POSTARINA PLAĆENA Broj 26. SEDMIČNI INFORMATIVNI | PRIVREDNI GLASNIK Pojedini broj Din. 1:50 i Godišnja pretplata 80 Din. Za inozemstvo 200 D. Dr. MATIJA VIDOEVIĆ Urednik : 27. juna 1925. \. Odgovorni urednik : STIJEPO M. BJELOVUČIĆ Plativo i utuživo u Dubrov- niku. Oglasi po tarifi. Putnici i Rad na podizanju turizma u našoj državi počinje u jačoj mjeri u poslje- dnje vrijeme. Pred par decenija mi smo mogli da na našem teritoriju bro- jimo na prste hotele uregjene sa svim potrebama modernog kcniorta, pa zato iuističko kretanje nije moglo ni da uzme potrebitog maha ni da pokaže svoju punu vrijednost. Ali već ovi prvi početci bili su dovoljni da Svrale na se pažnju ljudi od akcije, pa da im se osobito uporegjenjem sa stranim ze- mljama u pogledu prirodnih pred- uvjeta te u pogledu postignutih rezul. tata otvore široke perspektive ubrzanog podizanja blagostanja i napretka raz- nih naših krajeva, ie mogućnosti zapo- slenja i zarađe dosta širokog kruga pučanstva. Danas je naš turizam izašao iz svo- jeg prvotnog početnog stadija. Zato on i ne može dg se podiže prepušta- iuć ga slučaju i samoj ličnoj inicijativi i riziku poduzeinih pojedinaca već nje- govu organizaciju i razvoj treba po- staviti na jedan širi osnov sa svestra- nim i smišljenim programom rada. U ovom radu u prvom redu dolazi u obzir pitanja zadobijanja publike i njeno priljubljenje uz ove naše kra- jeve, gdje se stvara turizam. O tome se nije mnogo mislilo prvih poratnih godina. Tada je strast za pu- tovanjem vladala u najširim slojevima, pa i kod onih ljudi, koji ne bi nikad na to prije ni pomislili. Megjutim, ovaj puinički val skoro se splasnuo, a od sve ono brojne publike ostadoše tek rijetki pojedinci, koji još sada dolaze u obzir. Broj putničke publike, koji je još preklani bio visok, lani je naglo pao, a ove godine nije se podigao u potrebitoj mjeri. Ispitujuć ovaj pojav ustanovilo se, da su na opadanje broja putnika dje- lovali uz uzroke opće naravi, kao što je prelaženje iz ratnih i poratnih u nor- malne prilike, takogjer i mnogi posebni uzrcci, koje se moglo i trebalo uklo- niti, a koji su mnogo djelovali na putničku publiku pri stvaranju odluke hoće li da putuje i gdje će da putuje. O ovim nezgodama našeg turizma bilo je više puta govora i u našem listu, i tu se je u prvom redu isticalo i upo- zoravalo na postupak policajnih organa | turizam i u opće na policajne mjere, zatim na skupe takse za vizume, te visoke ta- Tile za saobraćaj, koji je uz to težak, dug i manjkav. Javnost kao i svi zain- teresovani u podizanju turizma tražili su od mjerodavnih faktora, da se ukloni sve ono, čemu se ie umjesno prigovaralo. I s pohvalom treba istak- nuti, da se je u tom pogledu u po- sljednje vrijeme vrlo mnogo učinilo. Tako su ove godine izašle potrebite naredbe za pojednostavljen postupak policijske kontrole, taksa za turističke vizume snižena je na minimalan iznos, naš željeznički saobraćaj znatno je popravljen u pogledu brzine, tačnosti i udobnosti putnika, u pomorskom putničkom saobraćaju uvedene su dvije brze putničke pruge sa novim i luksus- nim velikim parobrodima, zaveđeni su znatni popusti na voznim cijenama za sve koji putuju u turističke svrhe, kod željeznice do 50%, a kod parobroda 30%. Sve ove mjere direktno ili indi- rektno (subvencijom) dolaze u prvom redu od države, koja je tim dala mnogo ! potsireka turističkom razvoju. Uz uklanjanje ovih prepreka, koje odbijaju strance, u posljednje vrijeme radilo se i na direktnom zadobijanju stranaca za našu zemlju. U stranom svijetu provedena je ne toliko siste- matska i više puta iz lične inicijative pojedinih putnika, ali ipak dosta živa propaganda i štampom i filmom. Megjutim, uza sve ove mjere i pothva- te, broj putnika nije još ni sada na onoj visini, koja je potrebna za samo odr- žanje postojećih uregjaja za strance, a kamo li za njihovo množenje i daljnje razvijanje. To znači, da ima još mnogo toga što smeta povoljnom razvoju tu- | rizma u našoj zemlji, a u prvom redu da posao organizacije prometa putnika nije ni lak ni jednostavan. ' Turizma nema bez turisia, a tu se ne radi o savladavanju mrtve mate- rije, nego o osvajanju duhova jednog širokog internacijonalnog posebnog Svijeta, koji izlazi redovno iz intelek- tualnih krugova, kod kojih su osjetlji- | vosti razvijene i potrebe dotjerane. Pa | oni baš zato i putuju, a kad putuju, postavljaju zahtjeve o kojim ireba vo- diti računa ako se želi da se opet povrate ili da drugoga napute, Nakon državnih vlasti, koje su u tom pravcu dale dobar primjer, sađa su na redu i lokalne vlasti te svioni, s kojim putnik dolazi u kontakt, kao hoteli i sl., a koji su u prvom redu zainteresovani dizanjem i razvojom putničkog prometa. Općinske vlasti, koje ubiru znatne prihode od putničkih taksa, treba da te prihode invenstiraju u prvom redu za one svrhe, koje služe privlačenju putnika i udobnosti za vrijeme njihova boravka dok te takse plaćaju. To ni- jesu rashodi bačeni u prazno, od njih ima i direktne i indirektne koristi go- povoljno i u općinskim financijama, jer dok će se ti produktivni rashodi kre- tati u jednoj više manje stalnoj visini, prihodi će se megjutim sve više di- zati, jer će se dizali i broi putnika. Ali takav rad i općinskih i državnih vlasti ostat će ipak bezuspješan, ako stranac na putu kroz našu zemlju ne bude imati ono što uz jednake uvjete u drugim zemljama može da ima. j Hoteli, gostione, “kavane, kupališta, | saobraćajna poduzeća, ako ne će da sami sebi podruju temelje, ne smiju da u poslu kalkuliraju od danas do sutra. Internacionalni turiste ne smiju da ovdje nagju razlike u cijenama, u konfortu i u postupku, koje ga u u- poregjenju sa stranim zemljama od naših krajeva odbijaju, a u druge zem- [lje privlače. Baš u ovom pogledu treba | tovo svaki gragjanin, pa takovo gos- | podarenje odrazit će postepeno vrlo | i mnogo takta i mnogo promišljeno sti, jer je inače svaka propaganda be- zuspješna a sve druge mjere uzaludne. Treba biti iskren i priznati da se u tom pogledu kod nas dosta griješilo, | pa zato treba da se još dok je na vri- jeme tome stane na kraj. | U tome imaju specijalnih dužnosti one organizacije, koje rade na dizanju turizma u našoj zemlji. Njihova je mreža danas raspletena po cijelom | našem teritoriju, one su poduprte i od državnih vlasti, pa njihovi koraci imat će onaj potrebiti auktoritet i uti- caj, koji je nuždan u ovoj stvari. Dubrovački Savez institucija i dru- štava za promet putnika održava u po- nedjeljak svoju godišnju skupštinu. ! Mislimo da bi pri vijećanjwo društve- nom radu trebalo da se i o ovom pi- tanju povede stvarna diskusija. U krugu dosta zatvorenom a nepristranom mož- da bi se mogle iznijeti i razne poje- . dinosti, koje mnogo ilustruju, a koje nije umjesno ni za stvar korisno, ako se pretresa u široj javnosti, jer ne radi \se o kritici radi kritike, već radi uivr- gjenja i uklonjenja svega onog, što | nam naš turizam u zametku može da uguši. A pitanje organizacije turizma ne smije se prepustiti na milost i ne- milost više ili manje savjesnih, odnosno (više ili manje dalekovidnih pojedinaca. To je danas naša opća stvar i o njoj omi treba da vodimo brige. Zato smo i napisali ove retke. Nova carinska tarifa. . Toliko- očekivana, konačno je 20. o. mj. publicirana u »Službenim No- vinama« u Beogradu. Nađali smo se, kako je o tom već bilo govora u na- šem listu, da će nadležni pri uvagjanju || nove carinske tarile voditi dužnog ra- čuna o interesima agrarne većine našeg naroda a po tome i same države. Žalimo što moramo da istaknemo, da smo se u svojim nadama i očeki- vanjima prevarili. Nova carinska tarifa prouzročit će više nego jedno zlo, od kojeg će naša privreda mnogo datrpi | naročito u siromašnijim krajevima, kao n. pr. Dalmacija. Po drugim državama rađi se na tome, da najpotrebitije artikle marod što A tinije dobije, a kod nas dogagja se | obratno, samo da se spase razni ne- rentabilni posli, ma teret potrošača. Druga opća šteta bit će u tome, da će | se razvit švercovanje, kako brojni pri- | mjeri to dokazuju i kod drugih država, | kad se je uvela previsoka uvozna ca- | rina. Tako se može očekivat da će se smanjit i kod nas prihod državni od carina na mnogim artiklima i to baš na onim na kojim se očekuje ponaj- | viši prihod. Nadalje solidni trgovci biće potisnuti od raznih švercera: Za podi- | zanje poljoprivrede, .u kojem je pravcu | naša država od prirode upućena, po- , zvani slabo išta poduzimlju, te i danas | je kod nas hljeb još za 100% skuplji nego u predratno doba. Čudne pojave doživljuju se u našoj POZOR! 9 Pošto. imam na skladištu veliki izbor muških ko- šulja, ovim javljam cenj. gragjanstvu da sam istim cenu spustio za 40“. Ujedno preporučam veliki izbor muških i ženskih čarapa uz cijenu od 10-100 Din. FINE SVILENE ČARAPE Din. 35. S poštovanjem U. Jokanović.