POSTARINA PLAĆENA Broj 36. SEDMIČNI INFORMATIVNI! i PRIVREDNI GLASNIK SA Pojedini broj Din. 1:50 i List God. 2. Godišnja pretplata 80 Din. Za inozemstvo 209D. Dr. MATIJA VIDOEVIĆ Urednik: 12. septembra 1925. Odgovorni urednik: STIJEPO M. BJELOVUČIĆ Plativo i utuživo u Dubrov- niku. Oglasi po tarifi. Kongres šumara Uz ostale odlične goste, što su ovih dana posjetili naš grad — posjećuju nas ovih dana i članovi Jugosloven- skog Šumarskog Udruženja. : Ovo je Udruženje -jedno od prvih, koje je iza Ujedinjenja cstvareno u na- šoj Kraljevini; a nastalo je od bivših šumarskih društava, što su postojala na raznim teritorijama donate maše uje- đinjene Otačbine. Udruženje danas broji preko hiljadu redovnih članova a sjedište mu je u Zagrebu. — Dne 14. o. mj. počinje IV. Glavna skupština u našem gradu. Nama je osobito silo, da je Šumar- sko Udruženje odabralo baš naš grad za ovu svoju Glavu Skupštinu. Iza Zegreba, gdje se je Udruženje konsti- inisalo, pa iza Skupštine u Beogradu, Ljubljani i Sarajevu — došao je evo odmah naš grad, da u njemu šumari cijele naše Kraljevine održe svoj go- dišnji zbor, da se porazgovore 0 svojim staleškim i stručnim pitanjima, Pozdravljamo zastupnike struke ! zelene U njima pozdravljamo u prvom redu, ozbiljne radnike, koji imaju za cilj svoga rada ne samo racijonaino isko- rištavanje kapitala, koje šuma daje, nego i podizanje šuma. Ogromni je narodni imetak u ruka- ma naših šumara. Obilje državnih šuma, obilje šuma imovnih općina i zemljiš- nih zajednica — na brizi je naših šumara, koji sa povjerenim narodnim i državnim imetkom gospodare i uprav- ljaju onako, kako će imati što više ko- risli i narod i država. Drvo imađe vidno mjesto u našoj trgovini, pa je i na trgovačku bilancu naše Kraljevine od vidnog i zamjernog uticaja. Kad ne bi bilo valjanog go- u našem gradu. , spodarstva u našim šumama, u brzo 0bismo to osjetili u našoj trgovini. Valjano gospodarenje daje ns samo dobre sortimente nego i potrajno na- miče za drvno tržište potrebne količine ;odrva, — Na sve ovo imaju glavnog , uticaja naši šumari. Iz razloga, što goleti zauzimaju na | | stotine hiliada hektara u našoj kralje- |! vini, pa što goleti u današnjem svome. stanju ne donose na muogo mjesta | gotovo niti kakove koristi, a gdje do- nose korist ta je minimalna, red je na našim šumarima da još više nego do sada posvete svoju brigu i skrb našim goletima, našem kršu. Ne velimo, da se-do sada ne radi na pošumljivanju. Ali moramo priznati, da je dosadanji rad po svome obimu | daleko premalen, a da bi nas mogao zadovoljiti. Pošumljivanje je goleti po- trebno za naše krajeve kao svagđanji kruh. A da se plodovi toga rada uz- mognu što prije vidjeti, od potrebe je, da sesaradom oko pošumljavanja otpočne u bržem tempu, da se godišnje pošume što veće površine, Pošumlja- vanje u nas otpočelo je pred više dece- nija, no nije proveđeno u tolikoj mjeri, a da bi nas zadovoljilo, Pošumljavanje će u velike djelovati na čitavi kraj, gdje se bude provelo: djelovati će i na klimatske prilike a naročito na prilike gospodarske. Uvjereni smo, da će naši šumari pot- pomoći da se rad oko pošumljavanja nastavi u brzom iempu. Mi to od njih _očekujemu, jer će se stime i na našim goletima, u našem kršu afirmirati kao gi ičajjc i flo pri- jatelji svojega naroda. Pozdravljamo ih prigodom njihovog Pi Pozdrav šumara Dubrovniku. Posljednji broj »Šumarskog Lista«, | - kojeg izdaje Jugosl. Šumarsko Udru- | ženje, donosi ovaj uvodni članak od"| svojeg urednika : Kad nam ogranu sunce slobole pružismo si > dotada pocijepani — ru- ke i ujedinismo se u veliko Udruženje, Učinismo to na najstarijem ognjištu našeg šumarstva, u bijelom Zagrebu. * Prvi veliki zbor, ovako ujedinjeni, | zborovasmo u prestonici, u gordom | Beogradu, gdje pokroviteljstvo nad našim Udruženjem primi Njegovo Ve- ličanstvo Kralj Aleksandar. Drugi naš zbor održasmo u bijeloj Ljubljani a treći u Šeher-Sarajevu. Evo nas, da se, veliki i jaki sasta- nemo po četvrli put u slovenskoj Ati- ni — u drevnom Dubrovniku. Pohitat ćemo do dubrovačkih mira, da se poklonimo Slavi našeg roda, koja je punih dvanaest stoljeća znala da očuva svoju slobodu. Ni Mletački Lav, ni krvavi Polumjesec, ni silni Rim, nijesu mogli da je slome. Tek crni dvoglavi orao ravno: je stotinu godina sapinjao njene grudi. No do- | letje bijeli orao sa Vardara i trže s grudi , žednu krvopiju — zauvjek. Pohitat ćemo, da se poklonimo A- tini cijelog slovenskog roda. Ona nam dade Gundulića, pjesnika ,Osmana“i »Dubravke“, pjesnika slobode i vjere < snagu naše krvi. Ona nam dade Boškovića, koji raznese slavu sloven- ske nauke širom svega svijeta. Ona nam .dađe Puciće, koji i u najtežim časovima robovania tvrdo vjerovahu i | pripovjedahu vjeru u naše oslobogjenje (i ujedinjenje. Pohitat ćemo, da se poklonimo mu- drosti, kojom je Dubrovnik znao da sačuva svoju ekonomsku nezavisnost, |da pridigne i očuva svoju privrednu snagu. Ulazeći u dvornicu kneževa dvora razumjet ćemo odakle ta snaga. Sa arhitrava vrata stanac-kamen progova- ,ObBliti Privatorum Publica Curate“, Smetnite s uma privatne brige i brinite se o općem dobru. Dubrovniče, slavo naša! Prilazeći Tvojim mirima, hodajući Tvojim Stra- dunom, pod likom Tvoga zaštitnika dolaska i želimo im: dobro nam došli! . Svetoga Vlaha, okrijepit ćemo srca naša istorijskim duhom Tvoje slobode, dići ćemo um naš, ugledajući se: u | Tvoje velike sinove, probudit ćemo svijest dužnosti naše čitajuči slova s kneževa dvora. Dubrovniče, Atino slavna, vjerenice | mora, ovjenčana krunom nove slobode, |što Ti je donese bijeli orao sa Var- dara, primi sinove naših zelenih du- brava i dopusti da pod Tvojim okriljem | razmišljaju, kako da se Tvoja kršna gola ramena ogrnu — plaštem zelenijem. Đubrovniće, stara slavo, da si nam Ugrenović. | zdravo | Kongres jugoslovenskih liječnika u Dubrovniku. Kongres liječnika, koji je održan u našem gradu, već je završen i sa za- dovoljstvom možemo kazali da je pro- gram rada ovog kongresa potpuno uspio. Još u ponedjeljak dolazile su zadnje grupe učesnika i bile razmje- štene po stanovima, a na večer u 9s. poslije večere bio je skupni sastanak u Hotel Imperialu, gdje su se učesnici megjusobno upoznali i bratski ruko- vali. Sutrađan u utorak na 8 septembra započeo je službeni dio ovog kongresa kad je u 9//2 s. pr. podne g. pred- .sjednik Dr. Momčilo Ivković u svom kratkom govoru svečano otvorio kon- .gres u Bondinom Kazalištu, pozdravio prisutne i zahvalio se na lijepom oda- zivu svojih kolega, koji su došli iz raznih krajeva, slavenskih zemalja da W zajednici porade u ovom klasičnom. gradu oko postavljenog cilja, nadasve na osnivanju jednog sveslav. liječnič- kog društva. Napose je pako najtoplije zahvalio Dubrovniku i dubrovačkom liječničkom udruženju, koje je uložilo | mnogo truda da kongres što bolje uspije, pozdravio je ponovno sve pri- sutne predstavnike, predstavio goste i slov. delegate. Zatim Dr. Luger, pravni referent dubr. oblasti u ime vlade po- zdravlja kongresiste. U ime Dubrovnika pozdravlja sve prisutne kao domaćin opć. upravitelj g. Drobac, zatim slijede pozdravnim govorima u ime Bugara g Dr. Dimitrije Kirov, za Poljake €. Dr. Anton Gluzinski, a u ime Rusa g. prof. Dr. Georgije Rein. Na koncu i ustaje Dr. Milo Katić da ponovno sve nazočne pozdravi u ime dubrov. liječ- nika zaželjevši svojim kolegama naj- topliju dobrodošlicu. Zatim se prešlo na ostale tačke dnevnog reda, pa je konstituisan upravni odbor i _jedno- glasno dano povjerenje staroj upravi za njeni požrtvovan rad i stečene za- sluge. U srijedu 9 septembra nastavlja se kongres, tretiraju se stručna i sta- leška pitanja, iznose referati i rad se živo nastavlja i u četvrtak 10 septem- bra. Na večer istoga dana sa velikim uspjehom završen rad ovog dubrovačkog kongresa: te je poslije diskusije, koja je vogjena po pitanju i osnivanju ,,Svesl. Lek. Saveza“ jedno- | glasno donesena slijedeća rezolucija : 1). Sveslavenski lekarski Savez neop- | hodno je nužan za uzajamno naučno, profesionalno i opće zbližavanje; 2). Upravi ,Jug. Lek. Društva“ poručuje se mandat da stupi u vezu sa svima ljekarskim slav, društvima, da svesl. zemlje delegiraju po dva, a Jugoslavija po 3 člana; 3). Radi osnivanja privre- “menog kčmiteta izabrani delegati sa- staviće komitet, koji će zajedno sa upravom ,Jug. Lek. Drušiva“ izraditi projekat pravila za ,Svesl, Lek, Savez“. | Kada svi pripremni radovi budu bili | gotovi kao i projekat, onda će taj ko- | mitet opredjeliti mjesto i vrijeme prvog svesl, kongresa; 4). Svi pripremni ra- dovi kao i projekat pravila željeti je da budu gotovi do idućeg kongresa | Jug. Lek, Društva u Beogradu, koji će se održati u mjesecu septembru iduće godine. Tom će se prilikom sa- stati delegati iz svih slav. zemalja i odrediti vrijeme i mjesto za prvi svesl. lek. kongres. Poslije ove rezolucije poslan je kralju brzojav kao izraz iskrenih i lojalnih slavenskih osjećaja napram Njegovom Veličanstvu Kralju i uzvišenom Domu. — Navečer istoga dana u 9 s. održan je svečani banket. | Za vrijeme kongresa učesnici su po odmoru razgledali lijepu našu rivijeru, | bili u Cavtatu, Kuparima, Lopuđu i t. d. “gdje se nijesu mogli da nadive ljepo- tama našeg Primorja. Naše posekno izdanje. Kao što smo prošle godine, prigo- dom kongresa jugoslovenskog učitelj- stva, održanog u Dubrovniku, izdali poseban broj; u kojemu je iznesena slika razvoja Dubrovnika u nacijonalno- kulturnom pogledu, tako i sada, pri- godom kongresa jugoslovenskih liječ- nika, izašli smo sa posebnim izdanjem, kojem je u prvom redu svrha da naše liječničke krugove kao i cijelu javnost upozorimo na važnost i vrijednost podizanja dubrovačke rivijere. Na ovaj rad, skopčan u našoj sre- dini sa mnogo materijalnih i tehničkih poteškoća, potakla nas svijest o koristi održavanja ovakovih kongresa u Du- brovniku, a po gotovo liječničkog, jer | baš od toga staleža očekujemo i na- đamo se, da će mnogo doprinijeti raz- vitku i budućnosti dubrovačke rivijere. * "Ovisi brojem pokušalo se da se ma- kar u glavnim crtama dade okupljenim liječnicima jedna opća slika onoga što ih u njihovom zvanju upućuje ma naš kraj, a preko njih i na njihove brojne pacijente širom cijele naše otadžvine, | koje će nam oni, kad nas viđe i upo- znaju, uputiti k nama, da uz istea često \ibolje uvjete nagju ono isto što su | do sada tražili po tugjim liječilištima | i rivijerama. Sadržaj je ovog četvrtog našeg ilus- trovanog propagandističkog izdanja | slijedeći : Dubrovački kapitali (Dr. Vudoević) — Gj: Baglivi i njegovo doba (Dr, F. Smolčić); — Liječnici u Dubrovniku za vrijeme republike (A. Vučetić). — | Dubrovačka republika prana bolesni '