POSTARINA PLAĆENA A



Broj 21.





SEDMIČNI INFORMATIVNI | PRIVREDNI GLASNIK



k

Pojedini broj Din. 1:50

List

God. 2.



Godišnja pretplata 80 Din.
Za inozemstvo 200 D.



Urednik : i
Dr. MATIJA VIDOEVIC





23. maja 1925.



Odgovorni urednik :

STIJEPO M. BJELOVUČIĆ

Plativo i utuživo u Dubrov-
niku. Oglasi po tarifi.







Nova carinska tarifa.

U zadnje vrijeme bivaju sve to češći
glasovi da vlada namjerava, da u sko-
roj budućnosti pristupi općoj povišici
minimalne stavke carina na uvoz. To-
me kao glavni razlozi navagjaju se,
prvo, što bi država na taj način znatno
uvećala svoj prihod od carina, a drugo
kao neka potreba jedne još jače za-
štite domaće industrije. Mnogim na
prvi pogled izgleda, da drugačije i
ne može da bude, pak se nije ni za
čudit, što su se neki javili preko do-
meaćeg novinstva, pozivajući vladu da
što prije sprovede u djelo spomenutu
povišicu. Da li bi jedan takav korak
zbilja bio u interesu naše privrede,
ireba da se to malo dublje promoiri,

Pokriće državnih rashoda.

Država za pokriće svojih rashoda u
glavnom pobire porez i carinu od svo-
jih gragjana. Prvi se računaju megju
redovite, te uz ostale prednosti bivaju
pretpostavljeni carinama, koje hramlju
na raznim manikavostima., Kraj ostalih
nedostataka carine se smatraju i vrlo
nepravednim, jer iste terete jednako
neimućne gragjane kao one imućne.
Obzirom na naše ekonomske prilike
ne možemo se povagjet za engleskim
sistemom direktnog oporezovanja u
jednakoj mjeri, ali se za to moglo o-
čekivati, daće se u buduće nešto više
poraditi u tom pravcu, nego do sada
ili barem, da se ne mislio proširenju
jednog opšteg priznatog rgjavog si-
stema u cilju povećanja državnih pri-
hoda putem visokih carina.

Zaštitne i prohibitivne carine.

Velika gospodarska područja kao
Engleska, Sjedinjene Američke države,
Rusija imaju tu prirodnu blagođat, da
u vlastitoj kući obiluju sa prvoklasnim

surovinama, kao n. pr. uz oslale sa
čelikom, ugljenom, vunom, pamukom,
koje su surovine glavni preduvjeti
jedne zdrave i samostalne domaće in-
dustrije. Sjedinjene A. D. u svoje vrl-
jeme bile su uvele zaštitnu carinu na
| razne fabrikate e da osjeguraju polet
svoje vlastite, ali mlade industrije proti
| vanjske konkurencije, naročito protiv
| jake engleske industrije. Carska Rusija
| bila je udarila prohibitivne carine na
| uvoz pamučne robe e da razvije go-
| jidbu u velike plodnih pamučnih plan-
taža na jugu Rusije. Da li treba naša
| država, da jednako postupa ? Sjegurno,
bali jedino u onim slučajevima, gdje
sama priroda to pogođuje u obila-
toj mjeri ili pak gdje iznimno na-
ročiti narodni interesi to zahtijevaju.

Često puta mnogi pri prosugjivanju
prirodnih preduvjeta olako izgube iz
vida činjenice, da Jugoslavija ne po-
sjeduje ni prvoklasnog ugljena, kao ni
takovog željeza ili čelika.





aišto je tu, ne može se mjerit sa
merinos ili kašmirskom vrsti. Dakle

mnoge domaće tvornice e da uzmognu l

| ponudit ček osrednju vrst robe, -upu-
ćene su na surovine iz inostranstva, a
to zapada velikih para. Bez dovoljnit
kapitala, bez prvoklasnih surovina, bez
izučenog radništva, nije se za čudit,
što su razni fabrikati iz nekih domaćih
tvornica znatno skuplji od onih iz vani
iste vrsti a često puta su i lošiji,
premda posljednji imaju, da snose su-
više trošak povoza, kao i samu isplatu
uvozne carine. Nije stoga ni najmanje
opravdano da radi koristi pojedincima,

mnogoj potrebnoj robi, na štetu ogrome
ne većine naroda. Oni, koji su se upu-
stili u neka poduzeća a da nijesu prije



Pamuka ,
r X . oda *
uopće nemamo, a ni vune u izobilju,

umjetno se podržavaju visoke cijene |

| temeljito ispitali, da li posloje za u-
| spjeh istih potrebiti prirodni preduvjeti,
pravedno je, da sami snose odgovor-
nost za svoje pogrješke. U ostalom,
koje bi daljnje teške posljedice mogle
nastupiti po svu domaću privređu, ako
bi se zaista pristupilo naumjenoj pro-
mjeni uvoznih carina, vidi se iz slije-
dećeg,
Povišenje uvoznih carina i
njene posljedice.

Prva neminovna posljedica bila bi,

općenito podizanje cijena, što bi zna-

moglo privremeno da potraje, kao što

Ovih zaštitna carina nije mogla da eli-
minira unutarnju konkurenciju, jer je
zemlja obilovala prvoklasnim  surovi-
nama, ali kod nas, gdje to nije slučaj
sa mnogim industrijama, narod iz jas-
nih razloga i ne može očekivat takove
blagodati. Industrija koju same okol-
nosti ne štite, potrebuje trajno uzdr-
| žavanje na opći veliki trošak, ato sve
(ne vodi pojeftinjenju cijena. U onim



ricam, možda bi naš seljak uspio, da
nekako suvišak, što bi morao da izda
pri nabavci potrebilih mu predmeta,
prebaci na pšenicu i ostala žitija, ali
bi sjegurno teško osjetili svako daljnje
poskupljenje robe Dalmacija, Crna
Gora i Hercegovina, gdje slične mo-

l
gućnosti ne postoje na bilo koji pro--
|

izvod. Dalmacija je čax danas prisiljena,
| da snizuje cijene svojim glavnim pro-
izvodima vinu i buhaču. Pošto su cijene
| brašnu bile ovih zadnjih godina trajno
| visoke, kao i raznoj drugoj najpotre-
| bitijoj robi, dalmatinski je seljak po-
novno zapao u dug, kojeg se bio
oslobodio za vrijeme rata. Promjena

čilo teže življenje nego li danas. Ne |
možemo se nadat, da bi takovo stanje |

je to bio slučaj n. pr. u Sj. A.D. Kod

domaćim krajevima, koji obiluju žita-|

| carinske tarife na više samo bi gore
| zaoštrila ekonomsku krizu, koju pro-
 življujemo. Jasno je, da se naše da-
| našnje privredne prilike protive spo-
imenutoj povišici na dosta veliki broj
iabrikata. Dapače bilo bi potrebito, da
se ispita korist sniženja uvoznih carina
na većinu takovih predureta. Jednako
ne smije se zaboravit, da bi inostran-
stvo moglo jednakom mjerom, da od-
govori na domaći izvoz, kao i to, da
prevelika zaštita djeluje uspavajuće a
od općeg je interesa, da je po moguć-
nosti što više sila jednog naroda u
| trajnoj produktivnosti.

Zadaća nove carinske tarife.
Ako ista ima da posluži interesima
| ogromne većine narođa, trebalo bi sni-
| zit carinu na svu onu robu, koju bitno
| potrebujemo a za koju nema u našoj
| državi u obilnoj mjeri prvoklasnik su-
| rovina. Od toga imali bi više blago-
| nosnih posljedica. Prvo narod bi se
| oslobodio jednog suvišnog tereta. Drugo
pojeftinila bi najpotrebitija roba, a to
| vodi k trećem, općem boljitku življenja.
Četvrto, vrlo važno, one nsrodne sile
li kapitali, koji su danas vezani uz
razna nerentabilna poduzeća, sticajem

prilika, prešli bi k onim industrijama,
koje imaju opravdanih prirodnih pred-
uvjeta za uspjeh. To je većinom ona,
| koja počiva u glavnom na poljopri-
vredi, kao i sama poljoprivreda. Naša
| država je pretežno po svojoj bitnosti
agrarna zemlja iako se o toj činjenici
| bude unaprijed više vodilo računa,
| nego do danas, značilo bi, da je naša
| privreda bržim tempom krenula putem
| od prirode joj odregjenim. Od općeg
je interesa, da se teži ktom pravcu i
|da ga se ne spriječava nekim pogi-
beljnim pokušajima, kao daljnjom po-
| višičom uvoznih carina.





Književne

Dubrovačke Elegije, Il. iz-
danje 1925.

G. Lujo Vojnović uapisao je nazad
mnogo godina ove pjesme u prozi,
pod natpisom ,Dubrovačke Elegije“
koje sada izlaze u II. izdanju ćirili-
com i latinicom.

U ovim Elegijama čitaoci će naći
odjek dubrovačke prošlosti i dubrova-
čke prirode tako jak i dubok, kakav,
osim ,Dubrovačke Triologije“ njegova
brata Iva, naša književnost ne poznaje.
Ko ih je nazad 25 godina pročitao pamti
ih sa uživanjem i ponavlja neka mje-
sta kao klasična u našoj poeziji.

,Dubrovačke Elegije“ izlaze kao za-
sebno izdanje u nizu publikacija du-
brovačke izdavačke knjižare J. Tošo-
vića kojima je kolektivni natpis ,Du-

“ Drovačka Biblioteka“. Cijena je knjizi

Din. 15. I Sa
Jedna knjiga koju treba
nabaviti.

Primili smo na prikaz 1. i 2. Svezak
Narodne Enciklopedije srpsko-hrvat-

sko-slovenačke“:

Ovo djelo izlazi u izdanju Biblio-

“ grafskog zavoda u Zagrebu (Gunđu-

bilješke.

stranica, a zapada 45 Din. (u pretplati
40 Din). Nakon ovog slijedit će redo-
vito svaki mjesec po jedan svezak,
tako da će ih biti 18—22. ,Nar. En-

izdania. latinicom i ćirilicom. Uregjuje
je prof. beogradskog universiteta £.
Stanoje Stanojević, a suragjuje 189
poznatih naših naučnika, publicista i
javnih radenika,

Sadržaj i oprema prvog svezka maj-
bolja je preporuka za ovo. izdanje,
koje je nužno svakom gragjaninu, koji
se zanima javnim poslovima. U krat-
kim zbijenim člancima stručno je 0-

našeg naroda, a uz to je spomenuta
i literatura, koja je upotrebljena.
“Nadamo se, da će ova prva naša
enciklopedija naći i u Dubrovniku 0-
noliko čitalaca i pretplatnika koliko
zaslužuje po svojoj vrijednosti, pa je
zato preporučamo.
Dr. A. Cuvaj: Privredne ko-
more u kraljevini Srba,
Hrvata i Slovenaca.

U izdanju ekonomske revije »Ban-
karstvo“ izašla je u veoma ukusnoj
opremi, pod gornjim naslovom, ras-
prava generalnog tajnika Zagrebačke
Trgovačko-Obrtničke Komore Dr. A-



lićeva 29). Prvi svezak obuhvata 112 |

ciklopedija“ izlazi u dva podjednaka ,

bragjeno sve što se odnosi na život |

| dolfa Cuvaja, koja je osobito aktuelna, |
sada u vrijeme sarajevskog kongresa |

naših komora i privrednih institucija.

| — Autor je u ovoj publikaciji dao sve,

!što o tome pitanju čitaoce može da

interesuje. — Cijena brošuri 15 Di-

nara, a dobiva se u svima većim knji-

| žarama i kod glavne administracije

»Bankarsiva“ u Zagrebu 6. Marov-

ska 30.

Vrnjačka Banja i iekovite
vode u opšte. ;
Napisao Dr. D. Živadinović, (izdanje

knjižare S. B. Cvijanovića, Beograd,

1925. Cena 15 Din.). Banje se više ne

| smatraju kao mesta za provod. Nauka

| ih danas uvršćuje u red najboljih do
| sad poznatih sredstava za lečenje veli-

| kog broja hroničnih bolesti, I zato je |

| dobro došla ova knjiga Dr. Živadino-
| vića, beogradskog lekara u Vrnjačkoj
| Banji. Obrazovaniji laik naći će u njoj
| sve što ga može interesovati o banjama
| kao bolesnika ili kao kulturna čoveka.
Gg. lekari će naći nova dokumenta za
| vrnjačku doplu i hladnu vodu, i za
njihove indikacije i kontraindikacije. —
Samo izdanje knjige odlično je oprem-
ljeno u vrlo spretnom formatu, te
knjigu toplo preporučujemo

Čika Jova Maloj Srbadiji.
Dečje pesme Jovana Jovanovića-
Zmaja. Drugo, umnoženo izdanje. (Be-
| ograd 1925. Izdanje S. B, Cvijanovića,
| Cena 10.— Din.
|U Cvijanovićevoj kolekciji »Dobrih
| knjiga našoj deci“, koju uregjuje naš
| poznati pedagoški pisac Milan Šević,
izašlo je novo izdanje Čika Jovinih
| dečjih pesama, ukrašeno sa mnogo
| lepih slika u tekstu, koje popunjavaju
naivnu, kao rosa čistu i vedru šalu
ovoga našeg najboljeg omladinskog
pesnika. Čika Jova, kao nežni otac i
| dobri učitelj razgovara sa dečjim du-
| šama, razume svaki njihov drhtaj, svaku
| nedorečenu želju, zna da izazove ra-
dosno kucanje srca, suza samilosti i
samopregora. Ova poezija vodi našu
| decu cvetnim stazama, pokazuje im
putove koji vode sreći i višem moral-
nom životu, plemenitosti, uči ih altru:
izmu i socijalnom osećanju. Cika Jova
jednom. rukom miluje, drugom opo;
minje i kara, ali i njegov prekor kao
i njegov osmeh osećaju deca kao go-
vor sušte dobrote. A
Radi toga je poezija Čika Jove večna
i ovo novo izdanje zadovoljava jednu
nasušnu potrebu naše dece,