne dolazi, Ki 4). Mi smo u prvom redu primorski skauti, pa će naši mornari imati va. žnu zadaću urazviču morskog športa, | Najpre će pogledat, da urede jedno skautsko kupalište, ali će prednjačit i | u ostalim pomorskim športima i izle- | tima po obalama i otocima. 5). Nama će biti_potrebni i vaijani | fotografi, jer je okolina Dubrovnika | puna slikovitih ruina i romantičkih po- ložaja koji se ne folografišu, jer zato | treba biti i dobar pešak. Po gotovo se malo fotogrališu krajevi koji su uda- | ljeni od glavnih prometnih puteva, Eto dakle; mi možemo edmah da | privregjujemo za naš grad, a uz to ćemo u svemu morati biti uzor omla- | dini i suzbijati sve njihove slabosti i | mane kojih kao i svuda ima dosta i kod nas. (Prema skautskom Bednje na dah- | čama 19. IV, 0. g. Dr. Đuro Orlić. dendi vel V. Ljubljanski velesajam. držaje se ove godine od 29, augusta do 8. sep-_ ; | tembra u Ljubljani. Ovaj velesajam je najbolje poticalo za poboljšanje i usa- | vršenje vlastitih proizvoda za svakoga | obrinika i industrijalca. Tu se želja za natjecanje. Da nema velesaj- | | mova, mnogi i mnogi radovi ostali bi | nedoijerani. Tu se nalječu ne samo | pojedinci, već i nsređi megjusobno, Privredna stagnacija, nestašica uovaca, nesnosne političke prilike nikoga ne stvovanja kao izlagač na velesajmu. Uvijek je znak slabosti, kađa se neiko osvrće na takve misli i gubi volju, Nije trgovac, nije industrijalac, koji radi ,stagnacije“, radi »testašice“ gubi volju za poslove svoga zvanja. Sto su : teže prilike, to se više razabire koliko tko vrijedi. Ljudi agilni i okretni često puta podižu se upravo u doba teških prilika, jer znadu iskoristiti slabost , onih, koji su mlitaviikoji lako i brzo klonu. Oni se proguraju izmegju ovih slabića i zauzmu pozicije, koje ovi i rani, i nara 3,982.401:92, 3. Brodarskom dru- nisu znali održati. i nekoć su bili veliki sajmovi, nu | nikad nijesu bili tako lijepo organizi- kao što su danas. Tko danas | nešto vrijedi le ima čime da se ističe, | taj može samo pomoću velike teklame i--ato su u prvome redu velesaj- | | movi — postići uspjeha. Niti stegna- | | cija, niti valuta, niti političke prilike | ine smiju nikome otimati ni volje ni | Snage za red na privrednom polju, | Pravi privrednici umiju sebi. sami pri- [like stvarati, Na Ljubljanskom velesajmu imaju prilike i trgovci i industrijalci, da se | megjusobno ogledaju. Tkogod dogje | zauzeti za Župu. Svi su ovi očarani i izloži produkte svoje, vrijedan je, da ljepotom prirode, samo se tuže, da | nema potrebilih \premđa za to ima uvieta, Bilo bi dakle se u javnosti istakne, a tko ne dogje, njegova je šteta, jer će se preko njega proći kao da ga nema. Ljubljanski ve- | i: lesajam neka bude reprezentacija naše | | cjelokupne domaće trgovine, industri- , pje i zanata. Državna subvencija parp. i hrodarskim društvima na | dobro urediti, česko drušivo iz Kupara za Srebrno, \0Ako siranci ovdje troše, te ako još Jadranu. O državnim subvencijama parobro. : darskim društvima nije naša- javnost | | dovolje 10 upućena. Te su subvencije | dosta mršave te iznose u svemu 40. , milijuna dinara na godinu. Ta svota | je podijeljena kako slijedi : 1. Jadran- | (skoj plovidbi u Šušaku za 39 linija | | dinara 27,130.756:76, 2. Dubrovačkoj | plovidbi u Dubrovniku za 3 linije di- s ragja 12 smiju uplašiti, da bi odustao od uče- > očeskog kupal, šivu ,Boka“ u Kotoru za 5 linija di- “| nara 2,991. 915:86. 4. Srpsko-Albanskoj | Banci u Cetinju za saobrać aj po Bo- i Skadarskom jezeru D. 1 /000.000... štelanskoj plovidbi u Splitu za . liniju D 164.888. 6. Omiškoj išu i Poljičkoj u Krilu niju D 177. 976'96. 7. Korčulan- skoj plovidbi u Korčuli za 4. linije D '357.51092. - — Ukupno D 35 mili- juna 755.450" 49, Preostatak: od dinara 4944. 550 namijenjen je za druge pru- ge, koje bi se naknadno uspostavile. a ove subvencije društva su obvezana esplatno prevažati poštu, a vojni icima ag činovnicima dati 50 posto peta pa se one moraju smatrati za pravo kao neka naduknada za uči- onjeni rad državi a ne kao poklon pili potpora. 0Čehoslovaci u Župi Dubra- vaškoj. Spomenik J. Čen maka. jb Primamo ovaj dopis: Mlini u Zupi privlače svaku godinu nove i nove | strance, najviše iz Čehoslovačke, koji su jako iznenagjeni, kad prvi put do- | laze u taj pitomi naš kraj, kojega — ksko pričaju — nema uopće na cije- lom Jadranu. Ko dogje jedanput, ne može već nikada zaboraviti te ima ih puno, koji su dolazili ovu godinu već treći put. Najviše gosta ima pension | »Mlini“, gdje megju drugim Česima | stoji i zastupnik Narodne skupštine čehosi. g. J. Šamalik, predsjednik Sa. iveza za promet stranaca g. Inž. Jos, | Theimer iz Brna, Lad, Adam, direktor »Uzaj. zavoda čhsl. vatrogasca“ iz Praga te nama već poznati utemeljitelj drušiva_ Jar. Fencl iz |Praga, koji se namjeravaju ponovno Šetnja uz more, potrebito, da se barem malo popravlja i javni put kraj mora megju Mlinima i | Sreb:nom u dužini po prilici 1 km. | Jedna lijepa šeinja je jedan od naj- o glavnijih uvjeta svake rivijere, a ovdje se može lasno i sa malim troškom | kako je već napravilo | općini plaćaju taksu, dužuost je općine da nešto u Župi za strance uredi. | Budući da se dakle radi za javne in- | ferese i javni put, očekujemo, da će opčina doči ovoj želji u susret, Dubrovčani i Župljani, koji imaju koju usmene, pismene i bilo koje ob- vezu uspomenu na glasovitog českog | | slikara Jaroslava Čermaka; koji je prije i | | | i | | tobože da se uzmognu izrabiti dvije. 1 i 1 i 50 godisa živio u župskoj Mania mole se, da se javi upravi ovog Radi se o jednoj akciji, da mu se pri. likom 50 god. smrti ovog slavenskog umjetnika (1998. ) podigne u Srebrnome jedan dostojan spomenik, U tu svrhu već se osniva u Pragu odbor, koji traži uspomene na Jar, Čermaka, te će izdati štampanu spomenicu sa sli “u korist podizanja ovog spomenika, Željeznica Podgorica.-Play.| nica. Dopis iz Podgorice: Za vrijeme zad. njih izbora g. Stojadinović, Ministsr finaucija, dao nem je mnoga lijepa obećanja. Izmegju ostaloga, željeznica | Podgorica-Plaonica irebala. bi početi sa gradnjom, što nam je osobito tilo, Jedino je pitanje koje nam se nameće, | dali je umjesno graditi željeznicu, ua način kako se projektira, bio da se gradi pruga 0'60 cm širine, stare lokomotive, koje su udešene za tu širinu. U našoj državi uskotračne željeznice imaju širinu 0:75, a nadamo se, da oneće proći mnogo viemena, te ćemo | dobiti spoj preko Nikšića sa uskotrač. nom željeznicom na Trebinje. U tom | x ! slučaju irebali bi ponovno preudeša- \vati prugu Podgorica-Plavnica. Pruga Podgorica-Plavnica trebala bi | tako možemo imali od nje koristi za | sadašnjost i budućnost, te da nam (služi kako garancija, da na ovu prugu i dobijemo čim prije spoj s Trebinjem, (osobito kada je razlika u cijeni mi- nimalna. Kongres privrednika u Sa« rajevu., Na 14. 0. mi, otvoren je u Sarajevu kongres privrednika cijele države na i\ kojem će se raspravljati slijedeća a- ktueilna pitanja : 1) prisilna negodba van stečaja, 2) Zuk. osnova o Privredn. savjetu, 3) Saobraćajne prilice naše države, 4) Pravilnik privredničkih konferen- cija i kongresa, 9) Zanatsko kreditna politika. Na ovom kongresu našu trg. .0komoru zastupa njezin tajnik . Milorad Medini. \ Talijanski ribari u našim vodama. Prošlih dana održan je u Komiži (javni protestni zbor proti ribarenja tali | janskih brodova uz naše obale, što se \ protivi i meglunarodnim propisira, 4 | | zbog načina ribanja nanosi silnu štetu i u opće ugrozuje maše ribarstvo. Zato ojeod mjerodavnih faktora zatraženo «da to zabrane i spriječe. obrt, g. Dr. Nikola Bogdanovič, Petar Barišić, Antun Genovese, Vicko Bratić ovi ta- kogjer ostarješe u javnoj službi, te imaju po 2 groša dnevno svaki, a za bimestar 12 duk, Mato Dešković, Ivan Baratella, bogi staklar (vetriere), koji uvijek stoji u crkvi Male Braće ; i ovi bombardieri | imaju po 2 groša dnevno, što čini za | svaki bimestar duk. 12, Nikola Zurić, Mato Šaštlo, ova dva | «bombardijera imaju po 2 groša na dan | a za svaki bimestar 6 duk, po 2 groša dnevno Svaki, a za bi mestar 6 duk. i: : Luka Perović, Ivan Kolić i Petar “ Kolić imaju na dan po 2 groša a za. “ bimestar 9 duk, Nikola Đuranović, Ivan Đuranović | i Damjan Vuković imaju po 2 groša dnevno, te imaju svaki bimestar duk, 9, Ovi su naučnici (ragazzi). Boško Radelja stari bombardijer, koji je služio i koji bi služio, kad bi | | d Antun Baratella, ovaj potonji je u- | I | 1 | ga opet postavili, ima 4 groša na dan, | : | za bimestar duk. 6. Kap. Ivan Perić — kapetan na Ponti | ima 12 groša dnevno a za bimestar duk. 18:12. Boško Dobroslavić —' kapetan na Pločama ima 4 groša dnevno, 4 za bimestar 6:4 duk, Antuh Ivić — kapuro na Pločama ima 7 groša dnevno; za bimestar duk. 10:27. Božo Zucchini* — kapetan izmegju | vrata od Pila ima 6 groša na dan a | za bimestar duk 9:6. Ivan Pečević i Vicko Pečević imaju | i Miho Tomašević kapuro izmegju | ovrata od Pila ima 7 groša na dan ; za bimestar duk 10:27. Petar Kordić — kapuro na S, Lo. Lovrjencu ima 5 groša dnevno, zabi. mestar duk. 7:25. Đuro Mihov iz Rumelije — posmrtna plata data Jeli, ženi rečenoga pok. | Gjura, od lJzv.. Senata, dnevno 6 groša, za bimestar duk 9:6. a Suviše g. Petru Trombi kao pisaru [od S, Lovrjenca na dan 3 groša i 2 | solda * s pretičkom ; za svaki bimestar duk, 4:32, Velečasnomu Don Jaku Saletta za | kapelaniju S. Lovrjenca po 4 groša na padini Za svaki bimestar duk. 6. | Istomu Saletta za Upravu (Rettorato) LS Gjurgja na Pilama za svaki bi- | mestar duk. 6. | Istomu Sa/etta kao lemozina za jednu .omisu na mjesec po 12 groša, za bi- | mestar duk, —:24. Antunu Pantaleonu kao poslužniku | . našega ureda (al Riviere dei nostro | oitizio) po 1 dukat i 8 groša na mje- i sec; za bimestar dukata 2:16. Velečasnomu Saletta bilo je odre- | Senata za katekizme sigurno dotrijenicu) po 4 groša na | | | gjeno od Uz. ( e što iznosi svaki bimestar duk. 6. Nekim bombardijerima zabilježena je plata, u ovom rukopisu iz 18. vi. (jeka, kao aktivnim službenicima a o- NJ sE i ae S Zucchini su bili znameniti u pravljenju | nim što je kazato da bi loš služili — | oružja još u XVI, vijeku, \ * Jedan groš imao je 6 solada. po bilješkama u drugom rukopisu — to su veterani, koji bi poučavali, dok (su mogli, mlagje bombardijere. S4: | svim iznemoglim zadržana je prvašnje plata nepromijenjena, kao pensija: tako isto udovice i siročad nijesu gu: U iznesenom vidimo nešto siranaca uz velik broj domaćih, čije familije i danas opstoje u našoj okolici. Sodati, barabanti i bombardijeri najviše su bili iz našega Primorja i Župe, dok vješti mornari pretežnim brojem iz Gruža Rijeke, Stona i otoka, što je sasvim. . | razumljivo gledom na njihovo zani“ | manje, Stoga svrstavanje Dubrovčana | u vještine i zanate mahom se je pr* | vodilo po području mora i po podru“ s kopna. |< U drugom rukopisu naročito je is“ taknuto, da treba sirance i veterane oupotrebiti da vježbaju domaće !) ljude | u baratanju topovima. Veterane — žim — kao prokušane, a slranice x \vještake, koji dolaze iz središta 0% | žarnica Ankone i Brešije, sa 1ovi | znanjem i umjećem. Projekat bi se graditi ša širinom od 0.75 cm. da. bila plate svojih počivših hranitelja. |