kutevima dubrovačke luke i





Strana 2.







DUBROVAČKI LIST“

Jubilarna turneja Akad. Pev. Dr. ,,Balkan“ iz Zagreba

Uprava Zagrebačke akad. pevačke
družine »Balkan« javlja nam :

Slaveći svoju 20.godišnjicu rada i
delovanja na nacionalno kulturnom
polju, stavio si je »Balkan« u zadaču
obići meseca'jula 0. g. Liku, Dalmaciju,
Hercegovinu, Bosnu, Srbiju i Vojvo-
dinu.

Otkad »Balkan« postoji nastojao je
da dodje u što bliži kontakt s narodom,
zalazio je u gradiće i sela, pevao na
koncertima, slavama i ostalim kulturno
nacionalnim priredbama — pevao je
na otvorenom pred hiljadsma naroda
— okružen stotinama naših seljaka,
oduševljenih tim jače, što je »Balkan«
gromkije pevao.

Propinjao se naš seljak na prste i
izdizeo glavu, da bolje vidi i čuje,
kako se iz mladenačkih, oduševljenih

prsa i grla izvija gromki: ,Hej trubaču.

sbojne Drine“ — a kad su se zvuci
prekinuli i utišali — mesto običajnih
aplauza slušali ste teški uzdah i gle-
dali suzna oka.

Pevao je »Balkan« u velikim, sjajnim
dvoranama, pred nebrojeno mnogo

muzičke i vaspitane publike, brao je.

lovorike  — pobedjivao na utakmicama
pev. društava u Zemunu, Beogradu,
Banjaluci i Somboru — ali tako rado-

sna i ujedno teška srca gledajući pat-
ničke suze našeg seljaka, — »Balkan«
nije nikada pevao. Mo

I danas ulazi »Balkan« u narod i
opet mu peva, stupa duboko prokrče.

nim stazama, itraži ima li još po negde

'
ošto za izgladiti i poravnati, na tom
| trnovitom putu Slobode i Va$krsenja

suzu na obrazu čovjeka našeg. možda
i danas gromkije njegova pesma ori,

Ne traži »Balkan« slušatelje, samo
da dodju, jer treba da seide na kon-
cerat, ne, on traži samo one, koji shva-
ćaju njegov rad i ideologiju — i koji

S ponosom može »Balkan« da po-

i uvek napred. to
Prošavši već gotovo celu našu dr-
žavu — zaustavlja se na ovogodišnjoj

već godina bilo nije — a ako se po
negde svrati gde je bio i po triput,
znači, da želi sa svojima podijeliti di-
jelak svoje slave.





. Slikarska izložba: u salonu Weiss |

F. Saivendi — K. Zirner.

Ima nekoliko vremena, da po svim
raznih
drugih gradskih predjela i u svako doba
dana susretamo dvije ženske glave.

Jedna je u panama šeširu, a druga

podstriženim kosama na kratko. One

lutaju sa najnužnijim slikarskim potre- \

bama, koje se često reduciraju na sam
blok i vodene boje, Malo ih tko opaža,
jer je to u Dubrovniku sasvim obična
pojava, koja nikoga ne može da za-
drži u pažnji. 4
Sigurno ni pisac ovih redaka ne bi
bio primjetio, da nije neki dan posjetio
izložbu slika u Weissovom salonu.
Zbilja, iza te posjete, zanimalo me je,
da pratim jedno cijelo popodne sli-
karsko snimanje ovih dviju slikarica
po raznim gradskim predjelima. Taj je
slikarski lijet — da ga tako nazovem
— išao tako brzo, da se može takmiti
sa lijetom naših golubova nad grad-
skim krovovima i ulicama, Par poteza



olovkom, nekoliko šara mokrim kistom
po papiru i slikarica _ je već, prije
nego li je zatvorila blok,
okom novu poziciju.
To sam hijeo, da istaknem prije
, nego li pregjem ma same slike. Više
je puta potrebno, da se prije upoznamo
| sa slikarom izvan salona, da bolje ra-

| u salonu.
(Tri stijene malenog umjetničkog sa-

vendi, a na četvrtoj vise pepiri njezine
prijateljice K. Zirner, inače kćeri pož-
natog bečkog joailliera. U Dubrovniku
već nema pozicije, koju nebi smo već
o stotinu puta vidjeli u slikama, pak nam
| zato ove slike uu prvom momentu 05-

tavljaju dosta indiferentnim. Moramo
sjesti i pustit, da nas malko osvoje
hoćemo li, da se intimnije pustimo u

njihovo šarenilo. )
| Salvendi, bez dvojbe,

| lona zauzimlju radovi slikarice F. Sal-



imađe pravih



da u gradu živi plemić Marin Zama.
nja, ali ni on kao ni njegova obitelj.
koja je nastanjena preko 600 godina,
nisu Spanjolci a ni slaboga vladanja.
Tome je najbolji dokaz što je baš
Marin bio nekoliko puta poslanik kod
raznih vladara, pa i kod Sultana, a
oni nikada ne poveravaju kome bilo
sudbinu svoje države. Ovoga su puta

Turci popustili. Zamanja je ostao i na- |

dalje u carevoj službi, ali bez znanja
dubrovačke vlade.

Nekoliko godina iza ovoga Turci se
ponovno tuže na Zamanju, te sudeći
po odgovoru dubrovačke vlade tužba
je morala biti prilično oštra. Vlada
naime hoće sada da svakako ugodi
Turcima. Zato šalje k caru 6. augusta
1547. Al. Gjuraševića da ga moli nek
otpusti od svoje službe Zamanju, jer
je to veoma pogibeljno za njihovu dr-
žavu. Neka pošalje koga svoga poda-
nika kako to čine i ostali vladari, a
oni će mu u svemu biti priruci. Me-

 gjutim Karlo nije htio ni da čuje o

ovome, te Gjuračević javlja vladi kako
neće ni u audijenciju da primi i kako
se veoma ljuti na Dubrovnik, Vlada
mu poručuje u decembru 1547. neka
ponovno nastoji da dogje pred cara i

/

xa

da iznese njihove razloge zbog kojih
žele otpuštanje Zamanje. Oni će i na»
dalje lepo paziti Zamanju, jer je 0n,

i jer Oni hoće da udovolje. carevoj
želji. Sve ovo ne čine iz nikakve zlobe,
nego da grad očuvaju kako je i on
»više puta rekao našim poslanicima
opominjući ih da moramo paziti na
očuvanje našega grada ne brinući se
za nikoga“. A_14 januara 1548. po-
novao pišu Gjuraševiću o istoj stvari,
pa izmegju ostaloga kažu i ovo: ,Ni-
smo zaboravili odgovor Nj. Vel. dan
nekim Mesinjanima, koji su nas pred
Nj. Vel. ocrnjivali radi općenja i na.
čina kojim živemo s ovim našim su-
sedima. Njima je odgovorio: ,Da su
\omi s Rodosa znali općiti i ponašati
se s Turcima kao što se ponašaju Du-
brovčani, nebi se nalazili izvan svoje
države kao što se nalaze, nego bi ju
mirno uživali kao što ju uživaju i Du-
brovčani“ (Lett. e com. di Lev. XXIII,
277). Kasnije sei sam Zamanja obra-
tio na Karla da ga reši službe, ali sve
to nije pomoglo. Smrt Zamanje u au-
gustu 1548. rešila je ovaj spor izmegju
Dubrovnika i njegovoga velikoga za-
štitnika, (Nastavit će se).









kažu oni, ,jedan od otaca domovine“,

naše nacije, i sko ugleda patničku

puni tog shvatanja dolaze da ga čuju.
gleda na rezultate svoga rada —i us- |

prkos velikih teškoća raznih naravi — |
on uspravno i ponosno stupa — uvek

turneji samo u onim mestima, gde ga |

Družina polazi na put 8. jula — a\'

baviti će se na putu do konca jula U dudenaka svečanosi
U svemu priredjuje nekih 20 koncerata.

tražila |

zumijemo ono što se' kaže o slikama“

umjetničkih izražaja i nekoliko njeziniki |
 akvarelai tempera pobugjuju zanimanje.
Ona jednakom toplinom obuhvata svaki
kutić nešega grada i okolice : Minčetu,
 Ribarnicu, pogled sa Gradca na grad,
pogled sa Ploča, Srebrno, Gorica sv.
Vlaha i Gospa od Milosrgja, Mline i
t.d. Jedino ta njezina zagrijanost za
neki predjel traje odveć malo vremena,
te svaka njezina radnja svršava dosta

/ predmeta. Glavno je, da ono što je
“rate potražiti okulistu. Mi ćemo teško
pogoditi kada je koja slika učinjena,

prikazuje svu ugodnost kombinacije

ijedan mali akt, koji nam uz malu
dozu ženske afektiranosti ništa drugo

ne pruža.
> K Zimmer plovi takogjer — kao i
prva — u pravcu bečkih ekspresijo-

nista. Njezine kompozicije su dosla

|
|
je na svečan način ovaj narodni i dr-
 ožavni blagdan. |



razvija u društvu u posljednje vrijeme.

sve poznatije svjetske tvornice motornih







hladno. Kod nje je sve kombinacija

na papiru ne poremeti normalu u lovea
centralis ljudskih retina, te da ne mo-

u jutro ili popodne, ali nam zato ona

predmeta u proštoru, koja je u svako
doba dana ugodna. Reklo bi se tali-
janski, da su vrlo uspjeli ,saggi di
perspectiva“. Osim krajina, izložila je





Br. 27.

slabe, nemaju skoro ništa čime bi nas |

osvajale. Njezini su portreti dočim
mnogo bolji. Portret slikarice Salvendi
i poljske studentice su dobri, te ih
ugodno čovjek promatra, dok je treći
portret g.gje N. iz Dubrovnika odveć

oj . +. € S
šablonski izragjen, Na njemu (osim.

sličnosti ništa više nema.

Inače, kad se malko duže zadržimo
u tom salonu i nehotice se sjećamo
bečkih valcera i kupleta i svega onoga,
što je iznemogli stari Beč, iza biđer-
mayerskog doba, lilerovao svojim do-
broćudnim biirgerima, Tako nam i ove
dvije slikarice ostavljaju dojam svojeg
grada. One slikaju isto tako savršeno
moderno kao što se njihove krajanke
znadu savršeno po modi  odijevati.
Volimo njihove slike kao što umijemo
da volimo Beč. Želimo im svako dobro

i sreću, jer se pravim i dobrim bečan-

kama drugo i ne može zaželiti.

Na kraju svaka pohvala papirnici
naslj. B. Weiss koja se stara, da upo-
zna dubrovčane raznim domaćim i
stranim  slikarim#. Iza  Maurachera,
Seilsa, Uugera, Rašice, Popovića i
Hansena rado se gledaju i ove dvije
bečke ekspresijonistkinje. L. M.



Razne

Kao obično i ove godine proslavljen |

Grad je bio okićen
barjacima, a u crkvama su održane |

svečane službe za pale ratnike. U ve-

čer je vojska obašla gradom uz svirku

muzike, a u isto vrijeme održana je

|
na Pilama sokolska zabava. Svim o-
vim svečanostima mnogo je smetala |
kiša, koja je toga dana u više na.

|

vrata jako padala.

Sokolska zabava.
Naše sokolsko društvo pokazalo je

jepe uspjehe unutrašnjeg rada, koji se |

To je u najvećem dijelu zasluga vri-
jedne i poznate sokolske radenice,
nastavnice na našem  preparandiju,
g.gilce Gruberove. Njezin uticaj oso -
bito se opaža u redovima sada broj-
nog i oduševljenog muškog i ženskog
podmlaika, koji je na ovoj vježbi na-
stupio sa nekoliko ritmičkih vježba,
udešenih od same g. Gruberove. Pu-
blika je bila zanesena lijepom izved- |
bom naše mladosli, te je sve tačke
popratila srdačnim aplausom. Šteta je
samo da se ovaj birani program mo-
rao prekinuti zbog kiše.

il. Medjunarodna izložba

automobila u Zagrebu.

Koncem ljeta ove godine i to od
8.—20. IX. priredjuje Zagrebački Zbor
H. veliku automobilsku izložbu u svo-
jim prostorijama. Uz ovu izložbu pri-
redjuje se istovremeno lovačka te opća
športska izložba, tako da će ova skupna
priredba predstavljati prvorazredni do -
gogjaj ne samo za grad Zagreb veći
za cijelu državu. Pored automobila iz-
ložiti će se i ostala motorna vozila,
kao motome dvokolice, plugovi it. d.
a naravno i potrebštine za ta vozila.
Automobilska izložba biti će smještena
u velikim izložbenim dvoranama lijevo
od ulaza u sajamske prostorije, koje
će se posebno urediti m tu svrhu. Za
izložbu su već do sada zainteresirane



vozila kako Evrope tako i Amerike,
pa je njen uspjen do sada poipuno
osiguran. Producenti će dopremiti na
izložbu najnovije tipove svojih Sabri.
kata, jer je poznato, da se tehnika
motornil vozila još i danas neprestano
razvija i velikom brzinom usavršuje.

Najamnina za izlagače iznosi Din.



950.— za četvorni metar u izložbenim

vijesti.

dvoranama a Din. 25.— pod vedrim
nebom. Za prevoz izložaka i posjetioca
izložbe odobrila je Generalna Direkcija
Željeznica 50% popusta za sve vla-
kove osim brzog noćnog vlaka Zagreb-
Beograd i obratno te Simplon Orient
Expresa.

Prigodom izložbe prirediti će se u
Zagrebu razne športske utakmice, te
se očekuje, da će izložbu posjetiti ve-
liki broj ne samo tuzemnih već i ino-
zemnih interesensata.
Predaja izjava

za odmjerenje majmovne kućarine

svojom vidovdanskom akademijom li- , za mjesta slova B) zakona od 9/Hl.

1882. U, de 2. br 17).
Pozivaju se vlasnici kuća, koje su

.potpuno iti djelomično iznajmljene, da

najdalje do 15. jula t. €. prikažu kod

nadležne poreske vlasti propisanu iz-
javu od prihoda od najma,

Za svaku kuću imade se podnijeti
po jedna izjava i onda, kada imade
više suvlasnika, te u tom slučaju mo-
raju svi suvlašnici supotpisati izjavu.

Pored vlasnika kuće mora izjavu
potpisati u za to odregjenoj rubrici 1
svaki stanar, kao jamac, da izjavljena
najmovina odgovara realnoj.

. Proti vlasnicima, koji do utanačenog
roka (15. jula 1925.) ne prikažu iz-
javu, ili ju prikažu netačnu, kao i proti
stanarima, koji netačnu izjavu potpišu,
postupat će se u smislu $ 31 naputka
[. priloženoi vladinoj obznani od 29/9.
1839. br. 17820 Z.P.Z. godine 1839.
br. 114. kao i u smislu člana 198 tač.
9, stav. 5. i 7. financijskog zakona za
budžeisku godinu 1924-25. |

Upozoruji! se kućevlasnici i stanari,
da u smislu stavka 5. tač. 2. člana
198 spomenuiog financijskog zakona,
kućevlasnici nemaju pravo tražiti sud-
skim putem od stanara veću najam -
ninu od one izjavljene u fasiji.

Rad stalnog ohbraničkog
suda |
kod  Trgovačke Obrtničke Komore

u Dubrovniku. Od 1. januara do 30. |

iuna o. g. bilo je prikazano 21 tužba
sa ukupnim iznosom od D. 256889:63.
a ostale viseće dvije od god, 1924. sa
ukupnim iznosom od D. 23603.
Dokončano je 18 parnica, od kojili,
u 8 postupak je trajao do mjesec dana,
u 9 do tri mjeseca a u jednoj preko
tri mjeseca. Od pet visećih u jednoj
je tužba bila prikazana na 7. maja a
u drugim drugom polovicom juna
mjeseca.
Trajanje postupka bilo bi bez sumnje
povoljnije, kad bi dostava spisa sa
strane nekih poštarskih ureda bila re-

dovitija, glede čega se je ova Komora:
već obratila odnosnim nadleštvima.

Iz ovog malog pregleda trgovci i
privrednici mogu lako uviditi zname-

onitost ove institucije.







zako o i sio



sko

nam poe ore