POSTARINA PLAĆENA

Broj 35

Dubrovački List

SEDMIČNI INFORMATIVNI | PRIVREDNI GLASNIK



Pojedini broj Din. 1:50

God. 2.



Godišnja pretplata 80 Din.
Za inozemstvo 200 D.



Dr. MATIJA VIDOEVIĆ

Urednik:



29. augusta 1925.



Odgovorni urednik:
STIJEPO M. BJELOVUČIĆ

Plativo i utuživo u Dubrov-
niku. Oglasi po tarifi.







Pošumljivanje krša.

Polovinom septembra održat će se |
\ pripada danas megju najglavnije za- |

u Dubrovniku kongres Jugoslavenskog
Šumarskog Udruženja. Kako je na
dnevnom redu kongresa raspravljanje
O važnom pitanju pošumljivanje krša,
smatramo potrebitim da na to već sada
upozorimo i našu širu javnost, kako |
bi tome raspravljanju i donesenim za-
ključcima posvetila onu pažnju, koju
ovu stvar ima za naše krajeve. Dr. ing.
Josip Balen, šef nadzorništva za po-
šumljivanje krša u Senju, napisao je
o tome odulju raspravu, pa ćemo zaio
upoznati naše čitaoce sa nekim izne-
šenim mislima.
potrebita je saradnja i svih društvenih
slojeva, a kod nas ne dogagja baš o-
bratno, da se na poteškoće nailazi i
kod javnih organa, koji bi bili najpo-
zvaniji da pokažu polreb tog shvaćanja,
Dr. Balen piše:

Ljepotu i bogastvo naše države daje
više jakih faktora: uz zdrav i krepak
narod — obdarila je priroda našu o-
. tačbinu mnogim darovima, koji pot-
pomažu život i njegov razvitak u sva-
kom pogledu. — Po smještanju svome,

po svojim orografskim i hiđrvgrafskim |

prilikama — imade naša država sve
uvjete za kulturno napredovanje, s tim
više, što je obdarena materijalnim do-
brima, bez kojih ne može da bude sigur-
nog i jakog kulturnog napretka uopće.

U jednom se kraju nalazi bogata
crnica zemlja, gdje rodi zlatno klasje ;
u drugom se kraju susretamo s vino-
rodnim brežuljcima, na kojima rodi
mirisno grožgje i plemenito voće ; iz
pitomih nizina, u kojima se kraj zlatnog
klasja — oko napasuje na bujnoj ze-
leni skupocijenih hrastovih šuma iz-
miče nam pogled na naša brda i pla-
nine, gdje su se poredali bukvici i
mirisne šume jele i smrče,

A našom obalom u duljini od 1570
«km. slatko grgolje vali našega Jadrana
ovijajući, svojim tajanstvenim velom
lijepa naša ostrva.,

No gledajući tako kao u kaleidos-
kop u našu dragu otačbinu od Tri-
glava i Soče do Vardara i nehotice
nam se oko zaustavi na ovim golim
površinama, što se nižu uz Primorje,
zalaze u unutrašnjost, obuhvataju -go-
tovo svu Hercegovinu i Crnu Goru,
ai dobar dio Makedonije. — Pa kao
tužna elegija iza vesele popijevke —
djeluje na našu dušu pogled na te gole
površine, na goli krš gdje naš narod
u znoju, muci i naporu boravi dane.
. Udruženo djelovanje čovjeka i pri-
rode stvorilo je ove goleti krša, od ko-
jeg bi se moglo privesti kulturi naj-
manje 800.000 hektara. Kako je veći

dio gologa krša, koji je još podesan

za produkciju, sposoban jedino za
šumsku kulturu, u podizanju Šume
treba tražiti povećanje produkcije.

Podignuta šuma na današnjim go-

letima krša imati će očitog uticaja
1) na klimu, 2) na oticanje vode bilo
nadzemne bilo podzemne, 3) na hi-
gijenske prilike, 4) na potrebu drva
uopće.

Jer na ovom polju |

Pošumljivanje golih površina krša

| đatke, što ih imade izvesti naše šu-
; marstvo. Kolikogod je ovo časna za-
. daća, malo imade kulturnih radova,
| koji bi se po svojoj zamašnosti i te-
Žini mogli mjeriti sa radom oko po-
 šumljivanja goleti krša.

Tri su glavna zadatka, koja se imađu
|\u ovom pravcu riješiti. 1) Predobiti
| najšire narodne mase za pošumljavanje,
2) naći materijalna sredstva za pošu-
mljavanje i 3) cio rad oko pošumlja-
, vanja postavili na zakonsku bazu.
Kako je cio naš krš napičen, mora
se voditi računa u prvom redu o našem
| narodu, kome je sugjeno, da živi na
; goletima krša. Iz par primjera o poje-
dinim vrstama zemljišta na teritoriji
nekih općina na kršu, jasno razabi-

šem čovjeku u kršu. Oranica je i ko-
šanica malo, zato narod u kršu glavnu
korist traži sa pašnjaka, Pašnjaci mu
imađu nadoknaditi i oranicu i livadu.
| Dodamo li još činjenicu, da je i his-
torijski razvitak u glavnom pogodovao

u najviše slučajeva, glavno imanje na-
| roda u kršu.

Iz ovoga jasno slijedi, da se narod
na mnogo mjesta protivi pošumljavanju.
Gdje je narod upućen samo na paš-
njake, teško osjeća svako oduzimanje
površine u cilju pošumljivanja s tim
| više, što će današnji živalj teško do-
| čekati koristi od šume, koju podiže
sadanja generacija. — Zato treba tra:
žiti načina, kako da se sa pošumljava-
njem što manje zadre u interese naroda.

Pitanje pošumljavanja krša postaje
pitanje prvoga reda, jer sa tim stoji
u vezi nue samo pitanje drva, kao ne-
ophodno potrebnog artikla, nego jer
je šuma na kršu uvjet opstanka imno-
žine našega svijeta: uz drvo i ostale

L

plodne zemlje, da regulira klimatske
faktore, naročito oborinu i buru, da
ih sprečava, kako ne bi i dalje bili na
štetu, kao u većini slučajeva do sada.

Pošumljivanjem krša dižemo ugled
i prestiž naše države, jer ćemo. time
pokazati, da smo kulturan. narod.

Mnogo treba rada, da se pošumlja-
vanje krša provede. Potrebni će biti
deceniji i deceniji, no narod će to ve-
liko djelo provesti, jer će sloboda biti
daleko slagja, ako je posvuda i mate-
rijalno blagostanje.

Krš nam se prostire u velikoj po-
vršini i po najljepšim našim krajevima :
po Primorju i po Ostrvima — pa nam

goleti krša ma megji naše države, a
koji je budan stražar narodne svijesti,
ponosa i: snage.

A kad se podignu tamni, mirisni

izmegju njih će iznicati šajkača ispod
šajkače će planuti oko naših boraca,
upirući osvetni pogled prema našim
dragim istarskim kršima.



remo, da nije osiguran lak život na- |

stočarstvu, jasno nam je da je stoka.

produkte jedino je šuma u stanju, da
na mnogo mjesta sačuva još ono malo |

je s tim veća dužnost da pomognemo |
| svome narodu, koji nastava prostrane

borovi i ma obalama našega Jadrana,

Vila Velebita“ u

U četvrlak 23. jula otplovi »Vila«
| u ranijim jutarnjim urama iz Carigra-
\da ravno prama Kneževskom. Otočju,
te se polovinom jutra usidri pod oto-
kom AHaiki, na koji se iskrcaše pi-
tomci, profesori i zapovjedništvo bro-
đa, da razgiedaju sjajno uregjenu
tursku akađemiju,

| koja se ta nalazi. Za ovaj su posjet
iturske vlasti u Carigradu blagovre-

i

zvoln od turskog vojnog ministarstva
|ju Angori. Naši su putnici bili prim-
i\ljeni u toj akađemiji uprav knežev-
| skim, gotovo kraljevskim počastima.
|

| Razgledanje je trajalo više od dva sa-
|ta, pri čemu su i upravitelj zavoda (u
| rangu pukovnika) nastavnici i pi-
tomci iskazali toliku uslužnost i pre-
| dusretljivost, da su naši bili u nepri-
"liči, kako da im zahvale. Nakon raz-
o gledanja bili su naši puinici u sjaj-

nomu i prostranomu salonu za pri-
manje ljubezno pogošćeni, a pred sa-
(“mi rastanak ispjevaše u dvorani za

pjevanje turski pitomci u počast go-
\šdma najprije tursku republikansku
. bimnu, pak tri turske pjesme ito vrlo
lijepo i s dotjeranim umijećem, na što,
po niihovoj želji, naši pitomci odvra-
otiše pjevanjem »Oj Staveni«, »Oj ti
ovilo, vilo Velebita« i zdravice »Mnogo
\ ljeta sretan'bio«. Rastanak je bio, kao
|i prijem, vrlo otmen i vrlo srdačan.

Bio je već 1sat poslije podne, kada

ise naši povratiše na brod, koji od-

o0mah otplovi prama otoku Prinkipo |

| (najvećemu od Kneževskog Otočja,
koji je pun raskošnih hotela i ljetni-
kovaca, a urešeu bujnom i gotovo bi
| se reklo čarobnom vegetacijom). Na

| povratku se putovalo kroz Marmarsko |
| More i Dardanele. Malo se je jedrilo,
\ jer su vjetrovi bili ili slabi ili nepo-
| voljni; ali se je zato ovaj prijelaz do
u grčke vode silno iskoristio za
praktičnu pomorsku obuku,

Treba znati, da se na cijelom puto-

| vanju (osim za boravka u lukama)

svaki dan drži redovita škola, i to dva
do tri sata u juiro, a dva sata poslije
podne; u doba slobodno od škole
moraju pitomci da vrše svu mornar-

sku službu i praktično se vježbaju u |

svakom monarskom radu. Samo je tri
puta na dan odmor: u jutro od 8 do
9 ura, popodne od jedne ure do 4i
u večer od 67/2 do 81/2; u 8!/s je spa-
vanje, a ustajanje u 9//a.

ura u jutro u trgovačku atensku lu-
ku Pirej.
Pirej! Atena!

To je čitav svijet historije i najsjajni-
jih uspomena, predmet, kojim su se
veliki svjetski umovi i učenjaci kroz
dugi niz vjekova bavili i još se bave
u tolikom opsegu, da proučavanje go-
lemoga i uprav nepreglednoga toga
materijala može da zaposli nekoliko
generacija! Smiješna bi preuzetnost
bila u kratku prikazu putovanja htjeti



meno bile pitale i dobile osobitu do- |

Na 27. jula iskrcali smo se na 8

Ateni i na Krfu.

Pisati o najslavnijoj kolijevci svjetske
| kulture, ob onoj umjetnosti nad svim
; umjetnostima, ob onom piesništvu nad
) svim pjesništvima, ob onom Oceanu
bez dna najdublje učenosti i najtan-
| koćutnijih osjećaja. Skinimo kapu pred
, sjenama onih veleuma i pred nijemim,
ali rječitim spomenicima njihove uz-
| višene djelatnosti, te mučke progji-
| mo dalje!

Današnji Grci nijesu dostojni ni da
| odriješe remen s obuće svojih slavnih
| pradjedova predkršćanske ere; ali ih
| u materijalnom pogledu — barem što
(se tiče Pireja i Atene — treba staviti“
o bok najnaprednijim evropskim i a-
| meričkim narodima. Današnji Pirej u
| svojemu opsežnomu lučkomu i trgo-
| vačkomu prometu ne zaostaje (relativ-
\no prama veličini) ni za prvim svjet-
| skim lukama, a današnja je Atena ve-
| legred, koji stalno i uspješno može |
da se i ljepotom i živahnošću i mo-
| dernim _komfortom mjeri s najistak-
nutijim evropskim velegradovima. Do
(pred svjetski rat Atena nije brojila
eniti četvrtinu milijuna stanovnika ;
danas, u malo godina, uslijed. nepre:
glednog mnoštva grčkih izbjeglica, koji

su se, od Turaka isljeranim iz Male
| Azije, ondje nastanili, broji svakako
(tri četvrtine milijuna, a po računu sa-
mih Grka i čitav milijun stanovnika |
| Utisak je, što ga danes čovjek iz A-
otene u pogledu materijalnog napretka
| sa sobom nosi, irajan i dublji od sva-
| kog očekivanja.

| (Naši su putnici savjesno iskoristili
| kratki boravak »Vile« u pirejskoj luci,
te su, koliko je to bilo moguće u ona
| 31/2 dana, letimično razgledali ostanke
\ onih nenatkriljivih umjetnina (osobito
. velebnu akropolu i krasni narodni mu-
| zej klasičnih starina u Ateni). Naš a-
0tenski otpravnik poslova gosp. Vuk-
o mirović vruće je želio, da u sjajnoj
| palači našega poslanstva primi i po-
| gosti pitomce, profesore i brodsku u-
| pravu; ali to nažalost radi preveć
| kratka vremena nije bilo moguće, ne-“
| go su pitomci na samoj »Vili« bili od
| njega obdareni, a profesori i zapovjed-
| mištvo broda od njega i njegove go--
spogje pozvani na zajedničku večeru
bu jedan od najraskošnijih hotela u
|
!
|
|
|

| Faleronu. U Pireju je jedan Grk bio
"maš počasni konsul, a ovih je dana
\ imenovan konsulom u Pireju gosp.
| Cvjetiša, koji za sada još ostaje u
službi u ministarstvu izvanjskih poslova |
| u Beogradu. Naša je kolonija i u Pi-
reju i u Ateni začudo tako malobroj:
na, da se može na prste brojiti.

. Po odlasku iz Atene nakon dva dana

puta omrkoše naši putnici u zaomta

(1. augusta :
u kriskoj luci.

Naprama kriskoj luci nalazi se ma-
len otočić Vido, malo veći od naše
Dakse. Na tom otočiću grčka vlada
ima kaznione za lakše kažnjene zlo-
čince, koji tu moraju da rade. Za nas