—_J

BA kid X #8
i \

a Žž



p Br. 28.

anna

Strana 2.





radnja u početku. = ,Selimademan“
dobili su najprije u Americi taj naslov
oni ljudi, koji su svojim neumornim
radom iz skromnog početka stvorili za
vrijeme svog živola velike radnje, do-
stojne koli uđivljenja toli poštovanja.
»Rad ne znači prokletstvo nego bla-

goslov“, dalje se tu nastavlja, a čla-

nak završava ,ako u naš rad unesemo
našu dušu, naše srce, a takav rad bi
jedino trebali, da sebi dozvolimo, tada
će isti da prospe obilje sreće nad
svim nama“.

Dok se amerikanski poslovni svijet
uzgaja u ovakovim visokim principima,
razumljivo je, što su se na skorašnjem
internačionalnom kongresu u Beču
proizvagjača pamuka, baš Amerikanci
najviše zalagali za ostvarenje jedne
organizacije, koja će se starat, da čo-
vječanstvo dogje do ove toli mu po-
trebite robe što moguće jeftinije, a
od sve to bolje vrsti.

Nigdje na svijetu nije radnik tako
dobro plaćen, kao u Americi, a ipak
amerinska roba osvaja dnevno sve to
više strana tržište. Gornji principi do-
prinijeli su mnogo tome uspjehu,
Valjda još najviše. .Naša je zemlja

DUBROVAČKI LIST“

amerikansko brašno ieftinije nego li

mašću. Mnogi su znaci, da će se u bu-

stan po ogromnu većinu čovječanstva

zaštitne carine ili inače.
Nije ovdje govora o tome, da se
svaki Amerikanac u svom poslovanju

koji donosi blagonosnih posljedica,
U interesu je naročito našeg poslov-
nog svijeta, da uznastoji, da se

približi, jer vrijene i dogogjaji ne
praštaju. Naš — posao tereie_ mnogi
naši poroci, radi kojih se ne postizava
povjerenje ni kod kuće ni vani. Rgjavo

Stanko Gučić.



istom pravcu.



iz Cavtata. s

Malo stranaca. —

Umjerene cijene. — Društvo za unapregjenje turizma.
Nove radnje. — Logorovanje skauta. |

Cavtat je jedno od najljepših mjesta | lječilište i oporavilište na našoj rivi-

dubrovačke rivijere, jedno od najpo- | jeri, sanatorij ,Tiha“, gdje za 80 do

desnijih “i najugodnijih izletišta Du-
brovnika, pun prirodnilv ljepota i u-
. omjetničkih i historičkih znamenitosti,
pa ipak danas u Caviatu nema stra-
naca ili ih ima mnogo marije, nego u
drugim ljetovalištima-dubrovačke oko-
line. Pitamo se u čudu, što to znači,
i ne možemo da nagjemo pravi razlog.
Doduše Cavtat, kao ni druga mjesta,
nema osobitog konforta, ali zato ima
veoma lijepi položaj, ima ugodne še-
tnje i prilično bujnu vegetaciju, ima
vanredno lijepu plažu sa sitnim pijes-
okom i pliikim dnom te se neplivači i
malena djeca mogu slobodrio da kupaju
u moru, jer je more na 80 mt. daleko
od obale duboko jedva 1! m. a plaža
je zaklonjana od svih vjetrova i mor-
skih valova. Osim toga Cavtat ima
izvanredno dobru komunikaciju sa Du-
brovnikom, dva puta dnevno parobro-
dom i dva puta autobusom. :

I cijene u Cavtatu nijesu skuplje
nego u drugim mjestima. za 60—70
dinara dnevno može se u Cavtatu li-
jepo proći u pansionu ili privatno
(hrana u restauracijama), a oni, koji
dolaze radi liječenja i oporavka imaju
.u Cavtatu jedino klimatsko morsko





100 dinara dobiju ono, što bi u tu-

gjini morali mnogo skuplje da plate. ||
Mislimo da je jedino nepoznavanje |

Caviata krivo nestašici stranaca kod

nas te se je radi toga prošle sedmice |

osnovao u Cavtatu ,Savez za unapre-
gjenje turizma“ po uzoru istoimenog
društva u Dubrovniku i ostalim pri-
morskim gradovima. Nadamo se, da

će ovo društvo upoznati širu našu i

tugju javnost sa ljepotama i prilikama
Cavtata te da će Cavtat skoro osjetiti

korist od ove ustanove.

onak
že

Počele su u Cavtatu nove radnje:
dovršava se put Tiha-Žal i nanaša.
se materijal za nasipanje i popravak.
Put dovršava Gragjevinska Sekcija po
naregjenju Ministarstva Gragjevina.
Ovaj put je od osobite važnosti za
Cavtat, jer omogućuje ugodni pristup
na izvanredno lijepo kupalište sana.
torija , Tihe“ i otvara jednu od naj-
ljepših šetnja u zaljevu Tiha-Žal, za.
klonjenu od vjetrova a sa lijepim iz.
gledom na župski zaljev i Dubrovnik.
Gragjevinska ga sekcija solidno i u
redu izgragjuje i bilo bi poželjno, da ga

dovede što bliže državnom putu u.



više naklonjeni Francuskoj, nego pro-
sto zato šio su onda dozvoljavali svim
uhodama slobodan boravak u gradu.

Sledeće godine, 1567, napuljski pot-
kralj hoće da posve tajno govori s ko-
jim dubrovačkim plemićem. Vlada mu
šalje Iv. Or. Giorgi, po kojem poru-
čuje Dubrovčanima da bi želio imati
u gradu jednoga svog uhodu. Oni to
odbijaju po Franu Fr. Lukari _nava-
gjajući mu svoje naročite razloge, a
najviše strah pred Turcima. — lnte-
resantno je za ovog Frana Lukari što
se je on baš prilikom ovoga poslan-
stva upoznao sa Španjolcima i možda
već od tada započeo da igra jednu
nedoličnu ulogu prama svom gradu i
vrši jednu nečasnu službu, na očitu
štetu svoga kraja. Ali o tome pri svr-
šetku. Vlada je Lukari-u preporučivala,
da nikako ne popušta napuljskom na-

mesniku. Ako vidi pak da namesnik.

ostaje sa svoje strane takogjer ivrdo-
koran, neka mu iznese plan po kojem
bi se jedino mogla da vrši tajna oba-
veštajna služba izmegju Dubrovnika i



Napulja. Namesnik bi trebao da poša.
lje u grad jednoga Talijana »niskoga
roda“, koji bi se bavio trgovinom
n. pr. žita, ulja ili drugih predmeta,
ali posve savesno da niko na njega

ne posumnja, Pisma iz Napulja mu.
ne sme da šalje, preko Barlette, jer je
to prometnija luka, nego iz koje od

manjih luka u blizini. A tako isto brod
sa pismima ne bi smeo da dogje di-

rektno u Dubrovnik, nego bi svakiput

imao da pristene u Lopudu, a odanle
bi poslali posve tajno kojega čoveka
s broda da donese pisma u grad o.
nom trgovcu. Ovako se jedino moglo
da vrši tajno dopisivanje, te je napulj-
ski potkralj morao da pristane. Lukari

je pak morao da posve tajno izvrši

ovo svoje poslanstvo, a pisanu instruk-
ciju neka radije spali nego da kome
u ruke padne, Njega su poslali kao
jednoga od svojih pouzdanijih, a on
se je ipak kasnije baš u pitanju uho-
darenja nelepo podnio prama svom
rodnom gradu.
(Svršit će se),

smatrana žitaricom Evrope, pa ipak.
više puta do sada imali smo u Gružu.

domaće. Tako je bilo i sa svinjskom

dućnosti ta činjenica više raširit nego li.
suzit, jer svak napredak koji je kori-.

neda se za dugo zadržali nekim u-
mjetnim preprekam, pak zvale se one.

održi gornjih principa, nego o duhu,
koji u velikoj mieri prevladava megju |
amerikanskim poslovnim svijetom a.

duhu businessa što više i temeljitije

po nas, ako ih se čim prije ne oslo-
bodimo. Sa odstranjenjem prinudne.
nagodbe je samo početak. Treba kod.
nas još mnogih daljnjih popravaka u.

Obodu, jer je od davna bila želja Cav-

dom. Time bi Cavtat bio bliži Du-
brovniku. od 4/25 klm, a to bi za
Cavtat značio velik dobitak i time bi
se umnožio znatno broj izletnika. —

sekcije, da nastoji da se ovaj san Cav-
tata ostvari i Cavtat će mu biti vje-
čno zahvalan.

Popravak obale poduzeli su Braća

gradnje Mauzoleja u Cavtatu. Meć ije
radnja započela, samo se čeka dok
stigne gliboder i onda će se nastavili
u punom jeku. Napokon je i ovo do-
ošlo na red, jer inače u kratko vrijeme
bila bi obala potpuno propala.
X %*
*
Otrag nekoliko dana došli su k na-
ma na logorovanje skauti i planinke
iz Sarajeva i Brčkog i Ferijalni savez

sarajevski. Ima ih oko 80 a smjestili

su se u hladu maslina i murava iza
kupališta sanatorija ,Tiha“. Divota je
pogledati ovu mladost, kako u kratko
vrijeme udesiše sebi kuću u prirodi,

opopeše i urediše čadore, namjestiše

kuhinju, klupe i stolove a u sredini
podigoše kameni oltar, na kome svako

veče pale obligatnu iogorsku vatru i

pjevaju, sviraju i plešu oko nje.

Ovakav prirodni život jača ih tjelesno
i duševno. U logoru vlada uzorna i
neprisilna disciplina i oni svi bezuvft-
tno slušaju naredbe svog stegovogje,

tata da se ovuda ostvari spoj sa Obo-

oruč stoga g. direktoru Gragj. | 3 :
Preporučamo sioga g zna da megju njima imade i pravo.

Žagar, koji su bili poduzetnici i iz-

|
|
|

1
|
i



brata Aziza, koji svijestan svog polo-
žaja ozbiljno i mrko izdaje naregjenja.
Planinkama upravlja g.gja Popović,
supruga rektora bogoslovije < Sarajeva,

Narod iz Cavtata i okoline dolazi
da ih gleda i divi se redu i slozi, koja
megju njima vlada, osobito kad oba.

slavnih i katolika i muslimana i je-

ovreja. Vidi se, da je to nova genera.
cija, koja prelazi preko svih vjerskih

i plemenskih predrasuda i koja imađe
više ciljeve i ideale.

Budućnost naša osniva se na ova-
kovoj omladini i bilo bi poželjno, da
se i naša mladost ugieda u ove lijepe
primjere i posveti više pažnje i tjeles-
noj i duševnoj izgradnji i odgoju.

U depandansi sanatorija Nina“ u
Cavtatu, koji je otvoren. od 1. jula,
primaju se na oporavak i liječenje i

odjeca bez pratnje roditelja. Cijene su

veoma umjerene te se plaća stan i
hrana za djecu od 5 do 10 godina
40 dinara dnevno a preko 10 godina
od 45-50 dinara. Hrana je dobra i o-
bilata a nadzor nad djecom ima bol-
ničarka, Liječnički nadzor se posebno
ne računa.

Ovo je lijepa prilika za činovnike i
siromašne slojeve, jer uz ovako umje-

[rene cijene i popust od 50% na že-

ljeznici pruža se i njihovoj djeci mo-
gućnost, da svoje zdravlje poprave i
učvrste na moru.



.- Ercegnovska rivijera je i ove kupa-
lišne sezone posjećena od znatnog broja

gosti, koji se osobito hvale na izvan-

rednu i jeftinu hranu kao i na jeftine

vraća na ovu rivijeru“ radi “poznatog
veselog i nesmetanog (radi prostrane







obale za kupanje) života, koji vlada u
ovom prijatno živainom zalivu, a koji
pruža neobično mnogo razonode i za-

bave. Saobraćaj koliko u zalivu i do

Budve i Ulcinja te onaj do Sušaka i
Trsta podržava se najintenzivnije, a
VOZOVi spajaju Erceg novi dva pula
dnevno sa zaleđem.
Nego ostalo je još dosta tragova od
stogodišnjeg logorovanja austrijske sol-
dateske u Ercegnovome i okolici, koja
je, da je još trajala, htjela ovaj alem
kamen Jadrana da pretvori u prah i
pepeo. Još danas stoje državni putevi
kroz sami grad Ercegnovi onako raz-
valjeni od ratne prometne vreve, pa bi
trebalo mnogo i*hitnih cestnih radnja
u ovom mjesiu. |

Čudimo se nadalje, kako može mje-
sno kr. političko izloženstvo, da doz.
voli, da se u centru Ercegnovoga i baš
na najprivlačnijem romantičnom mjestu
u. jednoj ruševini starih gradskih zi-
dina, tolerira inprovizirana klaonica,
koja bez ikakvih uregjaja irezervoir-a

zagagjuje čitavo mjesto nezdravim za-



Nevolje Ercegnovoga.
Slabi putevi. — Klaonica. — Nečistoća u moru.

dahom, a u neposrednoj blizini se na-
, laze hoteli, vile i svi mjesni uredi:
. Komanda Boke Kotorske, Sud, Pošta,
| Porezni Ured, tri crkve i viši dio grada.
stanove. Veliki dio gosti se stalno na- |

Taj dio gradskih zidina zvan ,Mezza

“Luna“ dava čitavom mjestu prijatan
| kolorit megju bujnim zelenilom i mo-
gao bi poslužiti za najprijatniji odmor
| strancima i
“žalost nemarom pozvatih ne služi na
[čast Novome. Austrija je zahtijevala da

domaćim, ali danas na

klaonice u Dalmaciji moraju biti uzduž
mora, ali taj je zahtjev za Novi oso-
bito poslije proširenja vodovoda bes-
mislen, i lako se može podalje od
mjesta da uredi moderna klaonica. Taj
posao je neodložan, jer noćni rad u
klaonici i rika životinja za klanjei za
prenos zaklanog mesa (pošto se ovo
na konjima prenosi) kao i razumljivi
smrad iz pukotina zidina »klaonice“
ugrožavaju zdravlje i mir i gragjana 1
stranaca.

Pomorska Vlast ne bi smjela dozvo-
liti, da se smeće baca u more i uz
samu obalu, već se smeće mora odno-
siti daleko od grada i paliti, a ne kao
danas da struja morska raznosi taj
smet uz obalu do Igala. Mjesne Vlasti
kao i ostali pozvani faktori morali bi
odmah dovesti u red ove sitnice, koje
ovom divnom kraju mnogo škode u
svakom pogledu. *

Rad u dubrovačkom arhivu. |

Kroz cijelu godinu znatan broj na- | redovnih pohagja marljivo i sada u

Ših i stranih naučnika pohagja naš
arhiv, da u njemu sakuplja gragju za

povijest Dubrovnika _ kao i cijeloga.

Balkana. Bogatstvo koje u sebi čuva
dubrovački arhiv može da se uporedi
s najvećim i najboljim arhivimi u svi-
jetu. Preko ljeta je obično broj posje-

i tioca veći, jer koristeći se ljetnim fe-

rijama dolaze mnogi k nama da na-
učno rade, Tako i sada radi u arhivu
g. Ljuba Stojanović, akademik iz Be.
ograda, koji je poslan od Srp. Aka-
demije Nauka da pripremi materijal
za izdavanje starosrpskih spomenika
koji se tiču Dubrovnika. Iz Sarajeva
je došao Dr, Čremošnik, čin. Muzeja,
koji kupi podatke o trgovini Dubrov-
nika sa starom srpskom državom. Naš
sugragjanin g. prof. Rešetar sabire pri-
loge za našu kulturnu historiju. Od

«



njemu rade g. Dn. Niko Gjivanović
prikupljajući podaike o topografiji gra-

.da, g V. Vuletić- Vukasović, koji pri-

prema povijest Židova u Dubrovniku,
i g. J. Tadić koji već dvije godine
radi ma svojoj doktorskoj dizertaciji o
vezama Dubrovnika s južnom Italijom.

Sav ovaj rad u našem arhivu moguće
je da se vrši sada kada je arhiv već
doveden u red, i jer njegova uprava,
g. proi. Vučetić i g. J. Perović, u
svemu nastoje da budu pri ruci nje-
govim posjetiocima. Broj posjetioca
koji su preko godine u arhivu naučno
radili, a tih je dosada bilo mnogo,
jasno pokazuje koliko je ovaj arhiv
Cijenjen nadaleko i koliko su njegovi
dokumenti korisni za našu historiju,
a na čast našem gradu.



Za