POSTARINA PLAĆENA A Broj 21. SEDMIČNI INFORMATIVNI | PRIVREDNI GLASNIK k Pojedini broj Din. 1:50 List God. 2. Godišnja pretplata 80 Din. Za inozemstvo 200 D. Urednik : i Dr. MATIJA VIDOEVIC 23. maja 1925. Odgovorni urednik : STIJEPO M. BJELOVUČIĆ Plativo i utuživo u Dubrov- niku. Oglasi po tarifi. Nova carinska tarifa. U zadnje vrijeme bivaju sve to češći glasovi da vlada namjerava, da u sko- roj budućnosti pristupi općoj povišici minimalne stavke carina na uvoz. To- me kao glavni razlozi navagjaju se, prvo, što bi država na taj način znatno uvećala svoj prihod od carina, a drugo kao neka potreba jedne još jače za- štite domaće industrije. Mnogim na prvi pogled izgleda, da drugačije i ne može da bude, pak se nije ni za čudit, što su se neki javili preko do- meaćeg novinstva, pozivajući vladu da što prije sprovede u djelo spomenutu povišicu. Da li bi jedan takav korak zbilja bio u interesu naše privrede, ireba da se to malo dublje promoiri, Pokriće državnih rashoda. Država za pokriće svojih rashoda u glavnom pobire porez i carinu od svo- jih gragjana. Prvi se računaju megju redovite, te uz ostale prednosti bivaju pretpostavljeni carinama, koje hramlju na raznim manikavostima., Kraj ostalih nedostataka carine se smatraju i vrlo nepravednim, jer iste terete jednako neimućne gragjane kao one imućne. Obzirom na naše ekonomske prilike ne možemo se povagjet za engleskim sistemom direktnog oporezovanja u jednakoj mjeri, ali se za to moglo o- čekivati, daće se u buduće nešto više poraditi u tom pravcu, nego do sada ili barem, da se ne mislio proširenju jednog opšteg priznatog rgjavog si- stema u cilju povećanja državnih pri- hoda putem visokih carina. Zaštitne i prohibitivne carine. Velika gospodarska područja kao Engleska, Sjedinjene Američke države, Rusija imaju tu prirodnu blagođat, da u vlastitoj kući obiluju sa prvoklasnim surovinama, kao n. pr. uz oslale sa čelikom, ugljenom, vunom, pamukom, koje su surovine glavni preduvjeti jedne zdrave i samostalne domaće in- dustrije. Sjedinjene A. D. u svoje vrl- jeme bile su uvele zaštitnu carinu na | razne fabrikate e da osjeguraju polet svoje vlastite, ali mlade industrije proti | vanjske konkurencije, naročito protiv | jake engleske industrije. Carska Rusija | bila je udarila prohibitivne carine na | uvoz pamučne robe e da razvije go- | jidbu u velike plodnih pamučnih plan- taža na jugu Rusije. Da li treba naša | država, da jednako postupa ? Sjegurno, bali jedino u onim slučajevima, gdje sama priroda to pogođuje u obila- toj mjeri ili pak gdje iznimno na- ročiti narodni interesi to zahtijevaju. Često puta mnogi pri prosugjivanju prirodnih preduvjeta olako izgube iz vida činjenice, da Jugoslavija ne po- sjeduje ni prvoklasnog ugljena, kao ni takovog željeza ili čelika. aišto je tu, ne može se mjerit sa merinos ili kašmirskom vrsti. Dakle mnoge domaće tvornice e da uzmognu l | ponudit ček osrednju vrst robe, -upu- ćene su na surovine iz inostranstva, a to zapada velikih para. Bez dovoljnit kapitala, bez prvoklasnih surovina, bez izučenog radništva, nije se za čudit, što su razni fabrikati iz nekih domaćih tvornica znatno skuplji od onih iz vani iste vrsti a često puta su i lošiji, premda posljednji imaju, da snose su- više trošak povoza, kao i samu isplatu uvozne carine. Nije stoga ni najmanje opravdano da radi koristi pojedincima, mnogoj potrebnoj robi, na štetu ogrome ne većine naroda. Oni, koji su se upu- stili u neka poduzeća a da nijesu prije Pamuka , r X . oda * uopće nemamo, a ni vune u izobilju, umjetno se podržavaju visoke cijene | | temeljito ispitali, da li posloje za u- | spjeh istih potrebiti prirodni preduvjeti, pravedno je, da sami snose odgovor- nost za svoje pogrješke. U ostalom, koje bi daljnje teške posljedice mogle nastupiti po svu domaću privređu, ako bi se zaista pristupilo naumjenoj pro- mjeni uvoznih carina, vidi se iz slije- dećeg, Povišenje uvoznih carina i njene posljedice. Prva neminovna posljedica bila bi, općenito podizanje cijena, što bi zna- moglo privremeno da potraje, kao što Ovih zaštitna carina nije mogla da eli- minira unutarnju konkurenciju, jer je zemlja obilovala prvoklasnim surovi- nama, ali kod nas, gdje to nije slučaj sa mnogim industrijama, narod iz jas- nih razloga i ne može očekivat takove blagodati. Industrija koju same okol- nosti ne štite, potrebuje trajno uzdr- | žavanje na opći veliki trošak, ato sve (ne vodi pojeftinjenju cijena. U onim ricam, možda bi naš seljak uspio, da nekako suvišak, što bi morao da izda pri nabavci potrebilih mu predmeta, prebaci na pšenicu i ostala žitija, ali bi sjegurno teško osjetili svako daljnje poskupljenje robe Dalmacija, Crna Gora i Hercegovina, gdje slične mo- l gućnosti ne postoje na bilo koji pro-- | izvod. Dalmacija je čax danas prisiljena, | da snizuje cijene svojim glavnim pro- izvodima vinu i buhaču. Pošto su cijene | brašnu bile ovih zadnjih godina trajno | visoke, kao i raznoj drugoj najpotre- | bitijoj robi, dalmatinski je seljak po- novno zapao u dug, kojeg se bio oslobodio za vrijeme rata. Promjena čilo teže življenje nego li danas. Ne | možemo se nadat, da bi takovo stanje | je to bio slučaj n. pr. u Sj. A.D. Kod domaćim krajevima, koji obiluju žita-| | carinske tarife na više samo bi gore | zaoštrila ekonomsku krizu, koju pro- življujemo. Jasno je, da se naše da- | našnje privredne prilike protive spo- imenutoj povišici na dosta veliki broj iabrikata. Dapače bilo bi potrebito, da se ispita korist sniženja uvoznih carina na većinu takovih predureta. Jednako ne smije se zaboravit, da bi inostran- stvo moglo jednakom mjerom, da od- govori na domaći izvoz, kao i to, da prevelika zaštita djeluje uspavajuće a od općeg je interesa, da je po moguć- nosti što više sila jednog naroda u | trajnoj produktivnosti. Zadaća nove carinske tarife. Ako ista ima da posluži interesima | ogromne većine narođa, trebalo bi sni- | zit carinu na svu onu robu, koju bitno | potrebujemo a za koju nema u našoj | državi u obilnoj mjeri prvoklasnik su- | rovina. Od toga imali bi više blago- | nosnih posljedica. Prvo narod bi se | oslobodio jednog suvišnog tereta. Drugo pojeftinila bi najpotrebitija roba, a to | vodi k trećem, općem boljitku življenja. Četvrto, vrlo važno, one nsrodne sile li kapitali, koji su danas vezani uz razna nerentabilna poduzeća, sticajem prilika, prešli bi k onim industrijama, koje imaju opravdanih prirodnih pred- uvjeta za uspjeh. To je većinom ona, | koja počiva u glavnom na poljopri- vredi, kao i sama poljoprivreda. Naša | država je pretežno po svojoj bitnosti agrarna zemlja iako se o toj činjenici | bude unaprijed više vodilo računa, | nego do danas, značilo bi, da je naša | privreda bržim tempom krenula putem | od prirode joj odregjenim. Od općeg je interesa, da se teži ktom pravcu i |da ga se ne spriječava nekim pogi- beljnim pokušajima, kao daljnjom po- | višičom uvoznih carina. Književne Dubrovačke Elegije, Il. iz- danje 1925. G. Lujo Vojnović uapisao je nazad mnogo godina ove pjesme u prozi, pod natpisom ,Dubrovačke Elegije“ koje sada izlaze u II. izdanju ćirili- com i latinicom. U ovim Elegijama čitaoci će naći odjek dubrovačke prošlosti i dubrova- čke prirode tako jak i dubok, kakav, osim ,Dubrovačke Triologije“ njegova brata Iva, naša književnost ne poznaje. Ko ih je nazad 25 godina pročitao pamti ih sa uživanjem i ponavlja neka mje- sta kao klasična u našoj poeziji. ,Dubrovačke Elegije“ izlaze kao za- sebno izdanje u nizu publikacija du- brovačke izdavačke knjižare J. Tošo- vića kojima je kolektivni natpis ,Du- “ Drovačka Biblioteka“. Cijena je knjizi Din. 15. I Sa Jedna knjiga koju treba nabaviti. Primili smo na prikaz 1. i 2. Svezak Narodne Enciklopedije srpsko-hrvat- sko-slovenačke“: Ovo djelo izlazi u izdanju Biblio- “ grafskog zavoda u Zagrebu (Gunđu- bilješke. stranica, a zapada 45 Din. (u pretplati 40 Din). Nakon ovog slijedit će redo- vito svaki mjesec po jedan svezak, tako da će ih biti 18—22. ,Nar. En- izdania. latinicom i ćirilicom. Uregjuje je prof. beogradskog universiteta £. Stanoje Stanojević, a suragjuje 189 poznatih naših naučnika, publicista i javnih radenika, Sadržaj i oprema prvog svezka maj- bolja je preporuka za ovo. izdanje, koje je nužno svakom gragjaninu, koji se zanima javnim poslovima. U krat- kim zbijenim člancima stručno je 0- našeg naroda, a uz to je spomenuta i literatura, koja je upotrebljena. “Nadamo se, da će ova prva naša enciklopedija naći i u Dubrovniku 0- noliko čitalaca i pretplatnika koliko zaslužuje po svojoj vrijednosti, pa je zato preporučamo. Dr. A. Cuvaj: Privredne ko- more u kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. U izdanju ekonomske revije »Ban- karstvo“ izašla je u veoma ukusnoj opremi, pod gornjim naslovom, ras- prava generalnog tajnika Zagrebačke Trgovačko-Obrtničke Komore Dr. A- lićeva 29). Prvi svezak obuhvata 112 | ciklopedija“ izlazi u dva podjednaka , bragjeno sve što se odnosi na život | | dolfa Cuvaja, koja je osobito aktuelna, | sada u vrijeme sarajevskog kongresa | naših komora i privrednih institucija. | — Autor je u ovoj publikaciji dao sve, !što o tome pitanju čitaoce može da interesuje. — Cijena brošuri 15 Di- nara, a dobiva se u svima većim knji- | žarama i kod glavne administracije »Bankarsiva“ u Zagrebu 6. Marov- ska 30. Vrnjačka Banja i iekovite vode u opšte. ; Napisao Dr. D. Živadinović, (izdanje knjižare S. B. Cvijanovića, Beograd, 1925. Cena 15 Din.). Banje se više ne | smatraju kao mesta za provod. Nauka | ih danas uvršćuje u red najboljih do | sad poznatih sredstava za lečenje veli- | kog broja hroničnih bolesti, I zato je | | dobro došla ova knjiga Dr. Živadino- | vića, beogradskog lekara u Vrnjačkoj | Banji. Obrazovaniji laik naći će u njoj | sve što ga može interesovati o banjama | kao bolesnika ili kao kulturna čoveka. Gg. lekari će naći nova dokumenta za | vrnjačku doplu i hladnu vodu, i za njihove indikacije i kontraindikacije. — Samo izdanje knjige odlično je oprem- ljeno u vrlo spretnom formatu, te knjigu toplo preporučujemo Čika Jova Maloj Srbadiji. Dečje pesme Jovana Jovanovića- Zmaja. Drugo, umnoženo izdanje. (Be- | ograd 1925. Izdanje S. B, Cvijanovića, | Cena 10.— Din. |U Cvijanovićevoj kolekciji »Dobrih | knjiga našoj deci“, koju uregjuje naš | poznati pedagoški pisac Milan Šević, izašlo je novo izdanje Čika Jovinih | dečjih pesama, ukrašeno sa mnogo | lepih slika u tekstu, koje popunjavaju naivnu, kao rosa čistu i vedru šalu ovoga našeg najboljeg omladinskog pesnika. Čika Jova, kao nežni otac i | dobri učitelj razgovara sa dečjim du- | šama, razume svaki njihov drhtaj, svaku | nedorečenu želju, zna da izazove ra- dosno kucanje srca, suza samilosti i samopregora. Ova poezija vodi našu | decu cvetnim stazama, pokazuje im putove koji vode sreći i višem moral- nom životu, plemenitosti, uči ih altru: izmu i socijalnom osećanju. Cika Jova jednom. rukom miluje, drugom opo; minje i kara, ali i njegov prekor kao i njegov osmeh osećaju deca kao go- vor sušte dobrote. A Radi toga je poezija Čika Jove večna i ovo novo izdanje zadovoljava jednu nasušnu potrebu naše dece,