Strana 2.

DUBROVAČKI LIST“

Br. 82.



Gruž kao luka.
Čitali smo izjavu ministra saobra-
ćaja €. Radojevića da Gruž za sada
dolazi u obzir kao glavna-i jedina ja-
dranska luka, pa da je baš zato i raspi-
sana licitacija za proširenje gruške luke.
Neizmjerno bi nas radovalo ne sa-
mo s lokalnog gledišta, nego zbog

našeg općeg interesa, ako bi odluču- | esenti ove države, megju kojim je

jući faktori napokon počeli da izvođe
ono što i naše financijalne mogućno-
sti i stručni sud (kongres inženjera)

jedino kao neodložno nameću i traže.

osu je dobili od bivše, monarhije, ali

uživanje jedne takove koncesije, uz

pisana nova licitacija. B:lo je više na-
- tjecatelja, naročito iz Gruža, ali usli-

Izgradnjom uskotračne željezničke mre-
že. koja ima svoj izlaz u Gružu, i
njenim. osposobljenjem za udovoljenje
potrebama našeg prometa (spoj Beo-
grad: Obrenovac, riješenje pitanja Ivan
planine, te spoj Trebinja-Bileća-Foča-
Višegrad, uz uregjenje gruške luke)
barem privremeno riješava se naš sao-
braćajni problem na najjednostavniji,
a momentalno i jedino mogući način.
Naša privreda ne smije da trpi zbog
osnova svakako još prilično udaljene
budućnosti, a po gotovo ne smije se
onemogućavati naš razvoj fantastičnim
planovima (kao što je luka u Pločama),
koji teško da će se ikada ostvarili.
Za sadanjeg ministra saobraćaja
tvrde da je čovjek od djela, pa se zato
nadamo da njegove izjave ne će ostati
samo riječi. Privredni Dubrovnik sa
cijelim svojim zalegjem bit će mu za-
hvalan ako u tom pravcu uputi svoj rad.



Rasprodaja ugljena u Gružu,
Da se ne zaboravi... :
Primamo ovaj dopis: Želimo svra-
titi pozornost sadanjeg gosp. ministra
Šuma i Rudnika, na još neriješeno pi-
tanje rasprodaje ugljena u Gružu, iz|

,

dodijeljena, nego je bila raspisana |
| nova licitacija. Istu sudbinu doživjela

druga, pa treća, te komačno četvrta
 licitacija. Svakog puta bio je po neki
novi razlog za raspis; koji je u ostalom

imao i tu posljedicu, da dok su tugjinci

. pobirali blagodati jedne koncesije u
. stranoj državi, dotle su gragjani, inte-

bilo i dobrovoljaca, morali da podna-
šaju poniživanja od -vlastitog Mini-
starstva. sd

Riješenja bivše Pokrajinske Uprave
u Dalmaciji, kao i Glavne Direkcije

pućena u ovakova pitanja, žalibože
nijesu se pri Ministarstvu Suma i Rud-
nika, ni najmanje uzela u obzir.

svaki pojam pravde, pribjeglo se sta-
roj navici... dobitku vremena, dok
predmet konačno ne padne u zaborav.
| Tako progjoše, godina, dvije dana, a.
| da se predmet nije riješio. Megjutim
nadošli novi izbori, nova Vlada i mi-
slilo se valjda, da o gornjem pitanju
malo itko više vodi računa. Ipak vaš
lst pazi, da se ne zaborave slična pi-
tanja, radi općeg interesa i javnog.
morala, a naročito radi povrjede imte-
resa interesanata iz Gruža. Upozoru-
jemo sadanjeg g. Ministra Šuma i
Rudnika, da se govori da je pred neko
vrijeme mukom bila produžena kon-
cesija današnjim njezinim uživaocima.
za period ništa manji od pet godina.
Ako je to istina, to bi, obzirom na.
razvitak ovog pitanja, bio teški uda-





bosansko-hercegovačkih državnih u- |
gljenokopa. Koncesiju za rečenu ras- |
prodaju uživaju još i danas oni, koji

budući većinom stranci, brže bole, po
ujedinjenju društvo se ,nacionaliziralo“
uz svečani blagoslov od strane neko-
e w . di ći . > .

liko novčanih zavoda u Sarajevu. Mje-
šte, da im se dokine kao strancima

pripomoć moćnih kumova društvo je

uspjelo da im je naša država pripo-
znala pravovaljanost koncesije do kon-
ca 1922, kojim danom prestajala je
da važi. Početkom 1923. bila je ras-

jed odluke ondašnjeg ministra Šuma
i Rudnika koncesija nije nikome bila |



rac svakom osjećaju pravde i zakona. |

\u Dalmaciji kao i Glavne Direkcije za |

Našlo se razloga da se koncesija i
kraj riješenja bivše Pokrajinske Uprave.

Državne Ugljenokope u Sarajevu ipak

Državnih  Ugljenokopa u Sarajevu, |

koja Nadleštva u ostalom najbolje u-- na odmor g. Svetozar Pribičević, mi-

E da se ipak otvoreno ne povrijedi
be KA tičke zborove. Doznajemo da su ga

Kongres šumara u Dubrov-
niku. 7 ; a oo
. Jugoslovensko Šumarskc Udruženje
kodržaje svoj IV. redoviti godišnji kon-
gres u Dusrovniku dne 14. i nared-
nih dana septembra 1925.

Na kongresu će se raspravljati 0
raznim općim. stručnim i staleškim

predmetima, a uaročito 0 organizeciji

| rada oko pošumljavanja krša i goljeti.

G. Sv. Pribičević u Dubrov«
niku. | o
U srijedu u jutro stigao je u naš grad

nistar m. r. Ovdje će se zadržati desetak
i u Hercegovinu, gdje će držati poli.

mjesni pristaše zamolili da i u Du-
brovniku održi jednu javnu konie-
renciju. |

Lične vijesti.

U ponedjeljak je stigao u naš grad
na ljetni odmor g. Dr. Lazar Marko-
vić, nar. posl. On boravi u Trstenomu.
Ove je sedmice bio u našem gradu,

vije Alfirević, glavni sekretar ,Jadran-
ske straže“. U oduljem razgovoru iz-
mijenili smo misli o svim važnijim
pitanjima naše pomorsko-obrambene i
primorsko-privredne politike. Povedena
je riječ i akciji da se dojduće godine
održi u Dubrovniku »Jadranska Izlož-
ba“, koja bi se spojila sa poljopri-
vrednom izložbom, koja se ima ovdje
prirediti. :

Ove je dane stigla ovdje na ljetni
odmor g.gja Jovanka Drašković, supru-
ga blagopokojnog ministra Milorada
Draškovića, sa svoje četvero djece.



ne dodijeli onim čestitim gragjanima, |
koji su u odlučujućim momentima sa.
činom dokumentirali svoje rođoljublje,
kao i dužnost prema domovini, a nije
se uspjelo pronaći opravdanog  razlo-
ga, da se to ukine današnjim konce-
sionerima, kraj činjenica da je ono u
prvom svom osnutku bilo jedno čisto |
bečko društvo. nI

Očekujemo od g. Ministra Šuma i |
Rudnika, da se ispita stanie gornjeg |
pitanja, te ga konačno uredi, ne kao |
što se do sad to rješavalo nego kao
što pravda i zakon zahtijevaju.

Prvi naš ratni hrod u tu-
gjim vodama. Po
U srijedu u jutro otplovio je iz
Gruža naš ratni brod »Sitnica« ma prvo
putovanje izvan naših voda. Tom pri-.
godom bili su naši oficiri i mornari
svečano ispraćeni i pozdravljeni uz
svirku vojne muzike. Ovoj svečanosti
prisustvovao je i viceadmiral g. Wi-
ckelhauser. o
Dolazi engleška fiota.
Doznajemo da bi i ove godine i-
mala posjetiti našu obalu engleska
sredozemna flota, koja je ovdje bila i
prošle godine. U Gružu bi se imala
zadržati nekoliko dana. boo



Slavenska prezimena dubrovačke vlastele.
a > Napisao M. Rešetar. E.
Dubrovačka vlastela bili su ponaj rili starim dubrovačkim romanskim

više potomci onih Romana (Latina)
što su se, pošto je u početku VII. vi-
jeka od AvarA i Slavena uništena neg-
dašnja grčka pa rimska kolon ja Epi-.
daurus (sadašnji Cavtet), sklonili na
onu hrid gdje je možda već otprije
bilo neko ribarsko selo a docnije se
razvio sadašnji Dubrovnik. Zato su

“oni i imali ponajviše romanska poro-

sk

dična imena (prezimena) kao Bona,
Bonda, Gondola i t. d., ali je već u
najstarije vrijeme pristupilo u kolo
vlastele i dosta slavenskih porodica
koje imajuičisto slavenska prezimena,
pa kako već u najstarijim dokumen-
tima od kraja XII. vijeka nal zimo
megju vlastelom i Bogdaniće, Bole-
slaviće, Vukasoviće, Grjslaviće, Do»-
broviće, Kašice, Prodančiće, Sočibabiće,
Srećiće i t. d., za koje baš njihova
prezimena sasvim sigurno dokazuju
da su bili porijeklom Slaveni, i ako
su se možda neki izmegju njih, mije-
šajući se s vlastelom romanskog pori-
jekla, s vremenom  polatinili; svakako
nema sumnje da su ta vlastela sa sla-
venskim prezimenom bili porijeklom
Slaveni, jer romanska porodica, u vri-

jeme kad su još barem vlastela govo-

vijesti.

 Amerikanski brodovi u



te je posjetio i našeg urednika g. Sil-







Gružu. | :
U srijedu u jutro stigla Su u grušku
luku dva torpiljera američke ratne
mornarice. Mornari su se istog dana
iskrcali na kopno, te Su svojom vese.
“lom pojavom općenito izazvali sim.
patičnu pažnju. :
Rumunji u Gružu.

Ove sedmice boravio je u Gružu ru-
munjski ratni školski brod.
Novi sudac.
= Za kotarskog sudiju 5 grupe I. ka.
tegorije u okružnom sudu u Dubrov-

niku postavljen je g. Ivan Jasprica,

| dana, a kroz ovo vrijeme svratit će se | zem. savj. i prenio kotarskog suđa

u Koičuli.
Sa policije.

Šefom policajnog odsjeka mjesnog
sreskog poglavarstva imenovan je g.
P. Petković.

Gdje je zapelo »iješenje o
obustavi utjerivanja pore-
za lične dohodarine ?

Pošto riješenje Ministra Financija o
reviziji i obustavi utjerivanja poreza
lične dohodarine nije stiglo u Dubrov-
nik, svraćena je na to pažnja nadlež-
nim faktorima u Beogradu. Doznajemo
da je taj potpisani akt bio zaspao na
stolu jednog načelnika ministarstva,
pa da će sada na ponovnu interveri-
ciju biti proslijegjen na izvršenje.

U ,Bankarstvu'“ o Dubrov-
niku,

U našoj velikoj ekonomskoj reviji
,Bankarstvu“ izašlo je, kako smo već
javili, trideset rasprava o jadranskim
problemima. Megju tim člancima ima
ih nekoliko, koji će posebno zanimati

Dubrovčane. U današnjem broiu pre-
nosimo članak g. Dr. Melka Cingrije,

presjednika naše Trgovačko-Obrt. Ko- |

more, o našim najprečim potrebama,

Dr. Gj. Orlić napisao je članak o Du- |

brovniku budućnosti, a g. Ivo Barač
o kreditnim prilikama u južnoj Dal-
maciji. j
Jugoslavenska izložba u
Pragu.

Ministar. Trgovine i Industrije odo-
brio je kredit od din. 30.000'— za
priregjivanje jugoslavenske izložbe na
Praškom Velikom Sajmu, koji će se
održati od 6. do 13. septembra 1925. g.

U tom cilju obrazovao se _u Pragu
Odbor, kome je stavljeno u dužnost,

| da organizuje izložbu i pruži moguć-





4

govorom (koji ie u Dubrovniku izumro
negdje krajem XV. vijeka), ne bi si-
gurno sebi nadijevali slavensko pre-
zime. Tu su slavenska prezimena osta.
jala redovno bez promjene i u doku-
mentima što su pisani latinskim ili
talijanskim jezikom, samo što bi pi-
sari, koti su u najstarije vrijeme bili
dubrovački Romani ili pravi Talijanci,
mijenjali prema svojemu izgovoru do-
nekle glasove a naročito izostavljali
naš završetak — ić, pa su tako n.pr,
Bogdanići postali Bogđani, Boleslavići
— Ballislava, Prodančići — Prodanello
it. d.; a regje je bilo i većih pro-
mjena, 1. pr. za porodicu što se u





prostite, s našim vulgarnim crijevom.
Imaju pak i dva interesantna slučaja
gdje je slavensko prezime baš preve-
deno: prije spomenuti Bogdanići u
XIII. su se vijeku latinski pisali Bog-

dani, ali u XIV.om već su se pogos-

podili i postali Deodato ; isto tako



Srećići su u najstarije vrijeme latinski
Srecha ili Sretta, ali u XIV. vijeku
javlja se prezime Felix (tal. Felize)
koje je bez sumnje naprosto preve-
deno prezime Srećić; u jednoj pak
bosanskoj povelji od g. 1332. to je
latinsko Felix okrenuto na Peličević!

(Nastavit će se.)

Prvo čitanje najnovijeg djela Iva Vojnovića. |

Neki dan se u drevnom vlasteoskom
dvorcu markiza Bona u Gtužu obnovio.
jedan kulturni društveni običaj, koji

| se odavna njegovao u Dubrovniku, još

iz vremena znamenitih salona krasne
Cvijete Zuzorićeve i njenog Dinka Zla-
tarića. To je bilo literarno sijelo ot-
menog društva prigodom prvog čitanja
najnovijeg dramatskog djela _ g. Iva
Vojnovića. :

U onoj karakterističnoj villi to je



poznije vrijeme, a i danas, piše Cerva,
svak bi rekao da ima čisto romansko
prezime, ali kad se zna da se oni la-
tinski najprije pišu Ceriena ili Zerieva
a u našim dokumentima  Črijević ili
Crijević, to se jasno vidi da je tosla-
vensko prezime koje je postalo od
Crijevo, pa kako se je u našemu je-
ziku prije govorilo črijevo a poslije
crijevo, tako je i to prezime prije gla-
silo Črijevič a poslije Crijević, pa
nema nikakva posla s plemenitom la-
tinskom košutom (cerva) xego, da



sijelo dočaravalo ljepotu nekadašnjih
| divnih priredaba u dvorcima dubro-

vačke vlastele, u kojem su harmoničnom
ambijentu naši stari književnici kazi-
vali, čitali ili prikazivali svoja nova
djela u krugu profinjenog ukusa. Tako
je i te večeri bilo sve u rijetkom skladu
u onim zgodnim prostorijama, na tra-
dicionalnoj taraci uz more i u ubavom
vrtu: uz visoku poeziju gospara Iva
akordi muzike, ples, zakuska, duhovito
časkanje otmene publike i lijepe
mladosti.







Autor sam pročitao je svojom po-
znatom vještinom gotovo cijelo djelo,
koje je tek dovršio. Natpis mu je ,Pro-
log nenapisane drame“ u četiri pojave,

a sadržava scene iz tragične istorije

' pretendentke na rusko prestolje Jeli-
savete Tarahanove, koja je 1774. god.





boravila u dvorcu Skoč buha na Boni-
novu, U pravom smislu riječi to nije
drama već ultra moderna selekcija is-
torije, pjesme, groteske i satire. Ori-
| ginalnost je u tome, što je autor glavne
scene iz života Tarahanove prikazao
u iantastičnoj igri jedne kinematogral-
ske družine, koja je došla u Dubrovnik.
Pri tome sudjeluje i sam autor ,nena-
pisane“ drame. On u prvoj pojavi po-
činje da stvara svoje novo djelo, koje
se u slijedećim pojavama ovog ,pro-
loga“ prikazuje, te se na kraju ponovo
pojavljuje u istoj sobi, gdje je počeo
da piše sve ono, što je vidio u svojoj
mašti da se dogodilo na taraci Skoči-
buhova dvorca. On se budi iz tog sna