kl - = aa Strana 2. minjanih Thurn-Taxis-a, Na večer je bio priregjen svečani banket u počast naše kolonije, a drugog jutra rano u 9 s. stigosmo u regensburšku luku i ukrcasmo se na brod ,Dubrovnik“. S koliko zanosa i veselja pozdravih u tugjini to ime, zaista ponositi brod iskićen našim narodnim zastavama. . ,Dubrovnik“ je gragjen od Magjara pod imenom ,Almaš“ g. 1913. u Pešti, te je ko njih bio u službi do svrhe rata. Naše su ga čete teško oštećenog zatekle u Oršovi, odakle je spašen a kasnije doveden ovdje na popravak. “ Prošle je dodine bio preragjen od firme C. Ruthof u Regensburgu te prozvan »Dubrovnik“. Sada je to naš najmo- derniji brod tog tipa u riječnoj plo- vidbi. Vlasništvo je ministarstva sao- braćaja, a u službi brodarskog sindi- kata SHS. Beograd. Brod radi sa pregrijanom parom i sa pritiskom od 12 atmosfera. Posjeduje 630 konjskih DUBROVAČKI LIST“ je i uregjen po najnovijem sistemu. U S!/2 s. krenusmo iz regensburške vigjeh još 29 naših brodova u opravku, tako da će naš ukupni broj riječkog parka doskora iznositi 85 brodova i 900 šlepova. Praćeni krasnim ljetnim hallom ili zvanom ,der Tempel der deutscher Ehren“ tom divnom gragje- vinom jonskog stila podignutom 1830 od kralja Ludwiga bavarskog. luku, bili smo dočekani od naših bro- dova ,Kralja Zvonimira“ i drugih, koje pozdravismo gromkom himnom »Hej Sloveni“, Pregledavši Passau, večernjim brzoviakom krenusmo za Miinchen, ponesavši sa sobom najljepše utiske srdačnosti i sop naših dičnih brodara. Pomješća za Trgovačko Obrtničku Komoru. U zadnjem broju osvrće se »Hrvat- ska Riječ« na namjeru g. općinskog Upravitelja da nabavi-jednu kuću za potrebe Trgovačko Obrtničke Komore u Dubrovniku. Pisac nalazi, da je veoma pohvalno | što g. Upravitelj pokazuje neku brigu za pribavljanje novih lokala za Trg. Obrt. Komoru, ali drži da kuća, koju namjerava kupiti, nije ni najmanje podesna za ovu svrhu. Z Moramo prije svega naglasiti, daje | g. općinski Upravitelj u ovoj stvari .postupao u potpunom dogovoru sa gospodarskim odborom Komore, koji je dapače dao i prvi poticaj za to. Izbor je pak pao na onu kuću, “što je to jedina kuća od onih, koje su bile kroz ove zadnje tri godine na prodaju, a da se može preurediti za potrebe Komore, a koja se ujedno na- lazi na jednom od najljepših trgova u Dubrovniku. To je trg okružen s jedne strane kraljevskim dvorom, s druge biskupskom palačom, s treće proče- ljem stolne crkve, a s četvrte strane zatvaraju trg kuće Serragli i kuća, koju baš misli nabaviti općina za Trg. Obrt. Komoru sa vrlo karakterističnim »klobučinama“ (archivoltus), kojim su se presvodjivale u Dubrovniku ulice osve do XIII. vijeka, kad ih je senat zabranio. Iz tih dalekih vremena po- «tječe barem jedan dio ove kuće, kula, koje su temelji gragjeni tako, da se vidi da ih je more zalijevalo. Kuća je dakle i po svomu položaju i po lokalima zgodna, dapače vrlo zgodna za svrhu, u koju bi se kupila. Istina je, neka susjestva nijesu ugod-| na — možda pisac na to cilja — ali smještaj jedne institucije kao što je Komora .na pristupu toj lijepoj nekad aristokratskoj četvrli grada, može u tom pogledu samo pomoći. Što se tiče cijene mislimo da kuća nije skupo plaćena, osobito ako se \ uzme obzir na njezinu gragjevnu vri- | jednost. Dakako, kako uvijek, naći će | se i ovaj put ljudi, koji će kazati : plaćeno je skupo, isto kako se nalazi | ljudi, koji govore, da se je mogla nači | za taj novac kuća i na boljem pelo- o0još prije četiri m žaju. No takovim prijedlozima treba izaći na vrijeme, a mi ne znamo da je ko što bolje ponudio, i ako je bilo poznato, da se radi o kupnji ove kuće, Naš je list to javio, Stanovište našeg lista u pogledu potrebe, da se zakonom uredi ko ima da preuzme funkcije Zemaljskog Od- bora u pogledu nadzora nad općina- ma, poznato je, ali Državni Savjet još nije riješio, koliko znamo, spor koji je nastao u povodu često spominjanih presuda Upravnog Suda u Dubrovniku, te prama tomu ovo pitanje nije još zbog kritičnih prilika vremena mogu primijeniti spasonosnu kaznu izgred. nicima tim da drže u ruci užeženu vo- štanicu a obješen o vratu kamen na- Zvan morica preko svete mise na izgled svakome. A ako bi se hoćeli izbaviti ove spasonosne kazne, da izrično na- redite, da budu poslati na Lopud, da. tamo budu kažnjeni zbog neposlušno- sti, pak poslije povraćeni uz dužnost da se opet podlože kazni, koju je na- redio župnik, sfarješina ili gestaldi. Ufam, da urogjena dobrota V. Pr, G, zbog revnosti, koju osjeća za ka- toličku vjeru, i za popravljenje nesre- inika, koji su krenuli s pravog puta, koji ih vodi do vječnog spasenja, dra- govoljno će pristati na moju pravednu molbu; a ja očekujući vaša štovana naregjenja sa dužnim poštovanjem di- čim se da ostanem V. Pr, Gospodstva Preponizni i prepokorni sluga N. zamjenik. Guverner Jero Natali svojim nare- gjenjem od 19. oktobra 1815, potvrdi kaznu morice. U slučaju neposluha naredi, da se krivac izvještajem pre- dade sudištu. Ali zamjenik s Kalamote svojim iz- | vještajem od 30 oktobra 1815 javi gu- verneru, da je on dogorno sa župnikom i kaznacem javio krivcu da prvog sve- tačnog dana ima se prije mise naći u crkvi, gdje će mu se priopćiti jedno naregjenje od gospodina guvernera njemu upravljeno. Ali on ne dogje u crkvu na misu, nego ostane na pro- zoru svoje kuće smijući se. Bio je oče- kivan uzalud još druga dva svetačna dana, ali ni tada ne dogje u crkvu, niti je izgleda da će doći. Stoga za- mjenik moli guvernera da pozove mla dića na kaznu na Lopud. 0% ner Natali naregjenjem od 4. novem- bra 1815. pošalje dva redova dobro- voljca, da na trošak krivca i uz odgo- vornost zamjenika bude uhvaćen rečeni mladić, zbog vjerske sablazni i dove- den na Lopud da održi u onoj tamnici kaznu od dva danaida plati svakomu od dobrovoljaca po dvije pjastre na dan. Ta dva redova stigoše na Kala- motu 5. novembra 1815 i odvedoše mladića na Lopud u tamnicu. Zamje- nik ipak izvještajem od istog dana za- moli guvernera da, kad se mladić vrati S Lopuda ; izvrši kaznu morice ; ali 'o tome nema naregjenja guvernerova.. snaga a vuče 670 vagona. Opskrbljen. luke u pravcu prema Passau. U luci. jutrom plovismo romantičnom dunav-. skom dolinom. Progjosmo i pod Wal--| Ulazeći istog dana pos. p. u pasavsku. ophodom korčulanske. pravno konačno riješeno. Kažemo 1 | ponavljamo : pravno nije riješeno, za to, jer je faktično riješeno, riješila ga je potreba uprave. Kad bi se naime općinski Upravitelj držao onoga, što pisac članka traži, te to konsekventno provodio, općinska bi uprava prestala djelovati, jer se odobrenje traži ne samo za zajam, već i za pobiranje ne bi bio vlastan da odobri zajam, ne 26.0. m. korčulanski sokolski okrug župe Mostar-imao je prvi svoj okružni slet. Na slet su pored svih okružnih društava došle deputacije iz Metko- i iz Sarajeva. Na slet je otišlo u .ve- likom broju i naše Sokolsko drušivo sa svojom muzikom, koja je priredila | koncerat na trgu 19. aprila 1921. Sve- čanost je započela već rano u jutro muzike kroz grad. U 7 sati stigla su društva sa mnogobrojnim izletnicima iz Veleluke | i Blata sa svojim muzikama parobro- dima ,Zrinski“ i , Dražica“. U 81/2 sati stigla su društva iz Mostara, Stoca, Metkovića it.d. sa parobrodom ,Ve- lebit“. Pričekali su ih sva već prispjela sa muzikama. U 10 sati se svrstala povorka od nekoliko stotina Sokola predvogjena sa četiri glazbe i prošla gradom oduševljeno pozdravljena od mnogobrojne publike koja se u gustim redovima poredala. ulicama. Sa pro- zora je po Sokolima padalo cvijeće uz vića, Mostara, Opuzena, Stoca pa čak sve kategorije. U Br. 31. bi bio vlastan ni da odobri prireze, Došli bismo dakle do jednoga apsur- | duma i da do toga ne dogjemo, mo- ramo | prepustiti državnoj upravi, da ova pod vlastitom odgovornosti uprav- ija općinama. Čine i općinskih upra- vitelja i velikih župana moramo za to prosugjivati po njihovoj nutarnjoj vri- jednosti, ane po propisima Općinskog prireza i namete, te ako Veliki Župan | Pravilnika, koji su u ostalom za sa- danje prilike postali nemogući. Sokolski slet u Korčuli. burne pozdrave i oduševljenje kakovo | Korčula valjda od dana odlaska Tali- jana ne pamti. U 11/2. zaustavila se , povorka pred Sletskom kancelarijom na trgu 19 aprila gdje je Sokole u ime okružnog odbora progovorio brat Dr. Juraj Arneri, u ime Starešinstva župe | brat Čeda Milić. Još su govorili braća, Stevan Žakula iz Sarajeva, Bukvić iz. Dubrovnika, Šeman iz Blata i Čolić iz Mostara. U !/a sata po podne povorka se razišla. Po podne u 5 sati je zapo- čela javna vježba na kojom su istupile (1 T!/2 Sokolska mu- | zika iz Dubrovnika priredila je uspjeli koncerat, a u 9 sati započela ie aka- demija s ,Moreškom“ koja je trajala sve do pola noći kada su pojedina društva počela da odlaze. Na akademiji su se osobito istakli Sokoli iz Dubro- vnika i bili nagragjeni oduševljenim po- klicima i pijeskom. U svemu jedan uspio slet a za malu Korčulu i dobro organizovan što neka im je na čast i na podstrek za daljnji uspješan rad. Lične vijesti. Na riješenje ovog izvještaja guver- Razne U utorak u večer stigli su, a u sri- jedu na 10 sati u jutro otputovali su g. A. Radojević, min. saobraćaja i g. Dr. Krajač, ministar trgovine. Širenje Noviusa na Pilama. Ovaj mali kukac, koji je pred samili dvadesetak dana donešen iz Korčule kako smo javili u zadnjem broju, ito samih 28 komada, već se je dosta ras- plodio i širi se po okolnim vrtovima. Preporuča se stoga vlasnicima vrtova, da ne tamanjuju više [ceryu nikakvim insekticidnim niti mehaničkim srestvi- jaja i ličinke Noviusa. Sada se je stalo na kraj toj zarazi pak treba samo malo ustrpljenja i naši će lemuni, naranče i ostalo napadnuto uresno grmlje na- po koji kukac, neka _ mu ih dade bar 8 komada, radi veće sigurnosti, da se izmegju njih nalaze oba dva spola. Kukci su dosta manji od obične božje ovčice (buba-mare, prhunica, iva, škri- mnjica, mare-merušina), vrlo su okretni i brzi u hodu i u letu, jako su lijepe crvene i modre boje,-kao ruho kardi- nalsko, za to se i zovu Novins € car- dinalis. | Kad nestane Icerye, mestaće i No: viusi, jer se ovi hrane jedino s tim medićem. Ali nami nije u interesu da Icerya potpuno nestane, a s njom i ovi kukci, jer se Icerya može vrlo lako opet pojaviti i tada bi opet bili na čudu za dobavu ovih kukaca. Za to kad bude zaraza pri svrsi, ali još ne potpuno ugušena, biti će dobro, da se hvataju Noviusi, rasplode e da na koncu ne poginu od gladi prije nego 7 potpuno unište Iceryu. Drugi narodi in za ovu miha posebne inštitucije, t. zv. /nsecteriume (n. pr. Francuzi u Mentonu), gdje uz- gajaju škodljive insekte # njihove pa- ma, jer bi time mogli nehotice uništiti . skoro ozdraviti. Ako bi ko dao komu da se odviše ne vijesti. . rasite, da ih pak uzmognu , u slučaju potrebe slati i rasploditi gdje treba, ali mi nemamo takovih zavoda pak treba da se sami pomognemo kako možemo. MM. (Izostalo iz prošloga broja). Popis hotela i svratišta na jugoslovenskom primorju U nakladi Putničkog Ureda u Splitu izišlo je iz štampe novo popunjeno i ispravljeno izdanje popisa hotela i svra- tišta na našem primorju, gdje su po aljabetskom redu mjesta navedeni svi hoteli, svratišta i restauracije sa ozna- kom cijena soba i pensiona — u ko- liko su se pojedini hotelljeri na više- kratne molbe Putničkom Ureda oda- zvali da te podaike pošalju. U ovo izdanje uneseni su i oglasi pojedinih boljih poduzeća, koja se mogu naro- čito da preporuče. Popis se može da dobije u svim putničkim kancelarijama i kod naših konsulata u inozemstvu a razašilje ga besplatno na zahtjev Putnički Ured u Splitu svakomu tko pošalje u pošt. markama Din. 2 za oim: Aktuelni jadranski pro- blemi. (Trideset rasprava). Povodom Jadran- ske Izložbe, koja se otvorila 25. o. mj., redakcija našeg velikog ekonomskog časopisa »Bankarstvo«, izdala je jednu odlično opremljenu propagandističku publikaciju, koja sadržaje trideset ori- ginalnih, u ovusvrhu napisanih rasprava. Megju autorima nalazimo: ministra n. r. Ljubu Jovanovića, ministra n.r. i predsednika Jadranske Straže, don Jur. Biankini, predsednika Jadranske Izložbe | Dra. [. Tartaglia, pomoćnika ministra saobraćaja ing. Ran. Avramovića, pa onda Ljubomira St. Kosiera,. Milana Prpića, Milana Krešića, Jerka Čulića, Dra. Čirila Žižeka, Dra. Melka Čingriju, Dra. Hugu Verka, Dra, Vladimira Rav- nikara, Dra. M. M, Stojadinovića, Dra.