S)

Strana

Buduć je sada stanje svuda, pa i
kod. nas gotovo stabilizovano, te su
otpale i sve one potrebe, koje su ira-
nije bile akutne, a koje su diklovale
da postupak sa strancima bude stro-
žijiisa nešto više formalnosti skopčan.

U cilju jednoobraznog postupka po-
lic. vlasti prepolučeno je vlastima da
se drže ovih uputa:

1). Naši konsulati i ostala preds'a-
vništva na strani, davaće vize stranci-
m2 za ulazak u zemlju ili pak tran-
zit, bez odobrenja Ministarstva, u svim
slučajevima, kada nagju da nema ka-
kve smetnje, a zašto je nadležno Mi:
nistarstvo Sccijalne Politike za odo-
brenje. : £

Ovakva viza važiti će u isto vreme
i za povratak, te stranci pri povratku
neće morati uzeti kod naših vlasti po-
vrstnu vizu, ako mu rok vize, date od
strane konsulata nije istekao

Ako pak viza, data od strane kon-
suiate, nije determisana (ograničena),

onda će lice, sopstvenik takve vize mo-,

rati pri povratku, uzeti od nače na-
dležne vlasti povratnu vizu.

2). Ako bi koje lice (stranac) ušlo
bez viza našeg konsulata granični po-
licijski komesar naplatiće mu frostru-
ku, recipročnu taksu.

3). Svaki stranac može se baviti a
zemlji (u kome hoće mestu) bez na-
ročile dozvole, onoliko vremena, &oli-
ko mu i viza važi. Po isteka vize
svaka mu nadležna vlast može produ-
žiti boravak još za dva meseca, ako
nebi bilo specijalne smetnje, a za duže
produženje nadležno je ovo Ministar-
stvo. U ovom slučaju svaka je vlast
dužna da primi molbu stranca il da je
uputi Minisitarsivu sa svojim mišljenjem |
na odluku ida čeka riješenje. Stranac.
za to vreme može ostati i dalje u me-
stu. U slučaju nepovoljne odluke, na-
dležna_ mu vlast ima dati vizu za odla-
zak. — Ako je viza neograničena (bez
roka), onda se stranac može baviti dva.
meseca bez dozvole, posle ovoga roka,
ima se postupiti po prednjem stavu
ovih upustava. |

4

4). Pasoš se strancu ne smije odu-

 Zžimati, osim zbog kakve stvarne kri-









.DUBROVACKI LIST“

vice, kad ima sumnje da će isti-po-

o beći te izbieći kaznu. j
Stranac se ne mora lično prijatlji-
vati ili odjavljivati.
. portira hotelskih ili izdavaoca stana.

(može mu zatražiti pasoš preko por-
tira ili izdavaoca stana i u slučaju da
| nema osnova sumnji, taxo naidalje u
roku od 24 sata povraliti a za to vri-
| jeme izdati reverse na oduzeti pasoš.
Sve općinske iakse Siranc: imaiu
plaćati, kaoi naši državljeni naravno
| u pogledu nihovog bavljevja u mje-
stu stanovanja u hotelu ili privatnu
stanu itd. ;

|

To je dužnost.

Ako vlast posumja u koga stranca,

*

(5). Kretanje stranaca iz mjesta u
mjesto (dok mu viza važi) ne iziski-

ova ju se nikakove naročite dozvole (osim
i odjave u smislu čl. 4. ovih

prijave
upustava). A.

6). Pregledi pasoša imaju se višiti
samo na granici od strane polic. ko-
mesara, a nikako po unutrašnjosti ze-
omlje samo u slučaju sumnje u ispra-
vnost kakvog lica.

7). Polic. komesari, njihovo osoblje
(i sve ostale vlasti imaju se prema stran-
ocima ophoditi sa maksimum pažnje i
* predusretljivosli,



Žito i hrašno.

Tendencja Novosadske burze ie ne-
promjenjena. Zabilježeno je dne 27.0.
omj.: pšenica —, kukuruz 190, za au-
gust 217.50,
na Tisi 205, brašno br. 0 700.

Cijene u Gružu: pšenica —, kuku-
ruz 260, zob 390 franko obala m
mjera u Gružu.

Brašno. Talijansko brašno je ucijeni
dosta poskoštto, ali ova povišica nije
kod nas došla mnogo do izražaja u-
slijed pada lire. Momentano talijanski
mlinovi nemaju dosta raspoloživih
kvsntiteta za izvoz, jer su količine do-
zvoljene za izvoz većim djelom  iscr-



; inozemnim brašnom,
(jer naši domaći mlinovi ne raspolažu

| 00/6950, 0/Sp 590, 1/A 555,

pljene, tako da su zadnjih dana naši,
uvoznici vrlo malene količine mogli
uvesti. Proširene su glasine, da će se
ovih dana kod nas reaktivirati uvozna
carina za brašno. Ova mjera bi po
našem mišljenju za naše pasivne kra-
jeve, koji se danas isključivo hrane

uovoljnim količinama pšenice, većim
djelom i stoje, te bi ta mjera .mogla

da dovede prehranu naših krajeva u
jednu vrlo neugodnu situaciju.

Cijene u Gružu: Talijansko brašno
1/B 545,
jednolično pšenično brašno om, iranko
obala Gruž.

: Kolonijalna roba.

Šećer nepromjenjen. Prodaje se u
Gružu kristal 14.10, kocke 15.90.

Kaja. Dobar Rio 46.50, Rio: obični
44.50.

Pirinač Splendor 8.30, Bassein q

Prava engl. modra galica 98/99%/9.
u drvenim buradima 8. 10. ,

a odmah franko brod |

obila pogrešna,

Sa našeg tržišta.

Sumpor doppio railinato u platne-
onim vrećama od 25 kg. 260, u vreća.
:.ma od 50 kg. 250.

Domaći produkti. |

 Buhač. Zeleni buhač. Berba je u sje-
.vernim krajevima Da Imacije započela,
dočim južni krajevi još se drže starog
običaja, praveći slabiju vrstu. a sve
i na Svoju štetu, te sa berbom oklijevaju.
Drago nam je ipak konstatovati, da
na otoku Mljetu i Zupi_ mnogi su po-
slušali naš savjet, te odlučiše dobiti
bolju vrstu. Ove godine gdje u Japanu
ima još stare robe oko 150 vegona,a
nova žetva ćeitamo biti obilnija, kao
i kod nas, od velike je važnosti vo-
svetiti veću pažnju boljoj vrsti, budući
kod obilne berbe kupci će uvijek bi-
rati boliu robu, koja će biti tražena i
reklamirana. Otvoreni buhač nagje
progju jedino u slučaju kada je po-

nema nade, da će se to dogoditi. Ta-
kogjer se preporuča, da roba bude
čista bez šteka (palica), da buđe pot-
puno suha i da se dobro: pazi, da ne
bude pomiješano kojeg drugog cviieta
sličnog buhaču, budući isti mogu imati
velikih neprilika, a donaša štete cije.
loj trgovini buhača.

Kako su prošle godine mnogi naši
pojedinci spekulirali sa prodajom, te

io se ove godine, koja je vrlo dobro
iznijela sa količinom, preporučuje po-
sjednicima, da se prilagode cijenama
koje vladaju na tržištu, ne oklijevajući
sa prodajom, budući nema nade, da
će se ovogodišnja berba moći sva ras-
prodati.

Uvozorujemo sve sadioce Pubačai
da Panoni NR: sve brojeve na-







manjkanje bolje vrste, što ove godine |

imali znatnih gubitaka na razliki cijene,





šeg lista od prošle godine, te će se
uvjeriti, da naše cijene kao i predvi.
gjanja koja smo zaključivali na temelju
informacija dobivenih od prve ruke iz

Mada i Baitimora, potpunoma su

se obistinila, Mnogi naši čitatelii ne bi
pretrpili: velike gubitke, da su se
ravnal: prema našim iniormacijama.
I u buduće uvijek ćemo biti objektivni
izvješćujući O ovom važnom našem.
artiklu. Na temelju mnogobrninih i sa
raznih strana dobivemh informacija
možemo ustvrditi, da će se cijena no-
voj suhoj otvorenoj vrsti kretati oko
Dinara 15 po kg.

Kišovito vrijeme koje vlada ove
zadnje dane, Po će uplivati na vrst
robe.

Milota je pogledati kako se bi jele
polja i brda u Konavlima i Župi, kao
da je zapao debeli zimski snijeg
U ovim predjelima računa se na ko-
ličinu od preko 30 vagona.

Za staru robu nema nikakvog inte-
resa, kurci su rezervirani iščekujući
novu robu, računajući na niže cijene.

U zadnje dane bilo je ponuda u

“Trstu na Lit. 8.— ali bez uspjeha.

Sadašnje cijene zelenoj robi su sii-
iedeće : PIO Din. ia se: Hvar Din,
5.00 ke, : Brač Din, ; frogirDin.
3.00—4 kg. ; ; Šibenik i 4.50 kg.

Vinogradi se prikazuju dobro, bilo
je nešto manjeg napapa ,Oidium“

(lug), koji je odmah suzbijen sumpo-

ranjem

Prošla lijepa vremena su pogodo-
vala navrćanjem loze na amerikanicu.

Vino. U okolici Sibenika se je pro-
dalo za razne tvrtke iz Zagreba i Su-
šaka oko 14-15 vagona crnoga od 11'/2
do 12/2 stepena na cijenu Din. 325-373
hektolitar.

U Trogiru koji vagon finog crnog

.(rešetamo) od 12% stepeni Din. 30 st.

Kaštelanska crna vina od 121/2.135/2
stepeni mogu se dobiti za Din. 27.59
do 28.00 stepen. \

Šolta prodaje Din. 24.26.50 stepen.
Bijela vina se uzdrže uvijek Din. 47.50
do 60.— stepen, za neka dapače se
traži Din. 51.25 52.50 stepen.

Višnje. Za sada se prikazuju dobro

bez sumnje. količina. će biti veća od. —

prošlogodišnje. Cijene i predvigjanja
još se ne prove.

Tvornice ,Rosolio Maraschino“ Za-
dar, već pregovaraju za 'nrke manje
količine ali još bez zaključka.

Masline. Proti svakom očekivanju
masline su počele Cvjetati te je nade
obilatog cvjetanja, ali još je prerano

 prosugjivati da li će bili i ploda.



kventacije mogle roditi čak dvije stran- \

ke » Apsurdno jeto i promisliti. Naša
vlastela nijesu posjećivala univerzitete
uu velikom broju. A kad su ih _posje-
Ćivala, odlazila bi ili u Bolonju ili u
Padovu ili u. Rim, kako je najpri-
rodnije bilo i zbog jezika i zbog su-
sjedstva. Meni nijesu poznati naši go-
Sspari koji bi bili učili u Parizu ili u
Salamarki.. Naročito za ovu potonju,
trebalo bi de visu, u registrima i u
arhivi onoga univerziteta konstatovati
je li bilo dubrovačkih djaka, Istina,
Španija je, nakon velike trešnje, bila
postala popularnija u Dubrovniku.

(Jer saradnja sa Karlom V_i sa Fili.

pom II nije bila tako sretna, a da bi
se je Dubrovnik spominjao sa zado-

voljstvom, pa mili pljačkanja španjskih -

vojnika po našemu Primorju u drugom
deceniju XVI vijeka). Repubtika je bila
poslala u Madrid Jaketa Sorga god.
1678-79 da izradi kod kralja Karla II
pripomoć za Dubrovnik kao i njegovu
imtervenciju u“ strašnom sukobu sa
Visokom Portom. Sorgo je dosta lijepo
i uspio u svojoj misiji. Ostavio nam
je vanredno zanimljiv izvještaj o ma-
dridskom Dvoru, a KarlolI mu je dao
i napoletansku vojvodstvu titulu koja
se ugasila u glasovitom Antunu (An-
toine duc de Sorgo) posljednjemu du-
brovačkome poslaniku u Parizu pred
sam republičin pad, (O tome v. moj
»Pad Dubrovnika“ |. 370-376).

Moguće je da je poslije ovoga Sorga
po koji Dubrovački vlastelin pošao u

Salamanku, e ja: sumnjam, Malje: |
nost je obila velika, a u XVIII vijeku
vlastela: nijesu bila više ni iz daleka
tako bogata kao u XVI vijeku, |

M. Rešetar naslućujs da bi ta ime-
na mogla biti naprosto dvije lozinke
ulira-konzervativne stranke koja je u-
 zela Španjsku Salamanku kao svoju
zastavu i napredne stranke koja se
pokrivala irancuskom »liberalnom“ Za-
stavom koja se vijala sa Sorbone. I
proti ove supozicije ima dosta prigo-
vora. Kako bi se bilo došlo baš na
Salamanku ? Zna se da su ona imena
postala u Dubrovniku mnogo prije
Francuske Revolucije, Zašto bise ,li-
berali“ — bilo je nešto Volterijanaca
— pozivali na Sorbonu kad je ova
pod Monarhijom bila samo malo ma-:
nje reakcijonarna od Salamanke ? Imaju
li se te dvije — nazovimo in starom
talijanskom riječi — »Konsorterije“
(jer su to_ bile: u istini, a mne prave
stranke koje suviše podsjećaju na po-

tivizma i liberalizma ? Je li ovih stra-
naka bilo u Dubrovniku prije Revo-
| lucije? Na sva ova pitanja ja bih od-
tivnije, što se zna da je megju |
bonezima“ bilo i stare vlastele i to
vrlo mnogo, a megju ,Salamankezima“

obratno.



o brovnika“ (I, 15) dao sam u jednoj

liku) uzeti kao predstavnice konzerva-

govorio negativno, A-u toliko nega- |
»90Tr-

i — mlade i ako je u glavnome bilo

U ovome smislu moram da i sama.
sebe donekle ispravim. U ,Padu Du-.

gasa



bilješci sumarnu definiciju Salaman-
okeza i Sorboneza k«o pristaša ,OTto-
odoksnijeh doktrina u španjolskoj Sa-
“lamanci i razvratnijeh načela pariske
Sorbonne“. Ovako je moglo biti po-

|
|

mislilo u Dubrovniku gdje se bilo zabo-
ravilo na postanje onih riječi. Ali prije
. Francuske Revolucije ja bih sa više
| obazrivosti sada govorio o ovim ,kon-

ka“ i ,Sorbona“ nešto znače, a da se
one odnose i na one univerzitete i to
je jasno. Možda ne ću biti daleko od
istine objasnim li postanje ovih naziva
jednom dubrovačkom dosjetkom, po-
teklom iz kakve raspre ili svagje mož-
da čisto književne, kakvih je u Du-
brovniku u svako doba bilo mnogo,
pak i u mnogim talijanskim i francu-
skim gradovima onoga vremena. Biće
koji Dubrovčanin došao iz Salamanke
i uhvatio se s nekim koji je dolazio
iz Pariza. Ovaj je onome drugome dao
nadimak : ,Salamankez“ i otud su se
stvorile te dvije ,zastave“. Po mome
mišljenju ne bi se smjelo olako uzeti,
kako to čini prijatelj Rešetar, a prije
njega dum Ivo Stojanović, ono što
“vrlo savjesni Engel piše u svojoj isto-
riji Dubrovačke Republike, ,da su se
starije porodice, za šalu zvale Bo/o-
njezi, a novije Salamankezi, jer je Bo-
lonja najstariji univerzitet i starija od
tek g. 1222 osnovanog univerziteta u





Buna u Dut Drovniku god. 1763. -Engel-

slije zauzeća Bastilje i tako se sigurno

sorterijama“, Svakako riječi ,Salaman-

Ko
Salamanci“, Da mi pak, generacija -



oke Bianchi e Neri i

dum Ivanova, ništa ne znamo za te
»Bolonjeze“ nije nikakav dokaz da u
prvom početku nije tako i bilo. Možda
baš u ovomu leži čvor cijeloga pita-
nja. A ako je to bilo, tad bi pogotovo
moja supozicija, da se tu radilo o ka-
kvoj raspravi i čak o kakvoj šali, do-
bilo znatno u vjerojatnosti. Sitni
uzroci velike posliedice. — Evo n. pr.
kako su u florentinskoj republici XIII
vijeka postale glasovite i moćne stran -
potisnule u za-
borav one druge još glasovitije Guelfi
e Ghibellini: — Florentinski nam isto-
rik Giovanni Villani priča da suti na-
ziviite stranke došli iz bližnje Pistoje
gdje su se bile do krvi zavadile dvije
grane iste porodice Cancellieri, Jedni
su se Cancellieri prozvali Bianchi,
drugi Neri.

na

a
Otud strašno krvoproliće

presagjeno u Firenci i megjusobna

politička progonstva koja dostignu vr-
hunac sa izgonom Dante Alighierija,
zajedno sa ostalim prvacima stranke

dei Bianchi kojoj je i Dante po

Od onih vremena, pak još muogo i

mnogo ranije od zelenijeh i modrijeh
Cirkusnijeh stranaka u  Vizantiji, pak
sve do našijeh ,Salamankeza“ i ,Sor-
boneza“ ljudi su ostali u glavnome
jednaki, velika i opasna djeca, koja

| svojim svagjama vole da davaju kađ-

god najirivolnija imena.
Stojanović, Povijest Dubrovačke Republike

158. Ja sam ovaj datum ispravio odnosno
Salamanke.

— 8