*



Strana 2.





Ne bi se pak u nijednom slučaju moglo dozvoliti, da

. namet bude odmjeren paušalno, a treba zahtijevati da

provoz bude potpuno slobodan od svakog nameta.

Predsjednik pita, da li se svi članovi slažu sa
iznesenim opaskama te pošto se svi članovi izjavljuju
Sporazumni s njima, on će iznesene pobude i tužbe
priopćiti nadležnim vlastima i zauzeti se, da im bude
udovoljeno. Pošto se niko više ne javlja za riječ pred-
sjednik stavlja na glasovanje prijedlog Pokovića, da se
izvještaj primi na znanje.

Primljeno jednoglasno.

2) Odobrenje zaključnih računa za g. 1924.

Tajnik priopćuje zaključni račun te ističe, kako se
je u prihodima Komore 0. g. pokazao manjak od
44145:30 Din i to s razloga, što državni porez na te-
čevinu za g. 1924, nije u tijeku godine bio raspisan,
te se prirezi nijesu mogli utjeravati. Taj manjak u
prihodima izravan je bio donekle sa prištedama u ras-
hodima. Račun iskazuje manji trošak prama preventivu
skoro u svim stavkama te ukupna prištednja u taj
naslov iznosi Din 24086. Ali prištednja ipak nije bila
tolika, da se moglo doznačiti fondu za gradnju doma
u preventivu predvigjen doprinos od 50.000 Din, tako
da se taj neisplaćeni iznos morao prebaciti na novu
godinu. Kako se razvija poslovanje g. 1925., izgleda
sigurno da će se taj doprinos moći svrhom g. 1925.
doznačiti fondu.

Zaključni račun bio je pregledan od revizora čla-
nova gg. Kaldor i Popov bez opaske.

Predsjednik otvara raspravu.

Raspisivanje i pobiranje poreza.

Član g. Lujo Milić opaža, da se ima već 4 g0-
dine u njegovu kotaru ne pobiru državni porezi, jer
da personal poreznog ureda nije dostatan. Ovi zao-
steci u naplaćivanju poreza škode ne samo autonom-
nim korporacijama, kao što je Trgovačka Obrtnička
Komora, koja živi samo od prireza, već i samim pri-
vrednicima, od kojih će se u jedanput tražiti naplata
zaostalih poreza, a to će u sadanjim prilikama iči teško.

Tajnik takogjer je mišljenja, da bi trebalo nasto-
jati, da se porezi raspisuju u pravo doba. To bi olak-
šalo puno upravu Komore, jer bi se znalo tačno pri-
stojbinu, na koju se imadu udarati prirezi, te se ne bi
dogodilo kao sada, da se prirezi udaraju na pristoj-

o binu državnih poreza od prošlih godina, pri čemu

može biti pogrješaka. Zaostaci u napiati prireza znatno
ometsiu upravu Komore.

Član Kaldor stavlja prijedlog, da se pozove po-
rezna vlast, da porezi budu u pravo doba raspisani,
a obzirom na činjenice iznesene od člana g. Milića,
da se preporuči, da eventualne molbe pojedinih po-
reznika za plaćanje poreza na obroke budu uvažene.

Predsjednik pita, da li još ko traži riječ u ovom
pitanju, te pošto se niko ne javlja stavlja na glasova-
nje prijedlog revizora da računi budu odobreni kako
Su prikazani.

; Primljeno jednoglasno.

Prima se i prijedlog člana Kaldora glede razre-

zivanja i naplaćivanja poreza.

8) Ugovor s općinom glede kuće za

urede Komore.

Tajnik izvješćuje :

Potreba stana.

Stan, u kojemu je sada ured Komore, služi u tu
svirku od g. 1914. Već onda nije odgovarao svrsi, ali
to se nije osjećalo vele, jer nije bilo prilike, da Ko-
mora razvije življu djelatnost. Sada u uredu rade pet
osoba redovno, a nema nego četiri sobe, od kojih
jedna nema drveni pod. Peći nije moguće namjestiti.
Sobe za predsjednika i za sjednice nema,

Potreba novog stana osjetila se. odmah poslije
rata te je g. 1922. zaključila Komora da nabavi vla-
stiti dom. Računalo se, da će se iz vlastitih prištednja
i novca, za koji se očekivalo, da će ga Komori dati
općina, koja je po zakonu dužna brinuti se za pomješća
Komore, moći sakupiti u tu svrhu potrebno glavno.

Megjutim je nastupila i kriza stanova i ekonom-
ska kriza. Kupnja kuće, dok je, vrijedio prijašnji za-
kon O stanovima, bila je nekorisno, a ekonomska
kriza odrazila se i u finansijama Komore zbog nere.
dovita uplaćivanja prireza. Bilo je prama tomu očito,
da bez jače pomoći općine, Komora do novih ureda
ne će doći.- ,

Posebna zgrada.

Općinski Upravitelj razumio je potrebu, da se ovo
pitanje hitno. riješi i odlučio je, da općina nabavi za
Komoru posebnu zgradu, no kako postojanje Komore
ne zavisi od volje općine već od drugih faktora, za-
htijevao je, da vlasnost zgrade bude pridržana Općini,

Pogodba sa općinom. iu
Pogodba sklopljena s općinom prama tomu je

pravo, da u biću zgrade čini sve preinake, koje joj
budu izgledale potrebne.

Što se tiče položaja zgrade, ona nije zbilja u sre-
dištu grada, no ni na Placi Kralja Petra_ ni : Alek
sandrovoj ulici nije bilo na prodaju kuće, koja bi u
svojoj unutrašnjosti pružala toliko zgodna prostora za

jedan ured, kao što je Komora, gdje trebaju uz obične.

uredovne sobe i dvorana za sjednice. 3
Čita se izvještaj sklopljen izmegju općinskog
upravitelja i presjednika Komore.

Predsjednik pita, da li ko želi riječ u ovome

predmetu. 5 i

Član Poković opaža, da mu se položaj zgrade
ne svigja, jer je s neruke, ali inače on odobrava. |

Predsjednik kaže, da sigurno u Dubrovniku ima
i boljih položaja, ali zgodnijih kuća na tim položajima
za prostorije Komore po njegovu mišljenju ne može
se naći.

Odobrenje pogodbe.
Gospodarski odbor predlaže da se pogodba odobri,

a on će nadopuniti taj prijedlog lim, da se općini |

zahvali što je ma ovaj način došla u susret Komori,
Stavlja na glasovanje prijedlog. Primljeno jednoglasno.
4. Ovlaštenje za nabavu sredstava
za uregjenje novih prostorija.

Tajnik izviještava:

Iz ugovora, koji je Komora prihvatila, nastaje za
Komoru dužnost, da zgradu, koju joj prepušta općina
na svoj trošak, uredi te je uzdržava u dobru stanju.

Koliko će se u tu svrhu potrošiti, ne može se
sada tačno odrediti. Trebat će dati sastaviti od vještaka
proračun, te će se tek prama njemu moći Konačno
odlučiti. No već sada teba riješiti jedno pitanje.

Na sjednici dne 6. maja 1922. Trgovačka Obrt
nička Komora za Dubrovnik i Kotor prihvatila je ove
zaključke : Ma

»I. Na uspomenu vjenčarija Njeg. Veličanstva Kral ja
Aleksandra odlučuje se nabaviti vlastiti dom, u kojem
će mramorna ploča spominjati prigodu, kad je zaklju-
čak bio prihvaćen,

l. Za izvršenje ovog zaključka odregjuje se iz
blagajničkih pretičaka K 200.000 kao osnovno glavno,
koje će biti uloženo na priplod, netom i kako blagaj-
ničko stanje io bude dopuštati i koje će se svake go-
dine počinjuči od god. 1923. uvećavati sa prihodom
od 2% prireza, koji će biti uvršten u godišnji proračun.

Ovo glavno može se upotrijebiti po zaključku
sjednice za nabavu zemljišta i gradnju ili za nabavu
gotove zgrade, i to na prijedlog odbora od trgovaca
u Dubrovniku, koji će imenovati Predsjedništvo, Taj
odbor izradit će i financijsku osnovu, kako bi se naum
što prije izvršio te predložiti sjednici «

Prikupljanje ovoga glavna išlo je vrlo Sporo s
razloga, što se raspisani i već odobreni komorski Dpri-
nijesu utjeravali u vrijeme, za koje su bili raspisani.
Svrhom god. 1924. nije bil) Prikupljeno u fond nego
samo Din 18.100. No kako ove godine utjeravanje
prireza ide obilnije, ima opravdane nade, da će se do
Svrhe godine mući isplatiti fondu svi dužni zaostaci,
u kojem slućaju fond bi imao oko 80.000 dinara.

Sada kada nam je općina dala na uživanje zgradu,
koja ima toliko prostora, da može zadovoljiti sve sa.
danje potrebe Komore, a možemo slobodno reći |
buduće, jer ćemo imati okolo 20 Velikih soba, misao
gradnje ili nabave vlastitog doma pada sama po sebi.
Sakupljeni novac prirodnije je i razložitije upotrijebiti u
to, da se zgrada data Komori na uživanje, udesi tako,
da uzmogne potpuno odgovarati Svojoj svrsi te dostojno
spominjati dan, u pomen kojeg je Zaključak 6. maja
1922. bio prihvaćen.

. No tekst zaključka god, 1929, takovo uloženje
novca ne bi dozvoljavao, jer se onda nije Predvigjalo
no eine i jek mogla doći u posjed

ok s 4Uujom, pa se za to samo
nE i ENIM o Stoga valja pomenuti
zaprjeke vršeni idi zo na Me

i jeTe, koju je i onda Komora
stan, pa bilo pod kojom

imala, biva da ima vlastiti
pravnom formom. Za to se predlaže, da Komora pri-
hvati ovaj zaključak :

> Zaključak dne 6. ma
novom stavkom :

U slučaju, kad bi Komora došla drugim načinom
u posjed koje kuće, koja bi se zgodnim adaptacijama
mogla trajno upotrijebiti u ured Komore, moći će se

glavno sakupljeno potrošiti u. izveđenie i
jenc I DOtreb
radnja adaptacije i namještaja“, j ja

ja 1922 Popunja se ovom



RODU GROV A sa IST“

' “riječ, jednik stav
pogodba uživanja, ali je Komori ustupljeno k tomu: riječ, predsjednik *:

Položaj. <

“bude moguće. Za to se predlaže ovaj zaključak;

za pokriće kamata služili će izvanredni prirez od 2%,

. Zavisne od toga, što je najm

 konveniralo, a bilo je i slučaje










































a, da li ko želi govoriti o izne
udući da se niko one javlja Z
lja na glasovanje prije dlog, | %

Predsjednik pit
senom prijedlogu. B

Primljeno jednoglasno.

Tainik izvještava : E 2 “I

Lako — vako je ilo tebeno —B8đa še e mog
odrediti trošak za adaptaciju zgrade, sigurno je q,
će još prije odobrenja troškovnika, IE
škova u ovaj naslov, kao n. pr. 22 Prav 1
preuregienja zgrade, sastav trebovnika, oj is
Obzir prama općini pa i korist Komore zahtijeva pay
da se raduje izvedu što brže. Zbog toga je potrebno

ovlastiti predsjedništvo, da radnje započne, čim

I. Ovlaštuje se predsjedništvo, da u sporazu
sa gospodarskim odborom, dade izvesti sve radnje
novoj komorskoj zgradi, koje budu neophodno pot
bite, da se ured može u nju useliti. M

2, Ovlaštuje se predsjedništvo da trošak za
potrebit pokrije iz ređovnih prihoda Komore, ili nov
zaklade za gradnju doma, ako u toliko bude današ
zaključak odobren, a u koliko to ne bude dovoljn
privremenim zajmom, koji će se povratiti zaostalim
prirezima komorskim. | |

Predsjednik pita, da li ko želi o ovome pred.
metu govoriti,

> Na razjašnjenje drugog dijela prijedloga opaž
da su zaostali prirezi dosta znatni, te kad bi se n
vrijeme utjerali, valida bi oni uz novac za gradni
doma bili dostatni za pokriće troškova“ za adaptacij
kuće, ali on se boji hoće li to uspjeti, te je za to
potrebito dati predsjedništvu ovlaštenje za jedan pr
vremeni zajam. Kade radnje budu izvedene i računi
gotovi, ako kroz to doba zaostali prirezi ne budu |
utjerani, morati će se misliti ma stalan zajam, a tada



koji se sada nbire za gradnju doma.

Budući da se niko ne javlja za riječ predsjednik.
stavija na glasovanje prijedlog gospodarskog odbor
koji se jednoglasno prima.

5. Izmjene i dopune Pravilniku
za. obranički sud.

Pravni referent predložio je da se pravilnik upot
puni odredbama u pogledu dostave spisa i odgagjanj
rasprava, To je prihvaćeno jednoglasno. |

G) Imenovanje novih obraničkih sudaca. |

Pravni referent izvješćuje, da se je obzirom na smrt
iodreku umanjio broj obraničkih sudaca, te budući d
su neka csiguravajuća i pomorska društva stavile u.
svoje police klauzulu, da sporove ireba da riješi obra
mički sud naše Trgovačke Obrtničke Komore, potreb
je, da se zbor obraničkih sudaca i u tom pogledu popuni

Gospodarski odbor predlaže da se imenuju ovra
ničkim sucima: Dr. Miljan kap. Vice, Josip Lovrić
Sessa Gjuro, Rusko Marko, Spaventi Jerko, Bjelovuči
M. Stijepo, Guska Pero, Domjan Stijepo, Savin Špi
Zec Ivo, Šulić Marko, Mandel Josip, Kmetović Stijepo
Milić Lujo, Vidaković Svetozar,

Primljeno jednoglasno.

7) Prijedlog za izmjenu čl, 27 Pom. Uzanaca. |
Tajnik priopćuje dopis Ministarstva 10 juna 1929. |
br. 7125/11. te odgovor Komore 18. jula 1994. br 15
U smislu zadnje stavke ovog odgovora Predsjeđ: |
ništvo je zazvalo sastanak zanimanih, na koje su došli
88. Gasperi, Soldat i Volak, Oni su izjavili, da od
svojih tvrtka nemadu ovlaštenja odstupiti od zahtjeva,
da se količina od 100 me snizi na 80 ms a da će na
POse učiniti prijedloge glede ostalog drvlja i ujedno:
iskazati, koliko su platili kontrostalija. - U
Tajnik čita njihov podnesak od 8. augusta.
| Gospodarski Odbor je uzeo u pretres cijelo Ovo
Pitanje te nalazi, da oni nijesu ničim dokazali da.
u Gružu ne može krcali dnevno po grotlu parobro
najmanje 100 m drvene gragje jelovine i smrje |
čevine normalne duljine. > Turie izvozne nijesi |
platile ukupno nego lit. 33.725 u naslov kontrostalija
Ito u 10 slučajeva, | kad bi te kontrostalije bile sve
anja količina za unormaltK |
glagju utanačena sa 100 m, to nije ni
iznos, Ali ima slučajeva, kad | is
lije, ili jer je Pogodba navla












nepovoljna ili jer je:
va kad je izvoznik |
u kontrostalije za to, što se ao a
jesu razlikovale u našim ižanama.o o M
Gospodarski Odbor je zato mnijenja da se mota :
O drvenu gragju normalne veličine I jelovine |
1 smrječevine na 100 mi, ir to odgovara faktično |
stanju, i da abzirom na Poteškoće krcanja prema |
Visti i dimensijama treba. razlikovati pojedine vrsti |

bo 4
GN ioonj aa.

asia