kutevima dubrovačke luke i Strana 2. DUBROVAČKI LIST“ Jubilarna turneja Akad. Pev. Dr. ,,Balkan“ iz Zagreba Uprava Zagrebačke akad. pevačke družine »Balkan« javlja nam : Slaveći svoju 20.godišnjicu rada i delovanja na nacionalno kulturnom polju, stavio si je »Balkan« u zadaču obići meseca'jula 0. g. Liku, Dalmaciju, Hercegovinu, Bosnu, Srbiju i Vojvo- dinu. Otkad »Balkan« postoji nastojao je da dodje u što bliži kontakt s narodom, zalazio je u gradiće i sela, pevao na koncertima, slavama i ostalim kulturno nacionalnim priredbama — pevao je na otvorenom pred hiljadsma naroda — okružen stotinama naših seljaka, oduševljenih tim jače, što je »Balkan« gromkije pevao. Propinjao se naš seljak na prste i izdizeo glavu, da bolje vidi i čuje, kako se iz mladenačkih, oduševljenih prsa i grla izvija gromki: ,Hej trubaču. sbojne Drine“ — a kad su se zvuci prekinuli i utišali — mesto običajnih aplauza slušali ste teški uzdah i gle- dali suzna oka. Pevao je »Balkan« u velikim, sjajnim dvoranama, pred nebrojeno mnogo muzičke i vaspitane publike, brao je. lovorike — pobedjivao na utakmicama pev. društava u Zemunu, Beogradu, Banjaluci i Somboru — ali tako rado- sna i ujedno teška srca gledajući pat- ničke suze našeg seljaka, — »Balkan« nije nikada pevao. Mo I danas ulazi »Balkan« u narod i opet mu peva, stupa duboko prokrče. nim stazama, itraži ima li još po negde ' ošto za izgladiti i poravnati, na tom | trnovitom putu Slobode i Va$krsenja suzu na obrazu čovjeka našeg. možda i danas gromkije njegova pesma ori, Ne traži »Balkan« slušatelje, samo da dodju, jer treba da seide na kon- cerat, ne, on traži samo one, koji shva- ćaju njegov rad i ideologiju — i koji S ponosom može »Balkan« da po- i uvek napred. to Prošavši već gotovo celu našu dr- žavu — zaustavlja se na ovogodišnjoj već godina bilo nije — a ako se po negde svrati gde je bio i po triput, znači, da želi sa svojima podijeliti di- jelak svoje slave. . Slikarska izložba: u salonu Weiss | F. Saivendi — K. Zirner. Ima nekoliko vremena, da po svim raznih drugih gradskih predjela i u svako doba dana susretamo dvije ženske glave. Jedna je u panama šeširu, a druga podstriženim kosama na kratko. One lutaju sa najnužnijim slikarskim potre- \ bama, koje se često reduciraju na sam blok i vodene boje, Malo ih tko opaža, jer je to u Dubrovniku sasvim obična pojava, koja nikoga ne može da za- drži u pažnji. 4 Sigurno ni pisac ovih redaka ne bi bio primjetio, da nije neki dan posjetio izložbu slika u Weissovom salonu. Zbilja, iza te posjete, zanimalo me je, da pratim jedno cijelo popodne sli- karsko snimanje ovih dviju slikarica po raznim gradskim predjelima. Taj je slikarski lijet — da ga tako nazovem — išao tako brzo, da se može takmiti sa lijetom naših golubova nad grad- skim krovovima i ulicama, Par poteza olovkom, nekoliko šara mokrim kistom po papiru i slikarica _ je već, prije nego li je zatvorila blok, okom novu poziciju. To sam hijeo, da istaknem prije , nego li pregjem ma same slike. Više je puta potrebno, da se prije upoznamo | sa slikarom izvan salona, da bolje ra- | u salonu. (Tri stijene malenog umjetničkog sa- vendi, a na četvrtoj vise pepiri njezine prijateljice K. Zirner, inače kćeri pož- natog bečkog joailliera. U Dubrovniku već nema pozicije, koju nebi smo već o stotinu puta vidjeli u slikama, pak nam | zato ove slike uu prvom momentu 05- tavljaju dosta indiferentnim. Moramo sjesti i pustit, da nas malko osvoje hoćemo li, da se intimnije pustimo u njihovo šarenilo. ) | Salvendi, bez dvojbe, | lona zauzimlju radovi slikarice F. Sal- imađe pravih da u gradu živi plemić Marin Zama. nja, ali ni on kao ni njegova obitelj. koja je nastanjena preko 600 godina, nisu Spanjolci a ni slaboga vladanja. Tome je najbolji dokaz što je baš Marin bio nekoliko puta poslanik kod raznih vladara, pa i kod Sultana, a oni nikada ne poveravaju kome bilo sudbinu svoje države. Ovoga su puta Turci popustili. Zamanja je ostao i na- | dalje u carevoj službi, ali bez znanja dubrovačke vlade. Nekoliko godina iza ovoga Turci se ponovno tuže na Zamanju, te sudeći po odgovoru dubrovačke vlade tužba je morala biti prilično oštra. Vlada naime hoće sada da svakako ugodi Turcima. Zato šalje k caru 6. augusta 1547. Al. Gjuraševića da ga moli nek otpusti od svoje službe Zamanju, jer je to veoma pogibeljno za njihovu dr- žavu. Neka pošalje koga svoga poda- nika kako to čine i ostali vladari, a oni će mu u svemu biti priruci. Me- gjutim Karlo nije htio ni da čuje o ovome, te Gjuračević javlja vladi kako neće ni u audijenciju da primi i kako se veoma ljuti na Dubrovnik, Vlada mu poručuje u decembru 1547. neka ponovno nastoji da dogje pred cara i / xa da iznese njihove razloge zbog kojih žele otpuštanje Zamanje. Oni će i na» dalje lepo paziti Zamanju, jer je 0n, i jer Oni hoće da udovolje. carevoj želji. Sve ovo ne čine iz nikakve zlobe, nego da grad očuvaju kako je i on »više puta rekao našim poslanicima opominjući ih da moramo paziti na očuvanje našega grada ne brinući se za nikoga“. A_14 januara 1548. po- novao pišu Gjuraševiću o istoj stvari, pa izmegju ostaloga kažu i ovo: ,Ni- smo zaboravili odgovor Nj. Vel. dan nekim Mesinjanima, koji su nas pred Nj. Vel. ocrnjivali radi općenja i na. čina kojim živemo s ovim našim su- sedima. Njima je odgovorio: ,Da su \omi s Rodosa znali općiti i ponašati se s Turcima kao što se ponašaju Du- brovčani, nebi se nalazili izvan svoje države kao što se nalaze, nego bi ju mirno uživali kao što ju uživaju i Du- brovčani“ (Lett. e com. di Lev. XXIII, 277). Kasnije sei sam Zamanja obra- tio na Karla da ga reši službe, ali sve to nije pomoglo. Smrt Zamanje u au- gustu 1548. rešila je ovaj spor izmegju Dubrovnika i njegovoga velikoga za- štitnika, (Nastavit će se). kažu oni, ,jedan od otaca domovine“, naše nacije, i sko ugleda patničku puni tog shvatanja dolaze da ga čuju. gleda na rezultate svoga rada —i us- | prkos velikih teškoća raznih naravi — | on uspravno i ponosno stupa — uvek turneji samo u onim mestima, gde ga | Družina polazi na put 8. jula — a\' baviti će se na putu do konca jula U dudenaka svečanosi U svemu priredjuje nekih 20 koncerata. tražila | zumijemo ono što se' kaže o slikama“ umjetničkih izražaja i nekoliko njeziniki | akvarelai tempera pobugjuju zanimanje. Ona jednakom toplinom obuhvata svaki kutić nešega grada i okolice : Minčetu, Ribarnicu, pogled sa Gradca na grad, pogled sa Ploča, Srebrno, Gorica sv. Vlaha i Gospa od Milosrgja, Mline i t.d. Jedino ta njezina zagrijanost za neki predjel traje odveć malo vremena, te svaka njezina radnja svršava dosta / predmeta. Glavno je, da ono što je “rate potražiti okulistu. Mi ćemo teško pogoditi kada je koja slika učinjena, prikazuje svu ugodnost kombinacije ijedan mali akt, koji nam uz malu dozu ženske afektiranosti ništa drugo ne pruža. > K Zimmer plovi takogjer — kao i prva — u pravcu bečkih ekspresijo- nista. Njezine kompozicije su dosla | | je na svečan način ovaj narodni i dr- ožavni blagdan. | razvija u društvu u posljednje vrijeme. sve poznatije svjetske tvornice motornih hladno. Kod nje je sve kombinacija na papiru ne poremeti normalu u lovea centralis ljudskih retina, te da ne mo- u jutro ili popodne, ali nam zato ona predmeta u proštoru, koja je u svako doba dana ugodna. Reklo bi se tali- janski, da su vrlo uspjeli ,saggi di perspectiva“. Osim krajina, izložila je Br. 27. slabe, nemaju skoro ništa čime bi nas | osvajale. Njezini su portreti dočim mnogo bolji. Portret slikarice Salvendi i poljske studentice su dobri, te ih ugodno čovjek promatra, dok je treći portret g.gje N. iz Dubrovnika odveć oj . +. € S šablonski izragjen, Na njemu (osim. sličnosti ništa više nema. Inače, kad se malko duže zadržimo u tom salonu i nehotice se sjećamo bečkih valcera i kupleta i svega onoga, što je iznemogli stari Beč, iza biđer- mayerskog doba, lilerovao svojim do- broćudnim biirgerima, Tako nam i ove dvije slikarice ostavljaju dojam svojeg grada. One slikaju isto tako savršeno moderno kao što se njihove krajanke znadu savršeno po modi odijevati. Volimo njihove slike kao što umijemo da volimo Beč. Želimo im svako dobro i sreću, jer se pravim i dobrim bečan- kama drugo i ne može zaželiti. Na kraju svaka pohvala papirnici naslj. B. Weiss koja se stara, da upo- zna dubrovčane raznim domaćim i stranim slikarim#. Iza Maurachera, Seilsa, Uugera, Rašice, Popovića i Hansena rado se gledaju i ove dvije bečke ekspresijonistkinje. L. M. Razne Kao obično i ove godine proslavljen | Grad je bio okićen barjacima, a u crkvama su održane | svečane službe za pale ratnike. U ve- čer je vojska obašla gradom uz svirku muzike, a u isto vrijeme održana je | na Pilama sokolska zabava. Svim o- vim svečanostima mnogo je smetala | kiša, koja je toga dana u više na. | vrata jako padala. Sokolska zabava. Naše sokolsko društvo pokazalo je jepe uspjehe unutrašnjeg rada, koji se | To je u najvećem dijelu zasluga vri- jedne i poznate sokolske radenice, nastavnice na našem preparandiju, g.gilce Gruberove. Njezin uticaj oso - bito se opaža u redovima sada broj- nog i oduševljenog muškog i ženskog podmlaika, koji je na ovoj vježbi na- stupio sa nekoliko ritmičkih vježba, udešenih od same g. Gruberove. Pu- blika je bila zanesena lijepom izved- | bom naše mladosli, te je sve tačke popratila srdačnim aplausom. Šteta je samo da se ovaj birani program mo- rao prekinuti zbog kiše. il. Medjunarodna izložba automobila u Zagrebu. Koncem ljeta ove godine i to od 8.—20. IX. priredjuje Zagrebački Zbor H. veliku automobilsku izložbu u svo- jim prostorijama. Uz ovu izložbu pri- redjuje se istovremeno lovačka te opća športska izložba, tako da će ova skupna priredba predstavljati prvorazredni do - gogjaj ne samo za grad Zagreb veći za cijelu državu. Pored automobila iz- ložiti će se i ostala motorna vozila, kao motome dvokolice, plugovi it. d. a naravno i potrebštine za ta vozila. Automobilska izložba biti će smještena u velikim izložbenim dvoranama lijevo od ulaza u sajamske prostorije, koje će se posebno urediti m tu svrhu. Za izložbu su već do sada zainteresirane vozila kako Evrope tako i Amerike, pa je njen uspjen do sada poipuno osiguran. Producenti će dopremiti na izložbu najnovije tipove svojih Sabri. kata, jer je poznato, da se tehnika motornil vozila još i danas neprestano razvija i velikom brzinom usavršuje. Najamnina za izlagače iznosi Din. 950.— za četvorni metar u izložbenim vijesti. dvoranama a Din. 25.— pod vedrim nebom. Za prevoz izložaka i posjetioca izložbe odobrila je Generalna Direkcija Željeznica 50% popusta za sve vla- kove osim brzog noćnog vlaka Zagreb- Beograd i obratno te Simplon Orient Expresa. Prigodom izložbe prirediti će se u Zagrebu razne športske utakmice, te se očekuje, da će izložbu posjetiti ve- liki broj ne samo tuzemnih već i ino- zemnih interesensata. Predaja izjava za odmjerenje majmovne kućarine svojom vidovdanskom akademijom li- , za mjesta slova B) zakona od 9/Hl. 1882. U, de 2. br 17). Pozivaju se vlasnici kuća, koje su .potpuno iti djelomično iznajmljene, da najdalje do 15. jula t. €. prikažu kod nadležne poreske vlasti propisanu iz- javu od prihoda od najma, Za svaku kuću imade se podnijeti po jedna izjava i onda, kada imade više suvlasnika, te u tom slučaju mo- raju svi suvlašnici supotpisati izjavu. Pored vlasnika kuće mora izjavu potpisati u za to odregjenoj rubrici 1 svaki stanar, kao jamac, da izjavljena najmovina odgovara realnoj. . Proti vlasnicima, koji do utanačenog roka (15. jula 1925.) ne prikažu iz- javu, ili ju prikažu netačnu, kao i proti stanarima, koji netačnu izjavu potpišu, postupat će se u smislu $ 31 naputka [. priloženoi vladinoj obznani od 29/9. 1839. br. 17820 Z.P.Z. godine 1839. br. 114. kao i u smislu člana 198 tač. 9, stav. 5. i 7. financijskog zakona za budžeisku godinu 1924-25. | Upozoruji! se kućevlasnici i stanari, da u smislu stavka 5. tač. 2. člana 198 spomenuiog financijskog zakona, kućevlasnici nemaju pravo tražiti sud- skim putem od stanara veću najam - ninu od one izjavljene u fasiji. Rad stalnog ohbraničkog suda | kod Trgovačke Obrtničke Komore u Dubrovniku. Od 1. januara do 30. | iuna o. g. bilo je prikazano 21 tužba sa ukupnim iznosom od D. 256889:63. a ostale viseće dvije od god, 1924. sa ukupnim iznosom od D. 23603. Dokončano je 18 parnica, od kojili, u 8 postupak je trajao do mjesec dana, u 9 do tri mjeseca a u jednoj preko tri mjeseca. Od pet visećih u jednoj je tužba bila prikazana na 7. maja a u drugim drugom polovicom juna mjeseca. Trajanje postupka bilo bi bez sumnje povoljnije, kad bi dostava spisa sa strane nekih poštarskih ureda bila re- dovitija, glede čega se je ova Komora: već obratila odnosnim nadleštvima. Iz ovog malog pregleda trgovci i privrednici mogu lako uviditi zname- onitost ove institucije. zako o i sio sko nam poe ore