x ovačkoj i Strana 2. nama je, da tu prigodu iskoristimo, a privrednim drž. organima je i neka dužnost, da nas u tome potpomognu, | u što ne sumnjamo, kad znamo, da je oblasni šei poljoprivrede dobro nam poznati, i zauzetni g. Marčić, koji je kao učitelj poljodjelstva svuda ostavio najljepše utiske. Vehk. Prilike sreza Makarskoja. I. Srez Makarski — općine Makar- ska-Gradac — pripada oblasti Dubro- zauzimlje cijelo Makarsko Primorje na sjeverozapadu od zavoja rijeke Cetine prama jugoistoku uz more do ušća rijeke Neretve u poznatoj luci Ploče-Višnjica, a cijeli je taj prostor ispunien lozom i maslinom u širini od 2 kilometra od mora do podnožja go- log krševitog Biokova, pak taj kon: trast čini vrlo romantičnim ovaj kraj naše domovine, gdje ima mnogo ži- “vih voda, koje natapaju vodene vrtio- ve, od kojih je narodu znatna korist osobito u ovoj velikoj skupoći kruha. Makarski Primorci su isključivo Hr- vati Jugoslaveni katolici. Malo je kra- jeva u Jugoslaviji, gdje bi pučka pro- svjeta bolje napredovala nego u Ma. okarskom Primorju. Evo vam redom svih mjesta od. sjeverozapada prama jugoistoku: Brela sa 1450 stanovnika imadu dvorazrednu mješovitu pučku školu u Donjim Brelima i jednoraz- rednu u Gornjim Brelima. Baškavoda sa 1600 stanovnika ima dvorazrednu razrednu gragjansku školu, te četve- školu u Baškojvodi, jednorazrednu u Bastu i jednorazrednu u Krvavici. Ve: dlikobrdo sa 550 stanovnika ima jed- norazrednu. Makarska-Makar-Kotiši- na sa 3000 stanovnika ima četvero- rorazrednu mušku i žensku. Tučepi sa 1800 stanovnika ima četverorazrednu mješovitu pučku školu. Podgora sa 2350 stanovnika ima peterorazrednu mješovitu u selu, a jednorazrednu pri moru. Drašnice ima na 800 stanov- nika dvorazrednu mješovitu. Igrane isto tako, a Žigovošće takogjer. Dr- o venik u općini Gradac ima na 850 stanovnika jednorazrednu u selu pod planinom, a jednorazrednu pri moru. . Zaostrog na 850 stanovnika dvoraz- rednu, Podaca jednorazrednu, Brist isto tako, a Gradac trorazrednu, dok zadnje selo općine Građac Bačina na | 800 stanovnika ima dvorazrednu mje- šovitu. Zanimivo je, da su sve škole DUBROVNEKI ziSTe vlastitosti privatnika općinske. Općinske su kuće još u Tu- sagradili pojedinci ive koje su im dosada vrlo teške bile radi zrelosti u raznim preparandiiama po- data i kandidatica, a ima još u nižim razredima više učenika. Osim brige za pučku školu u ovom srezu ima mnogo roditelja iz grada kaoi iz sela, koji svoju djecu šalju na srednje i na više škole, te ima izvrsnih liječnika, skih kapetana itd., pak ovaj srez može dostostojno pripadati oblasti jugosla- venske Atine! Sa našeg tržišta. Žitoi brašna. mice bila čvrsta tendenca. Dne 10. 0. mj. notiran je: KL aug./sept. 290-295, sept./okt. 295/300. Brašno malih mlinova broj 0/460, 6/300/ 305, sve franko vojvogjanska utovarna stanica, novac kod utovara. Prvorazredni vojvogjanski mlinovi bi- lježe slijedeće cijene: 0/470, 2/440, 5/380, 6/350, 7/270, 7%/41200, 8/175, krupne mekinje 175; fine 155, sve. franko vojvogjanska utovarna stanica. Cijene u Gružu : Pšenica —, kukuruz bački 250, srbijenski miješani 240, nova zob 245/250, sve franko obala | Gruž, mjera u Gružu. Za talijansko brašno tražilo se 00/550-570, Op/510, Alfa/460, = Betta/455, Gamma 450, Omega 459 ; iranko Gruž, ocarinjeno. Domaće je brašno prispjelo u manjim partijama a Cijene su mu 0/560, 2/520, Kolonijalna roba, x Šećer kristalni 18:10 kockasti 14:70 Kafa Rio obični 43:50/44:50 » extra 44:90/45:50. Santos superior 47:50/48:50 Riža Talijanski Gigante 825 - Splendor 760/800 Bassein 750/760 Domaći produkti. Buhač. Potražnja slaba. Plaća se za otvoreni Din. 11-11:50; poluzatvoreni Din. 13:14:50; zatvoreni Din. 16-18'— Maslinovo ulje. Potražnja srednja. Plaća se Din. 14-14:75'— o . Pelin. Uslijed konkurencije. Grčke i Španjolske ostalo je dosta lanjske ro- be. Za novu robu list plaća se Din. 1-1:25. , PD 5/460, 6/420, sve iranko obala Gruž. izuzetka drže sve do kraja XV. vijeka, a samo u jednoj srbijanskoj povelji nalazimo Buna (mjesto Bunić) a u dvije turske Goci (mjesto Gučetić) što je nešto malo izmijenjen talijanski o- blik Bona i Gozze. i Nego, kao što i romansko-talijanski oblici, tako i slavenski katkada su se s vremenom mijenjali, pa i tu nastaje pitanje, kada ima više oblika, koji da mi sada upotrebljavamo. Ja mislim da se pri tome ima isto onako postupati kao što se čini za romansko-talijanske oblike: kod ovih se uvijek uzimlje najmlagji oblik, n. pr. Ghetaldi, Sorgo, Zamagna, dok su stariji oblici bili Gataldo, Sorćo, Zamagno. Prema tome treba da kažemo i Džamanjić, Gjur- gievič, Ranjina, Saraković, Sorkočević, a stariji su oblici Džamanović, Džur- govič, Ranjenić, Saračić, Sorgočević, Nego su naša vlastela uz romansko- talijanske i slavenske oblike svojih pravih prezimena imali i prava na- rodna imena, od kojih se nekoliko do današnjega dama sačuvalo; tako su seljacima u okolici Bunići ili Bijele (prosti plemići) ili Zukovići (markizi), Pucići su im Skatići, Sorkočevići- Debi, a Džamanjići-Tamarići. Ta su narodna imena ili nadimci (Bijele.Debo), ili imena po ocu (Luković), ili po materi (Tamarić), ili možda prezime neke druge porodice čije je imanje prešlo u ruke neke vlasteoske porodice (Ška- tić). U starije vrijeme bilo ih je mnogo više ; tako je narodno ime za Gradiće bilo Cinkulovići, za Ranjine Grubetići, za Rastiće Žužletići; interesantno je pak da je jedno isto narodno prezime moglo prelaziti, «valjda opet s jednim dijelom imanja, sjedne porodice na drugu: tako se Tamarići spominju već u XV. vijeku, ali tada su to ime nosili Gjurgjevići, ili jedna njihova grana, a sada ga nose Džamanjići. Izlazi dakle da nije nikakva ne- osnovana novina nego naprotiv lijepa dubrovačka starina ovi slavenski oblici prezimena dubrov. vlastele, pa zato i mi, kad pišemo našim jezikom, mo- ramo ih upotrebljavati, jer starim Du- brovčanima ne smijemo mijenjati pre- zime kako su ga oni pisali, a njihovi najmlagji potomci neka prihvate. taj stari običaj koji je stariji od prve po- lovine XIII. vijeka, a ako im je iz pravnih razloga nezgodno imati dva razna oblika za svoje prezime, neka uzmu u narodnoj državi i svoje staro narodno prezime, Nd i u prostranim zgradama i to većinom | osim Baćine, Graca, Podace i Brista, gdje su kuće | čepima i Velikom brdu. Sve ostalo su uz velike žrtve, | pravnika, inžinjera, geometara, pomor-| (Nastavit će se). | — | muzika, koja bi se imala dati uz pratnju | orgulja i velikog kora, Pošto je uzdr- | žavanje jedne takve filharmonije skop- Na novosadskoj huizi cijele je sedi čano sa velikim troškovima, dužnost Kukurnz. 187:50-190, bijeli 192.50. | 4 Razne Dubrovačka filharmonija. Novi kapelnik. — Sprema- nje koncerta. dr . Dubrovačka Filhefmonija, koja je u stanbenih propisa. Iz sreza Makarskoga | Tjesecn aprilu ov. god. zadivila i iz- ima razmjerno obilat broj učitelja £. učiteljica, a prošloga je mjeseca ispite | + je radom i preko ljeta, te uza svu ložilo je dobrim uspjehom 14 kandi- nenadila gragjanstvo svojim prvim istupom u Bondinom teatru, nastavila žegu i uz sve poteškoće, koje joj se stavljaju na put apatijom nekih gra- gjana, izvanredno napreduje i pod u- pravom novog dirigenta gosp. O. Hoifer-a, mladog i vrijednog konser- vatoriste i bizšeg dirigenta osječke o- pere, sprema jobilat program za sin- foničke koncerte, koji će se davati čim malo zahladi. Sprema se i crkovna je u prvom redu Općine a onda i koko | ostalog gragjanstva da dvu veoma po- Pšenica. 280-285, august 285/290, | trebnu ustanovu obilato pomogne i da je uzdržava. Doznajemo, da se po- moću ove filharmonije sprema opereta, sa domaćim pjevačkim silama. Prvi jesenski koncerat filharmonije biće pri- godom jugoslavenskog liječničkog kon- gresa u Dubrovnikn početkom septem - bra. Treba pohvaliti neumorni rad i izdržljivost privremenog odbora filhar- monije, koji ne žali ni truda ni vre- mena ni novaca samo da uzdrži na nogama ovu ustanovu, koja je na diku Dnbrovnika. Rad naših pozorišnih diletanata. Prva prestava »Ekvinocijo«. Kako doznajemo Dubrovačko Dramatsko Društvo pod ravnanjem g. Turine spre- “ima u novoj kazališnoj sezoni jedan izvanredno lijep niz pozoršnih komada. U prvom redu biti će iznesen Vojno- vićev »Ekvinocijo«, simbolična drama iz dubrovačkog života u četiri čina. Režiju vodi sam g. Autor. Upravo se vrši trideset godina od prve mu pred. stave na Zagrebačkom kazalištu. Ulogu Jele kreirati će naša mlada umjetnica g.gjica Božena Begović, a ostale uloge g. Turina, Bubalo, Matijević, Tedeschi, Pata i ostali članovi družine. Lani su naši diletanti pokazali da mnogo obe- ćavaju i što se tiče sila i pregnant- nosti igre, pa se je opravdano nadati da će nam i ovoga puta iznijeti neko- liko ugodnih momenata estetske naravi. |: Samo je žaliti što društvo ne raspo- laže sa nešto većim brojem ženskog osoblja, da se uzmognu valjano podi- ojeliti sve ostale uloge i kod drugih pozorišnih komada. Ne bi bilo loše kad bi se naš ženski krasni spol više zainteresovao, a da svaki ko osjeća dara i sposobnosti pomogne voljno sudjelovati radu ove čestite družine, jer tako bi se najlakše ispunio onaj ma- njak, koji je toliko potreban. Primjer g.gjice Begović trebao bi da za sobom potakne i one druge od talenta, koje bi svremenom i nešto dale više ži- vota našoj domaćoj pozornici. Treba odbaciti sve besmislene predrasude, koje vladaju kod nekog djela našeg gragjanstva kad gleda s visine svaki rad na kazališnim daskama. Ovo je barem domaće društvo osnovano od nekoliko čestitih i valjanih gragjana što znadu sačuvati svaki moralni ka. rakter društvu. Njihovo je nastojanje vrijedno svake pohvale pa i zato što .u prvom redu promiču kulturno-naci- onalni rad u mašoj tako apatičnoj sredini. Koncerti. | . Pred Općinskom Kafanom svirat će Vojna Muzika u Subotu i Nedjelju 15 i 16 Augusta. Početak u 7 sati na večer, vijesti. - interesantnu izložbu. | Svetozar Pribićević, ministar u r., koji Br. 33. — Izložba ruskog slikara. U četvrtak je otvorena u Općinskoj Vijećnići izložba slika g. Aleksandra Lažečnikova, proi. petrogradske aka. demije. To su gotovo sve pejzaži iz raznih krajima Rusije imaše otadžbine, Svraćamo pažnju naše publike na ovu Naše riharstvo. U dojdućem broju donijet ćemo od: našeg saradnika radnju : Što može pučka škola učiniti, u granicam svoga djelovanja, da se zapriječi utamanji- vanje riba i uputi na racionalni po. stupak u ribanju ? : Milo nam je, da se naš saradnik prihvatio ove grane našeg gospodarstva, baš sada, kad se napokon počeše spre- mati ribarski kongresi. U zadnji čas. doznajemo, da će se u Splitu držati ribarski kongres dne 21. i 22. ov. mj. Govore, da naša žup. oblast šalje na taj kongres našeg saradnika kao vješ- taka. To nam je drago čuti, jer i pod bivšom vladom nijedno pitanje o ri- barstvu u ovome okružju nije bilo ri- ješeno, a da nije sudjelovao g. V. Fortunić kao vještak. Njegove radnje o ribarstvu još od 1895. pa do zad- njih dana bile su uvažene od starije vlasti, pa je htio pok. Lorini i da ga imenuje kao ribarskog vještaka kod pomorske vlade. Konferencija g. Sv. Prihbi- čevića. Zamoljen od mjesnih. pristaša g. se ovdje već desetak dana nalazi na ljetnom odmoru, održat će u ponedje- ljak na 8 sati javnu konierenciju u . dvorani »Sloge«, ma kojoj će govoriti o političkoj situaciji u zemlji. iz realne gimnazije. Školska godina 1925/26 u realnoj gimnaziji u Dubrovniku zapoćet će dne 6. septembra u 8 sali svečanom služ- bom Božjom i zazivanjem Duha Sve- toga. Upisivanje učenika (novaka) u 1. raz- red vršiće se dne 5. sept. od 9-11 sati. Učenici trebaju doći osobno u pratnji roditelja odnosno staratelja i donijeti sa sobom krštenicu i svjedočbu da su s uspjehom svršili 4 razred osnov - neškole. Lanjski učenici ove gimnazije upisivat će se kod svojih razrednih sta- rješina iza službe Božje prikazavši svoju lanjsku škol. svjedodžbu i upla- tivši 10 dinara; naknadno upisivanje može dozvoliti samo Starija Vlast po molbi. Djaci koji dolaze iz druge koje gimnazije imaju da se upišu kod u- pravitelja dne 5. septembra od 16-18 s. Razredni (popravni, naknadni) ispiti polagaće svi učenici (osim onih IV. razreda) dne 1. septembra od 8 sati unapred, molbe za ove ispite imaju se podnijeti upraviteljstvu do 15. o. mj.- Na tu molbu ide iaksena marka od 5 dinara i k tomu još za svaki predmet, iz kojega se polažu popravni ispiti, taksena marka od 10 dinara. Do isto- ga dana moraju biti predane i molbe za privatne ispite, na te molbe ide tak- sena marka od pet (9) dinara i osim toga još za svaki niži razred taksena marka od četrdeset (40) dinara za svaki viši od šesdeset (60) din. Pri- vatne ispite polagaće svi učenici (0- sim onih IV. razreda) dne 1. sep- tembra od 8 sati unapred. Učenici koji imaju da polažu popravneili pri- ovatne ispite za IV. razred (prelaz u V.r.), polagaće ove ispite već dne 28. avgusta u 8 sati. Niži tečajni ispit 3 , (mala matura) u jesenjem roku po- činje dne 29 o. mj. u;8 sati pismeno, a istoga dana po p. u 4 s. usmeno.