—_J BA kid X #8 i \ a Žž p Br. 28. anna Strana 2. radnja u početku. = ,Selimademan“ dobili su najprije u Americi taj naslov oni ljudi, koji su svojim neumornim radom iz skromnog početka stvorili za vrijeme svog živola velike radnje, do- stojne koli uđivljenja toli poštovanja. »Rad ne znači prokletstvo nego bla- goslov“, dalje se tu nastavlja, a čla- nak završava ,ako u naš rad unesemo našu dušu, naše srce, a takav rad bi jedino trebali, da sebi dozvolimo, tada će isti da prospe obilje sreće nad svim nama“. Dok se amerikanski poslovni svijet uzgaja u ovakovim visokim principima, razumljivo je, što su se na skorašnjem internačionalnom kongresu u Beču proizvagjača pamuka, baš Amerikanci najviše zalagali za ostvarenje jedne organizacije, koja će se starat, da čo- vječanstvo dogje do ove toli mu po- trebite robe što moguće jeftinije, a od sve to bolje vrsti. Nigdje na svijetu nije radnik tako dobro plaćen, kao u Americi, a ipak amerinska roba osvaja dnevno sve to više strana tržište. Gornji principi do- prinijeli su mnogo tome uspjehu, Valjda još najviše. .Naša je zemlja DUBROVAČKI LIST“ amerikansko brašno ieftinije nego li mašću. Mnogi su znaci, da će se u bu- stan po ogromnu većinu čovječanstva zaštitne carine ili inače. Nije ovdje govora o tome, da se svaki Amerikanac u svom poslovanju koji donosi blagonosnih posljedica, U interesu je naročito našeg poslov- nog svijeta, da uznastoji, da se približi, jer vrijene i dogogjaji ne praštaju. Naš — posao tereie_ mnogi naši poroci, radi kojih se ne postizava povjerenje ni kod kuće ni vani. Rgjavo Stanko Gučić. istom pravcu. iz Cavtata. s Malo stranaca. — Umjerene cijene. — Društvo za unapregjenje turizma. Nove radnje. — Logorovanje skauta. | Cavtat je jedno od najljepših mjesta | lječilište i oporavilište na našoj rivi- dubrovačke rivijere, jedno od najpo- | jeri, sanatorij ,Tiha“, gdje za 80 do desnijih “i najugodnijih izletišta Du- brovnika, pun prirodnilv ljepota i u- . omjetničkih i historičkih znamenitosti, pa ipak danas u Caviatu nema stra- naca ili ih ima mnogo marije, nego u drugim ljetovalištima-dubrovačke oko- line. Pitamo se u čudu, što to znači, i ne možemo da nagjemo pravi razlog. Doduše Cavtat, kao ni druga mjesta, nema osobitog konforta, ali zato ima veoma lijepi položaj, ima ugodne še- tnje i prilično bujnu vegetaciju, ima vanredno lijepu plažu sa sitnim pijes- okom i pliikim dnom te se neplivači i malena djeca mogu slobodrio da kupaju u moru, jer je more na 80 mt. daleko od obale duboko jedva 1! m. a plaža je zaklonjana od svih vjetrova i mor- skih valova. Osim toga Cavtat ima izvanredno dobru komunikaciju sa Du- brovnikom, dva puta dnevno parobro- dom i dva puta autobusom. : I cijene u Cavtatu nijesu skuplje nego u drugim mjestima. za 60—70 dinara dnevno može se u Cavtatu li- jepo proći u pansionu ili privatno (hrana u restauracijama), a oni, koji dolaze radi liječenja i oporavka imaju .u Cavtatu jedino klimatsko morsko 100 dinara dobiju ono, što bi u tu- gjini morali mnogo skuplje da plate. || Mislimo da je jedino nepoznavanje | Caviata krivo nestašici stranaca kod nas te se je radi toga prošle sedmice | osnovao u Cavtatu ,Savez za unapre- gjenje turizma“ po uzoru istoimenog društva u Dubrovniku i ostalim pri- morskim gradovima. Nadamo se, da će ovo društvo upoznati širu našu i tugju javnost sa ljepotama i prilikama Cavtata te da će Cavtat skoro osjetiti korist od ove ustanove. onak že Počele su u Cavtatu nove radnje: dovršava se put Tiha-Žal i nanaša. se materijal za nasipanje i popravak. Put dovršava Gragjevinska Sekcija po naregjenju Ministarstva Gragjevina. Ovaj put je od osobite važnosti za Cavtat, jer omogućuje ugodni pristup na izvanredno lijepo kupalište sana. torija , Tihe“ i otvara jednu od naj- ljepših šetnja u zaljevu Tiha-Žal, za. klonjenu od vjetrova a sa lijepim iz. gledom na župski zaljev i Dubrovnik. Gragjevinska ga sekcija solidno i u redu izgragjuje i bilo bi poželjno, da ga dovede što bliže državnom putu u. više naklonjeni Francuskoj, nego pro- sto zato šio su onda dozvoljavali svim uhodama slobodan boravak u gradu. Sledeće godine, 1567, napuljski pot- kralj hoće da posve tajno govori s ko- jim dubrovačkim plemićem. Vlada mu šalje Iv. Or. Giorgi, po kojem poru- čuje Dubrovčanima da bi želio imati u gradu jednoga svog uhodu. Oni to odbijaju po Franu Fr. Lukari _nava- gjajući mu svoje naročite razloge, a najviše strah pred Turcima. — lnte- resantno je za ovog Frana Lukari što se je on baš prilikom ovoga poslan- stva upoznao sa Španjolcima i možda već od tada započeo da igra jednu nedoličnu ulogu prama svom gradu i vrši jednu nečasnu službu, na očitu štetu svoga kraja. Ali o tome pri svr- šetku. Vlada je Lukari-u preporučivala, da nikako ne popušta napuljskom na- mesniku. Ako vidi pak da namesnik. ostaje sa svoje strane takogjer ivrdo- koran, neka mu iznese plan po kojem bi se jedino mogla da vrši tajna oba- veštajna služba izmegju Dubrovnika i Napulja. Namesnik bi trebao da poša. lje u grad jednoga Talijana »niskoga roda“, koji bi se bavio trgovinom n. pr. žita, ulja ili drugih predmeta, ali posve savesno da niko na njega ne posumnja, Pisma iz Napulja mu. ne sme da šalje, preko Barlette, jer je to prometnija luka, nego iz koje od manjih luka u blizini. A tako isto brod sa pismima ne bi smeo da dogje di- rektno u Dubrovnik, nego bi svakiput imao da pristene u Lopudu, a odanle bi poslali posve tajno kojega čoveka s broda da donese pisma u grad o. nom trgovcu. Ovako se jedino moglo da vrši tajno dopisivanje, te je napulj- ski potkralj morao da pristane. Lukari je pak morao da posve tajno izvrši ovo svoje poslanstvo, a pisanu instruk- ciju neka radije spali nego da kome u ruke padne, Njega su poslali kao jednoga od svojih pouzdanijih, a on se je ipak kasnije baš u pitanju uho- darenja nelepo podnio prama svom rodnom gradu. (Svršit će se), smatrana žitaricom Evrope, pa ipak. više puta do sada imali smo u Gružu. domaće. Tako je bilo i sa svinjskom dućnosti ta činjenica više raširit nego li. suzit, jer svak napredak koji je kori-. neda se za dugo zadržali nekim u- mjetnim preprekam, pak zvale se one. održi gornjih principa, nego o duhu, koji u velikoj mieri prevladava megju | amerikanskim poslovnim svijetom a. duhu businessa što više i temeljitije po nas, ako ih se čim prije ne oslo- bodimo. Sa odstranjenjem prinudne. nagodbe je samo početak. Treba kod. nas još mnogih daljnjih popravaka u. Obodu, jer je od davna bila želja Cav- dom. Time bi Cavtat bio bliži Du- brovniku. od 4/25 klm, a to bi za Cavtat značio velik dobitak i time bi se umnožio znatno broj izletnika. — sekcije, da nastoji da se ovaj san Cav- tata ostvari i Cavtat će mu biti vje- čno zahvalan. Popravak obale poduzeli su Braća gradnje Mauzoleja u Cavtatu. Meć ije radnja započela, samo se čeka dok stigne gliboder i onda će se nastavili u punom jeku. Napokon je i ovo do- ošlo na red, jer inače u kratko vrijeme bila bi obala potpuno propala. X %* * Otrag nekoliko dana došli su k na- ma na logorovanje skauti i planinke iz Sarajeva i Brčkog i Ferijalni savez sarajevski. Ima ih oko 80 a smjestili su se u hladu maslina i murava iza kupališta sanatorija ,Tiha“. Divota je pogledati ovu mladost, kako u kratko vrijeme udesiše sebi kuću u prirodi, opopeše i urediše čadore, namjestiše kuhinju, klupe i stolove a u sredini podigoše kameni oltar, na kome svako veče pale obligatnu iogorsku vatru i pjevaju, sviraju i plešu oko nje. Ovakav prirodni život jača ih tjelesno i duševno. U logoru vlada uzorna i neprisilna disciplina i oni svi bezuvft- tno slušaju naredbe svog stegovogje, tata da se ovuda ostvari spoj sa Obo- oruč stoga g. direktoru Gragj. | 3 : Preporučamo sioga g zna da megju njima imade i pravo. Žagar, koji su bili poduzetnici i iz- | | | 1 | i brata Aziza, koji svijestan svog polo- žaja ozbiljno i mrko izdaje naregjenja. Planinkama upravlja g.gja Popović, supruga rektora bogoslovije < Sarajeva, Narod iz Cavtata i okoline dolazi da ih gleda i divi se redu i slozi, koja megju njima vlada, osobito kad oba. slavnih i katolika i muslimana i je- ovreja. Vidi se, da je to nova genera. cija, koja prelazi preko svih vjerskih i plemenskih predrasuda i koja imađe više ciljeve i ideale. Budućnost naša osniva se na ova- kovoj omladini i bilo bi poželjno, da se i naša mladost ugieda u ove lijepe primjere i posveti više pažnje i tjeles- noj i duševnoj izgradnji i odgoju. U depandansi sanatorija Nina“ u Cavtatu, koji je otvoren. od 1. jula, primaju se na oporavak i liječenje i odjeca bez pratnje roditelja. Cijene su veoma umjerene te se plaća stan i hrana za djecu od 5 do 10 godina 40 dinara dnevno a preko 10 godina od 45-50 dinara. Hrana je dobra i o- bilata a nadzor nad djecom ima bol- ničarka, Liječnički nadzor se posebno ne računa. Ovo je lijepa prilika za činovnike i siromašne slojeve, jer uz ovako umje- [rene cijene i popust od 50% na že- ljeznici pruža se i njihovoj djeci mo- gućnost, da svoje zdravlje poprave i učvrste na moru. .- Ercegnovska rivijera je i ove kupa- lišne sezone posjećena od znatnog broja gosti, koji se osobito hvale na izvan- rednu i jeftinu hranu kao i na jeftine vraća na ovu rivijeru“ radi “poznatog veselog i nesmetanog (radi prostrane obale za kupanje) života, koji vlada u ovom prijatno živainom zalivu, a koji pruža neobično mnogo razonode i za- bave. Saobraćaj koliko u zalivu i do Budve i Ulcinja te onaj do Sušaka i Trsta podržava se najintenzivnije, a VOZOVi spajaju Erceg novi dva pula dnevno sa zaleđem. Nego ostalo je još dosta tragova od stogodišnjeg logorovanja austrijske sol- dateske u Ercegnovome i okolici, koja je, da je još trajala, htjela ovaj alem kamen Jadrana da pretvori u prah i pepeo. Još danas stoje državni putevi kroz sami grad Ercegnovi onako raz- valjeni od ratne prometne vreve, pa bi trebalo mnogo i*hitnih cestnih radnja u ovom mjesiu. | Čudimo se nadalje, kako može mje- sno kr. političko izloženstvo, da doz. voli, da se u centru Ercegnovoga i baš na najprivlačnijem romantičnom mjestu u. jednoj ruševini starih gradskih zi- dina, tolerira inprovizirana klaonica, koja bez ikakvih uregjaja irezervoir-a zagagjuje čitavo mjesto nezdravim za- Nevolje Ercegnovoga. Slabi putevi. — Klaonica. — Nečistoća u moru. dahom, a u neposrednoj blizini se na- , laze hoteli, vile i svi mjesni uredi: . Komanda Boke Kotorske, Sud, Pošta, | Porezni Ured, tri crkve i viši dio grada. stanove. Veliki dio gosti se stalno na- | Taj dio gradskih zidina zvan ,Mezza “Luna“ dava čitavom mjestu prijatan | kolorit megju bujnim zelenilom i mo- gao bi poslužiti za najprijatniji odmor | strancima i “žalost nemarom pozvatih ne služi na [čast Novome. Austrija je zahtijevala da domaćim, ali danas na klaonice u Dalmaciji moraju biti uzduž mora, ali taj je zahtjev za Novi oso- bito poslije proširenja vodovoda bes- mislen, i lako se može podalje od mjesta da uredi moderna klaonica. Taj posao je neodložan, jer noćni rad u klaonici i rika životinja za klanjei za prenos zaklanog mesa (pošto se ovo na konjima prenosi) kao i razumljivi smrad iz pukotina zidina »klaonice“ ugrožavaju zdravlje i mir i gragjana 1 stranaca. Pomorska Vlast ne bi smjela dozvo- liti, da se smeće baca u more i uz samu obalu, već se smeće mora odno- siti daleko od grada i paliti, a ne kao danas da struja morska raznosi taj smet uz obalu do Igala. Mjesne Vlasti kao i ostali pozvani faktori morali bi odmah dovesti u red ove sitnice, koje ovom divnom kraju mnogo škode u svakom pogledu. * Rad u dubrovačkom arhivu. | Kroz cijelu godinu znatan broj na- | redovnih pohagja marljivo i sada u Ših i stranih naučnika pohagja naš arhiv, da u njemu sakuplja gragju za povijest Dubrovnika _ kao i cijeloga. Balkana. Bogatstvo koje u sebi čuva dubrovački arhiv može da se uporedi s najvećim i najboljim arhivimi u svi- jetu. Preko ljeta je obično broj posje- i tioca veći, jer koristeći se ljetnim fe- rijama dolaze mnogi k nama da na- učno rade, Tako i sada radi u arhivu g. Ljuba Stojanović, akademik iz Be. ograda, koji je poslan od Srp. Aka- demije Nauka da pripremi materijal za izdavanje starosrpskih spomenika koji se tiču Dubrovnika. Iz Sarajeva je došao Dr, Čremošnik, čin. Muzeja, koji kupi podatke o trgovini Dubrov- nika sa starom srpskom državom. Naš sugragjanin g. prof. Rešetar sabire pri- loge za našu kulturnu historiju. Od « njemu rade g. Dn. Niko Gjivanović prikupljajući podaike o topografiji gra- .da, g V. Vuletić- Vukasović, koji pri- prema povijest Židova u Dubrovniku, i g. J. Tadić koji već dvije godine radi ma svojoj doktorskoj dizertaciji o vezama Dubrovnika s južnom Italijom. Sav ovaj rad u našem arhivu moguće je da se vrši sada kada je arhiv već doveden u red, i jer njegova uprava, g. proi. Vučetić i g. J. Perović, u svemu nastoje da budu pri ruci nje- govim posjetiocima. Broj posjetioca koji su preko godine u arhivu naučno radili, a tih je dosada bilo mnogo, jasno pokazuje koliko je ovaj arhiv Cijenjen nadaleko i koliko su njegovi dokumenti korisni za našu historiju, a na čast našem gradu. Za