f 1 & | | | POSTARINA PLAĆENA i Broj 41. Vlasnici - izdavači - urednici: za odbor ,Dubr. Lista“ Dr. Matija Vidoević i Stijepo M. Bjelovučić, Dubrovnik SEDMIČNI INFORMATIVNI | PRIVREDNI GLASNIK Godišnja pretplata 80 Dinara. — Za inozemstvo 200 Dinara. — Plativo i utuživo u Dubrovniku. — Oglasi po tarifi. 17. oktobra 19925. Vina u Dubrovačkoj Oblasti. U srezovima, koji sastavljaju Dubrovačku oblast bilo je prije filokserične zaraze ukupno 13.997 hektara vinograda. Sada cjelokupna površina vinograda doseže 8220 hektara ali svake godine po malo raste. Vina se je proizvagjalo prije do 350.000 hektolitara, ali je sada proizvod dosta manji. Ovo zadnjih godina je proizvod po srezovima bio slijedeći : : God. 1922. u srezu Dubrovačkom 27.695 hi. 2 Korčulanskom 92.400 ,, s Makarskom 12.000 , S Metkovskom 25.158 , Ukupno 157.258, God. 1923. u srezu Dubrovačkom 66.494 hl. i Korčulanskom 108.000 , Ž Makarskom 13.685 , 35.208 , ž Metkovskom u eidnini direct škola Ukupno 223.387 , God 1924, .u srezu Dubrovačkom 35.012 hl. Š Korčulanskom 117.600 , S Makarskom 8.196 , Ž Metkovskom 23.919 ,, Ukupno 184.727 , Od ove cjelokupne Prvizvodnje tek iedna šestina ill sedmina otpada ona. bijela .vina.a. sve.ostalo na crvena ili crna vina. Obzirom na veliki broj vrsta grožgja što se goje kao što i na različitost zemlje i položaja vinograda u amošnjim vinima, ne može se naći jedna općenita harakteristika ali, kada bi se htjelo ovu pronaći, našla bi se u posljedicama kakove mane u postupku sa vinoni, koja je više ili manje općenita za sve vinogradare. Loza se goji većim djelom u podnevnim polo- žajima, koji se strmo uspinju nad morskom obalom ali ju je svugdje naći, i u položajima izloženim prama sjeveru, u ravnim poljima, u vodovarnim zemljama Pak i tamo gdje je zimi podloženo poplavi. I Nekoja vina u Ovoj oblasti nose prvenstvo u državi i ako nisu dovoljno poznata. Da-je vinarstvo na višem stepenu vina ove oblasti bi se mogle natje. cati sa najboljim vinima u Evropi. Imađe vinogradara, koji su uzgoj vinograda dotjerali do zamjerne visine, njihovi. vinogradi su uzorno obragjivani, oni su stekli veliko iskustvo u obnovi vinograda na američkoj pod. lozi a u borbi proti raznim štetočinama loze su upravo nenadkriljivi. Pak ipak mnogi od njih nakon što su toj lozi posvetili sav Svoj rad i sav svoj mar za čitavu godinu dana, sa pobranim grožgjem postupaju vrlo slabo i nisu u stanju da sačuvaju vino zdravo do ljeta. Ako su ipak vina većim dijelom zdrava sačuvana io se mora u prvom redu zahvaliti velikoj sadržini alkohola. Kad Vinogradari ne bi prerano brali grožgje, kad bi ga SOrtirali, kada bi pomagali (a ne prekidali) alkoholno vrenje masta, kada bi konobe i bačve bolje odgovarale svrsi i kada bi se u konobama obavljale redovito i kako treba sve one radnje i svi oni procesi, koji su potrebiti za normalno dozrevanje vina i da 8a se zdravo sačuva, za nas bi bilo jedno pravo izne- nagjenje vidjevši koliko izvrsnih tipova vina bi mogli producirati u ovoj oblasti. i Megjutim i ako je Postupak sa vinom još dosta o oPrimitivan ali ovo južnjačko Sunce, ovi strmi brdski obronci što strše nad morem i ove mršave, kamenite dili pjeskovite vapnenaste zemlje, podavaju vinu neke | osobite odlike, | što ga čine jakim (u alkoholu) Prijat- oim i ugodnim. Najpoznatije i najbolje (crno stolno vino u ovoj o Oblasti je Dingač, koje je tako prozvano po topograf. | “om Predjelu, gdje se proizvagja. Dingač je jugo- | vAPadni obronak brda Čučina, na poluotoku Pelješcu, JI strši strmo nad morskom obalom. Pripada selima Pijavičino i Potomje u općini Kune. U vinogradima Dingača je skoro isključivo zastupana vrsta loze plavac. Zemlje su aluvijalne, vapnenaste, sa dosta jakim po- stotkom detrita vapnenca. Vegetacija loze je dosta slaba pak je i proizvodnja po hektaru relativno slaba — od 18 do 25 hektolitara. Vino Diugač je vrlo alko- holično — do 16 volamnih postotaka. postignutih prigodom vrenja već u jematvi. Vrlo je tamne boje, Obiluje ekstrativnim tvarima i treslovinom (Acidum tanicum), koja ga u početku čini opornim i trpkim, ali tekom vremena iščezava. Oskudijeva vinskom kise- linom (Acidum tartaricum). Kad sazre vrlo je ljupka ieka i približava se tipu grčkih vina sa Egejskih otoka. Svi predjeli niz jugo-zapednu obalu poluotoka Pelješca Pioizvagjaju vina, koja se po kvaliteti približavaju Diugaču, naime Bilopolje kod Orebića, Postup, Borje, Podobuče, Trstenik i Žuljana. Pošto su vinogradarski predjeli okolo Orebića, što se tiče klime, položaja i kakvoće tla — vrlo slični onima gdje se proizvagja glasovito vino Bordeaux, god. 1906. sam po nagovoru pok. profesora Portele, posadio jedan oveći vinograd sa vrstama loze Cabernet Franc i Cabernet Sauvignon kod pok. kap. Lovra Kosovića. Uspjeh je bio savršen : na 70 djelova plavca bilo je dovoljno nadodati 30 djelova Caberneta i dobivao se je jedan pravi tip vina Bordeauxa sa onim karakterističnim i markantnim “aromom; ali su oves-francuske loze tako slabo ragjale, da se mije nikako isplatilo dalje ih uzdržavati. I na otoku Korčuli imade predijela kao n. pr. Grščica, Potirna i dr, koji davaju slična vina kako i Dingač i tu svugdje prevlagjuje vrsta loze — plavac. Makarsko Primorje ragja izvrsnim vinom tipa Dingač; najpoznatije je vino iz Tučepa, Drašnica i Lapčana kraj Graca. Vrste plavac, plavka i crni okatac davaju tom vinu glavne karakteristike. Ova se vina ne bi smjela trošiti odmah prve godine već tek druge ili treće, jer su tada mnogo ukusnija i harmoničnija. Mali predjel Bunjina krai Vrgorca ragja izvrsnim vinom koje, kad je dobro priregjeno i od potpuno zrela grožgja, približava se nešto talijanskom vinu iz Valie della Chiana (Chianti) ali je proizvodnja vrlo malena pak je dolje od Vrgorca malo poznato. U drugu grupu spadaju samotoci (opoli), prire- gjeni sgodine na godinu nešto svjetliji ili tamniji prama prilikama, ali osobito prama tomu kako vino- gradar misli da će ih trgovina one godine zahtjevati, U ovoj grapi su većina amošnjih vina. Vela-Luka i Blato na Korčuli su producirali prije filoksere okolo: 80.000 hl. takoga vina godišnje, Smokvica, Kčara i Račišće okolo 18 do 20.000 hl., polje Janjinsko i Popove-Luke sa Motoružnicama, zatim cijeli Rat (općina Kuna ali bez Borja i Podobuča) i dvije Vručice sa ukupno 50 do 60.000 hl. proizvodnje. Konačno ovdje spadaju rusa vina sa ostrva Mljeta i Stonske okolice. Dubrovačko Primorje, otoci i Župa produciraju malo vina, koje ne doteče za mjesni konsum. Slano i Maj- kovi produciraju ukupno malo; osim pojedinaca, koji i kakvoćom vina se približavaju najboljim tamnim opolima Korčule ili Postupa. Ova su vina rubin-crvene boje, vrlo ugodna i ljupka teka sa 12 do 14% alko- hola, Pošto u ovim krajevima mnogi vinogradari, osobito manji producenti, prerano beru grožgje, naći je samotoka i sa manjim postotkom alkohola, u kojima nisu istaknuta sva ona dobra svojstva, što ih dava potpuno zrelo grožgje osobito u tankim i suhim vapnenastim zemljama i u prisojnom položaju. Ova grupa ne dava jedan konstantni tip vina već mnogo različitih nijansa koje se mogu razlikovati ne samo izmegju sela ili položaja već i izmegju raznih susjednih podruma pak i izmegju pojedinih bačava u istom podrumu. Ove nijanse su istaknute kadkada i odviše i to srazloga što većina producenata priprav- Pojedini broj Din. 1:50 ist God. 2. ljaju i uzdržavaju vino na najprimitivniji način ali unapregjenjem vinarstva treba ići za tim da se postigne jedan što jeduoličniji tip, u kojemu će biti usredo- točena sva ona dobra svojstva što ih može dati pot- puno zrelo i zdravo grožgje iz prikladnog položaja i tla. Ova vina, a osobito ona iz prve grupe, vrlo su podesna za križanje slabijih vina, koje oskudjevaju bojom i ekstraktom. U treću grupu dolaze vina iz Neretvanske doline koji potječu u glavnom od plavca, plavke (plavine), blatine i kadaruna. Ova su vina iz vinograda većinom u ravnom položaju, u debelim vlažnim zemljama gdje loza raste vrlo bujno i obilno ragja. Usljed toga su Ova vina nešto svjetlija, manje alkoholična — 8 do 11% i sadržavaju manje ekstrakta. Izmegju ovih vina najbolje je vino iz Komina, koje je osobito ljupka i puna teka te se približava korčulanskim opolima, samo što je znatno laganiji u alkoholu. Konačno dolaze na red vina iz Konavoskog polja gdje je glavna vrsta loze kadarun. Ovo je polje jedno Pravo čudovište za vinogradara; ne znam da li se igdje na svijetu gojiloza u takvim prilikama. Vinogradi Su podložni poplavi, koja može trajati i preko osam mjeseci i to takova poplava da loza ostaje nekoliko metara pod vođom, Imade slučajeva kada Konavosko polje tako kasno presuši, da od rezanja loze pa do jematve proteku samo tri i po mjeseca. Ovo je polje zaista jedan vrlo interesantan -objekt za proučavanje, jer ovakve jedinstvene prilike uplivaju direktno i indi- tektno na kakvoću proizvedenog vina. Direktni uplivi su oni, koji se ispoljavaju u grožgju u času kada ga se bere i gnječi i po kojima možemo prosuditi kakvo će biti vino a indirektni uplivi su oni, koji nastaju ili se pojavljuju tekom vrenja i koji su ovisni u prvom redu o vrelnim gljivicama (fermentima) i njihovim odlikama. Ovo potonje pilanje bi trebalo proučavati i pokušati vrenje pasteriziranog masta sa selekcioniranim fermentima iz raznih predjela i raznih vrsta grožgja. Sva«ako naiglavnija mana vina iz Konavoskog polja potječe od nepravilnog i nepotpunog vrenja. Ova vina Oskudjevaju vinskom kiselinom pak dodatak iste u početku vrenja znatno djeluje na vrsnoću vina, ali to nije još dosta. Claret (bijelo vino), priregjeno od Kona- voskih crnih vrsta grožgja mnogo je bolje od običnog crnog vina osobito u koliko se tiče boje, bistrine i izdržljivosti ali još uvijek pokazuje iragove od nepot- punog vrenja. (Slijedi). Marko Marčić. Dječji dan za pošumljivanje. Na glavnoj skupštini Jugoslov, pčelarske Zadruge u Dubrovniku 15. novembra 1923. bio ie jednoglasno usvojen ovaj predlog : ' »Svaka osnovna i srednja škola treba jednom na godinu, t. j. jedan dan u godini, da poradi u svome kraju na umnažanju korisnog bilja, prvenstveno za pčelinju pašu. Naregjuje se upravi zadruge da po o- vome pitanju kod nadležnih faktora poduzme nužnu akciju“. ; Predlog je s obrazloženjem bio podastrt Zadruž- nom Savezu u Splitu, a ovaj školskoj. Vlasti. Godj 1924. rešenje je predloga bilo urgirano. Najvećim zadovoljstvom čitamo sada u ,Trgovin- skom Glasniku“ ovu vijest: »Ministarstvo Šuma i Ruda i Ministarstvo Pro- svete sporazumeli su se da se ustanovi dječji dan za pošumljivanje, kada će školska mladež u celoj Kra- ljevini raditi na pošumljivanju. Pored toga, u interesu našeg šumarstva, održaće se u školama predavanja 9 osnovima šumarstva i njegovoj ulozi u narodnoj pri- vredi, U tome smislu izdaće se_i naročiti pravilnik“. Ne samo nas pčelare, već i svakoga, kome je u interesu, da se, osobito kod nas, na Primorju, po- krije ove naše bijedne i ledene goleti, ova vijest mora veoma da obraduje.