* Strana 2. Ne bi se pak u nijednom slučaju moglo dozvoliti, da . namet bude odmjeren paušalno, a treba zahtijevati da provoz bude potpuno slobodan od svakog nameta. Predsjednik pita, da li se svi članovi slažu sa iznesenim opaskama te pošto se svi članovi izjavljuju Sporazumni s njima, on će iznesene pobude i tužbe priopćiti nadležnim vlastima i zauzeti se, da im bude udovoljeno. Pošto se niko više ne javlja za riječ pred- sjednik stavlja na glasovanje prijedlog Pokovića, da se izvještaj primi na znanje. Primljeno jednoglasno. 2) Odobrenje zaključnih računa za g. 1924. Tajnik priopćuje zaključni račun te ističe, kako se je u prihodima Komore 0. g. pokazao manjak od 44145:30 Din i to s razloga, što državni porez na te- čevinu za g. 1924, nije u tijeku godine bio raspisan, te se prirezi nijesu mogli utjeravati. Taj manjak u prihodima izravan je bio donekle sa prištedama u ras- hodima. Račun iskazuje manji trošak prama preventivu skoro u svim stavkama te ukupna prištednja u taj naslov iznosi Din 24086. Ali prištednja ipak nije bila tolika, da se moglo doznačiti fondu za gradnju doma u preventivu predvigjen doprinos od 50.000 Din, tako da se taj neisplaćeni iznos morao prebaciti na novu godinu. Kako se razvija poslovanje g. 1925., izgleda sigurno da će se taj doprinos moći svrhom g. 1925. doznačiti fondu. Zaključni račun bio je pregledan od revizora čla- nova gg. Kaldor i Popov bez opaske. Predsjednik otvara raspravu. Raspisivanje i pobiranje poreza. Član g. Lujo Milić opaža, da se ima već 4 g0- dine u njegovu kotaru ne pobiru državni porezi, jer da personal poreznog ureda nije dostatan. Ovi zao- steci u naplaćivanju poreza škode ne samo autonom- nim korporacijama, kao što je Trgovačka Obrtnička Komora, koja živi samo od prireza, već i samim pri- vrednicima, od kojih će se u jedanput tražiti naplata zaostalih poreza, a to će u sadanjim prilikama iči teško. Tajnik takogjer je mišljenja, da bi trebalo nasto- jati, da se porezi raspisuju u pravo doba. To bi olak- šalo puno upravu Komore, jer bi se znalo tačno pri- stojbinu, na koju se imadu udarati prirezi, te se ne bi dogodilo kao sada, da se prirezi udaraju na pristoj- o binu državnih poreza od prošlih godina, pri čemu može biti pogrješaka. Zaostaci u napiati prireza znatno ometsiu upravu Komore. Član Kaldor stavlja prijedlog, da se pozove po- rezna vlast, da porezi budu u pravo doba raspisani, a obzirom na činjenice iznesene od člana g. Milića, da se preporuči, da eventualne molbe pojedinih po- reznika za plaćanje poreza na obroke budu uvažene. Predsjednik pita, da li još ko traži riječ u ovom pitanju, te pošto se niko ne javlja stavlja na glasova- nje prijedlog revizora da računi budu odobreni kako Su prikazani. ; Primljeno jednoglasno. Prima se i prijedlog člana Kaldora glede razre- zivanja i naplaćivanja poreza. 8) Ugovor s općinom glede kuće za urede Komore. Tajnik izvješćuje : Potreba stana. Stan, u kojemu je sada ured Komore, služi u tu svirku od g. 1914. Već onda nije odgovarao svrsi, ali to se nije osjećalo vele, jer nije bilo prilike, da Ko- mora razvije življu djelatnost. Sada u uredu rade pet osoba redovno, a nema nego četiri sobe, od kojih jedna nema drveni pod. Peći nije moguće namjestiti. Sobe za predsjednika i za sjednice nema, Potreba novog stana osjetila se. odmah poslije rata te je g. 1922. zaključila Komora da nabavi vla- stiti dom. Računalo se, da će se iz vlastitih prištednja i novca, za koji se očekivalo, da će ga Komori dati općina, koja je po zakonu dužna brinuti se za pomješća Komore, moći sakupiti u tu svrhu potrebno glavno. Megjutim je nastupila i kriza stanova i ekonom- ska kriza. Kupnja kuće, dok je, vrijedio prijašnji za- kon O stanovima, bila je nekorisno, a ekonomska kriza odrazila se i u finansijama Komore zbog nere. dovita uplaćivanja prireza. Bilo je prama tomu očito, da bez jače pomoći općine, Komora do novih ureda ne će doći.- , Posebna zgrada. Općinski Upravitelj razumio je potrebu, da se ovo pitanje hitno. riješi i odlučio je, da općina nabavi za Komoru posebnu zgradu, no kako postojanje Komore ne zavisi od volje općine već od drugih faktora, za- htijevao je, da vlasnost zgrade bude pridržana Općini, Pogodba sa općinom. iu Pogodba sklopljena s općinom prama tomu je pravo, da u biću zgrade čini sve preinake, koje joj budu izgledale potrebne. Što se tiče položaja zgrade, ona nije zbilja u sre- dištu grada, no ni na Placi Kralja Petra_ ni : Alek sandrovoj ulici nije bilo na prodaju kuće, koja bi u svojoj unutrašnjosti pružala toliko zgodna prostora za jedan ured, kao što je Komora, gdje trebaju uz obične. uredovne sobe i dvorana za sjednice. 3 Čita se izvještaj sklopljen izmegju općinskog upravitelja i presjednika Komore. Predsjednik pita, da li ko želi riječ u ovome predmetu. 5 i Član Poković opaža, da mu se položaj zgrade ne svigja, jer je s neruke, ali inače on odobrava. | Predsjednik kaže, da sigurno u Dubrovniku ima i boljih položaja, ali zgodnijih kuća na tim položajima za prostorije Komore po njegovu mišljenju ne može se naći. Odobrenje pogodbe. Gospodarski odbor predlaže da se pogodba odobri, a on će nadopuniti taj prijedlog lim, da se općini | zahvali što je ma ovaj način došla u susret Komori, Stavlja na glasovanje prijedlog. Primljeno jednoglasno. 4. Ovlaštenje za nabavu sredstava za uregjenje novih prostorija. Tajnik izviještava: Iz ugovora, koji je Komora prihvatila, nastaje za Komoru dužnost, da zgradu, koju joj prepušta općina na svoj trošak, uredi te je uzdržava u dobru stanju. Koliko će se u tu svrhu potrošiti, ne može se sada tačno odrediti. Trebat će dati sastaviti od vještaka proračun, te će se tek prama njemu moći Konačno odlučiti. No već sada teba riješiti jedno pitanje. Na sjednici dne 6. maja 1922. Trgovačka Obrt nička Komora za Dubrovnik i Kotor prihvatila je ove zaključke : Ma »I. Na uspomenu vjenčarija Njeg. Veličanstva Kral ja Aleksandra odlučuje se nabaviti vlastiti dom, u kojem će mramorna ploča spominjati prigodu, kad je zaklju- čak bio prihvaćen, l. Za izvršenje ovog zaključka odregjuje se iz blagajničkih pretičaka K 200.000 kao osnovno glavno, koje će biti uloženo na priplod, netom i kako blagaj- ničko stanje io bude dopuštati i koje će se svake go- dine počinjuči od god. 1923. uvećavati sa prihodom od 2% prireza, koji će biti uvršten u godišnji proračun. Ovo glavno može se upotrijebiti po zaključku sjednice za nabavu zemljišta i gradnju ili za nabavu gotove zgrade, i to na prijedlog odbora od trgovaca u Dubrovniku, koji će imenovati Predsjedništvo, Taj odbor izradit će i financijsku osnovu, kako bi se naum što prije izvršio te predložiti sjednici « Prikupljanje ovoga glavna išlo je vrlo Sporo s razloga, što se raspisani i već odobreni komorski Dpri- nijesu utjeravali u vrijeme, za koje su bili raspisani. Svrhom god. 1924. nije bil) Prikupljeno u fond nego samo Din 18.100. No kako ove godine utjeravanje prireza ide obilnije, ima opravdane nade, da će se do Svrhe godine mući isplatiti fondu svi dužni zaostaci, u kojem slućaju fond bi imao oko 80.000 dinara. Sada kada nam je općina dala na uživanje zgradu, koja ima toliko prostora, da može zadovoljiti sve sa. danje potrebe Komore, a možemo slobodno reći | buduće, jer ćemo imati okolo 20 Velikih soba, misao gradnje ili nabave vlastitog doma pada sama po sebi. Sakupljeni novac prirodnije je i razložitije upotrijebiti u to, da se zgrada data Komori na uživanje, udesi tako, da uzmogne potpuno odgovarati Svojoj svrsi te dostojno spominjati dan, u pomen kojeg je Zaključak 6. maja 1922. bio prihvaćen. . No tekst zaključka god, 1929, takovo uloženje novca ne bi dozvoljavao, jer se onda nije Predvigjalo no eine i jek mogla doći u posjed ok s 4Uujom, pa se za to samo nE i ENIM o Stoga valja pomenuti zaprjeke vršeni idi zo na Me i jeTe, koju je i onda Komora stan, pa bilo pod kojom imala, biva da ima vlastiti pravnom formom. Za to se predlaže, da Komora pri- hvati ovaj zaključak : > Zaključak dne 6. ma novom stavkom : U slučaju, kad bi Komora došla drugim načinom u posjed koje kuće, koja bi se zgodnim adaptacijama mogla trajno upotrijebiti u ured Komore, moći će se glavno sakupljeno potrošiti u. izveđenie i jenc I DOtreb radnja adaptacije i namještaja“, j ja ja 1922 Popunja se ovom RODU GROV A sa IST“ ' “riječ, jednik stav pogodba uživanja, ali je Komori ustupljeno k tomu: riječ, predsjednik *: Položaj. < “bude moguće. Za to se predlaže ovaj zaključak; za pokriće kamata služili će izvanredni prirez od 2%, . Zavisne od toga, što je najm konveniralo, a bilo je i slučaje a, da li ko želi govoriti o izne udući da se niko one javlja Z lja na glasovanje prije dlog, | % Predsjednik pit senom prijedlogu. B Primljeno jednoglasno. Tainik izvještava : E 2 “I Lako — vako je ilo tebeno —B8đa še e mog odrediti trošak za adaptaciju zgrade, sigurno je q, će još prije odobrenja troškovnika, IE škova u ovaj naslov, kao n. pr. 22 Prav 1 preuregienja zgrade, sastav trebovnika, oj is Obzir prama općini pa i korist Komore zahtijeva pay da se raduje izvedu što brže. Zbog toga je potrebno ovlastiti predsjedništvo, da radnje započne, čim I. Ovlaštuje se predsjedništvo, da u sporazu sa gospodarskim odborom, dade izvesti sve radnje novoj komorskoj zgradi, koje budu neophodno pot bite, da se ured može u nju useliti. M 2, Ovlaštuje se predsjedništvo da trošak za potrebit pokrije iz ređovnih prihoda Komore, ili nov zaklade za gradnju doma, ako u toliko bude današ zaključak odobren, a u koliko to ne bude dovoljn privremenim zajmom, koji će se povratiti zaostalim prirezima komorskim. | | Predsjednik pita, da li ko želi o ovome pred. metu govoriti, > Na razjašnjenje drugog dijela prijedloga opaž da su zaostali prirezi dosta znatni, te kad bi se n vrijeme utjerali, valida bi oni uz novac za gradni doma bili dostatni za pokriće troškova“ za adaptacij kuće, ali on se boji hoće li to uspjeti, te je za to potrebito dati predsjedništvu ovlaštenje za jedan pr vremeni zajam. Kade radnje budu izvedene i računi gotovi, ako kroz to doba zaostali prirezi ne budu | utjerani, morati će se misliti ma stalan zajam, a tada koji se sada nbire za gradnju doma. Budući da se niko ne javlja za riječ predsjednik. stavija na glasovanje prijedlog gospodarskog odbor koji se jednoglasno prima. 5. Izmjene i dopune Pravilniku za. obranički sud. Pravni referent predložio je da se pravilnik upot puni odredbama u pogledu dostave spisa i odgagjanj rasprava, To je prihvaćeno jednoglasno. | G) Imenovanje novih obraničkih sudaca. | Pravni referent izvješćuje, da se je obzirom na smrt iodreku umanjio broj obraničkih sudaca, te budući d su neka csiguravajuća i pomorska društva stavile u. svoje police klauzulu, da sporove ireba da riješi obra mički sud naše Trgovačke Obrtničke Komore, potreb je, da se zbor obraničkih sudaca i u tom pogledu popuni Gospodarski odbor predlaže da se imenuju ovra ničkim sucima: Dr. Miljan kap. Vice, Josip Lovrić Sessa Gjuro, Rusko Marko, Spaventi Jerko, Bjelovuči M. Stijepo, Guska Pero, Domjan Stijepo, Savin Špi Zec Ivo, Šulić Marko, Mandel Josip, Kmetović Stijepo Milić Lujo, Vidaković Svetozar, Primljeno jednoglasno. 7) Prijedlog za izmjenu čl, 27 Pom. Uzanaca. | Tajnik priopćuje dopis Ministarstva 10 juna 1929. | br. 7125/11. te odgovor Komore 18. jula 1994. br 15 U smislu zadnje stavke ovog odgovora Predsjeđ: | ništvo je zazvalo sastanak zanimanih, na koje su došli 88. Gasperi, Soldat i Volak, Oni su izjavili, da od svojih tvrtka nemadu ovlaštenja odstupiti od zahtjeva, da se količina od 100 me snizi na 80 ms a da će na POse učiniti prijedloge glede ostalog drvlja i ujedno: iskazati, koliko su platili kontrostalija. - U Tajnik čita njihov podnesak od 8. augusta. | Gospodarski Odbor je uzeo u pretres cijelo Ovo Pitanje te nalazi, da oni nijesu ničim dokazali da. u Gružu ne može krcali dnevno po grotlu parobro najmanje 100 m drvene gragje jelovine i smrje | čevine normalne duljine. > Turie izvozne nijesi | platile ukupno nego lit. 33.725 u naslov kontrostalija Ito u 10 slučajeva, | kad bi te kontrostalije bile sve anja količina za unormaltK | glagju utanačena sa 100 m, to nije ni iznos, Ali ima slučajeva, kad | is lije, ili jer je Pogodba navla nepovoljna ili jer je: va kad je izvoznik | u kontrostalije za to, što se ao a jesu razlikovale u našim ižanama.o o M Gospodarski Odbor je zato mnijenja da se mota : O drvenu gragju normalne veličine I jelovine | 1 smrječevine na 100 mi, ir to odgovara faktično | stanju, i da abzirom na Poteškoće krcanja prema | Visti i dimensijama treba. razlikovati pojedine vrsti | bo 4 GN ioonj aa. asia