Strana 2. »DURROVAČKI LIST“ s sA a g | kg. 21.11 Din. stoga će biti cjelokupni trošak za Eos poaekeno kod paušalista i kontrolira- 9250 x 21.11 = 195.267 Din. t. koza 244.131 — 195.267 — 48.864 Din. manje nego što je faktično zaračunato. 3. Troškovi za popravke i režiju. Ovi troškovi kako su maveđeni od vještaka, pogotovo su pretjerani. Nije bilo moguće ove troškove analizirati i ispitati, jer bi se moralo pregledati sve knjige i odnosne račune, što poradi pomanjkanja vremena, nije se moglo pro- vesti. Svakako se može primjetiti, da je jedan dio tih izdataka bio nepotreban, drugi je morao ući u račun samo sa jednim malim dijelom, jer predstavlja inven- sticiju i t.d. Ovu našu tvrdnju vpravdava i kalkulacija Centrale od 9/7 1924, Vrijedno je zato prispodobiti ih. Vještaci su našli troškove za popravke od 805917 Din. a za režijske troškove iznos od 928004 Din. što ukupno daje 1,733.921 Din. U spomenutoj kalkulaciji pako Centrala računa : a) u čl. 1 za plate i nadnice 916.000 Din. b) u ČI. 2 za popravke 300.000, Cc) u čl. 3 d. za razni materijal 60.000, d) u čl. 4 za poreze 10.000, €) u čl. 5 za razne troškove 186.000 , i) u čl. 10 za neprevigjeno okruglo 62.000, Ukupno : 1,128.000 Din. tj. za 1,7383.921 — 1,128.000 = okruglo 600.000 Din. manje nego što su vještaci našli. Da je dakle Centrala bila racionalno i ekonom- Ski vogjena — što je svakako mogla biti, da nije na- mjerno to izbjegavala — to je u razdoblju od 1/5 1924. 30/4 1925. morala imati po njenoj istoj kalkulaciji za- štednje najmanje u: 1) U pogonskom materijalu 751.671 Din. 2) U mazivu 48.864, 3) Na popravcima i režiji 600.000 , Ukupno zaštednje: 1,400.535 Din. ili okruglo 1,400.000 Din. Prema tome bi se skupni izdatci nagjeni od vje- štaka umanjili za 3,982.241 — 1,400.000 = 2,532.241 D. ili okruglo na 2,550.000 Din. Uzmeli se dakle _u obzir, da se po kalkulaciji same uprave Centrale imalo utrošiti najviše 2,550.000 D, za proizvodnju od 838.348 Kws., eneržije a ta kalku- lacija je očevidno pretjerana u njenu «korist, to bi tro- šak za 1. Kws. proizvedene energije iznašao 2,550.000 : 838.348 — 3.05 Din. Gubitak na struji iznaša kako su ga vještaci našli 32.9%, prema tome se povećava trošak za prodati Kw za: 3.05 x 32.5 = 100 prodati isnaša : 3.05 x 0.99 — 4.04 Din. Kad je govor o režiji treba napomenuti da bi Centrala trošila zasvoje vlastite potrebe po podnesku 46.000 Kws. a po navodu vještaka 60.000 Kws. kako god bilo po- trošak je horendan. Ova potonja cifra nije nego za 2000 Kws manja, nego li se u podnesku nosi za javnu rasvjetu. Trošak produkcije tih 60.000 Kws. zapada Centralu po njenim navodime okruglo 60,000 x 7 — 420.000. Din. za koju se svotu njena režija povećaje. No pred onako ogromnom cifrom režije, nema srca da to uradi, već to rasipanje naprosto odbija kao iz- gubljeno, tražeći na taj način da ih potrošačima, kao opravdan trošak nametne, Po tabelama Centrale ista je imala prihoda od: 1) Električne željeznice 491.230:25 Din. 0,99 D. ili ukupni trošak za 1 Kws. 2) Općine 149.000:76 , 3) Najma mjerila 46.923:— > 4) Troškova 16.305:— |, 9) Noćnog paušala 19.258:— » 6) Poreza na poslovni promet 12.055:51 Ukupno : 734.672:52 Din. Ako se dakle od ukupnog troška od 2,550.000 Din. odbije prihod od 734.673 Din. dobija se trošak od 1,815.327 Din. koji bi po nazoru Centraie morali sno- siti privatni konzumenti. U tom slučaju morali bi isti plaćati 1 Kws. sa: i 1,815.227 = 304 = okruglo 6.00 Din. Danas je pako Centrali odobreno, da od privatnih konzumenata mogu naplaćivati 7.00 Din. to u slučaju da je Centrala vogjena u granicama njene iste kalku- lacije imala bi sa današnjim cijenama dobit od Din. 304.000 godišnje, što bi iznašalo više od 10% bruto prihoda. Pri ovoj kalkulaciji nije uz&t u obzir prihod od privatuih instalacija i od prodaje u dućanu u gradu, premda su troškovi za montere i najam za dućan uvršteni u odnosnom obračunu, a PO svoj prilici i drugi troškovi skopčani sa ovim poslovima nisu izo- stavljeni. Nadalje ovdje nije predvidjena zaštednja na gubitcima struje, koja se vilo lako može postići, uva- jući i popravljajući p Bjeće brojaće kod privatni konzumenata te uvagjajući štednju u vlastitoj upo- trebi struje. dag Iz gornjeg razlaganja svako može lako uvidjeti, da bi racionalno i ekonomsko vogjenje Centrale, istoj doprinijelo i sa današnjom cijenom struje, dobitaka, | i nikako gubitka, a da je cijelo današnje poslovanje upereno uto da se pod svaku cijenu dokaže, kako su današnji troškovi preveliki i da je stoga znatno povišenje struje potpuno opravdano. Ovim bi Centrala postigla, da bi mogla — jer bi sigurno odmah veliki stroj popravila i gubitke umanjila — za 1—2 godine amortizovati sve dugove, a pri predaji Centrale općini, opet sve invensticije ponovno istoj zaračunati. Gornjem razlaganju će možda Centrala primjetiti, da se osniva na jednom prelimenarnom njihovom Ta- čunu, dočim se njihove današnje kalkulacije temelje na faktičnom potrošku koji je utvrgjen trgovačkim knjigama. Ovom prigovoru je već djelomice u našem razlaganju odgovoreno. Svakom je poznato, da se jedno poduzeće može “racionalno i ekonomski voditi, a drugo nestručnjački i rasipno. Da će kod drugog poduzeća troškovi proizvodnje biti znatno veći, nego kod prvoga, svakom će biti jasno. U običnom trgo-' Br 44. vačkom životu reguliše cijene konkurencija t. j. skuplji produkat ne nalazi kupaca, te stoga poduzeće sa nera. cionalnom upravom mora. propasti. Drugčije je pako kod naše Električne. Centrale. Ista ima, na temelju koncesije, iznimni položaj, jer samo ona može u Dubrovniku-Gružu producirati struje, pa je stoga svaki primoran — koji želi svjetla ili električne energije — da nabavlja istu kod njih. Izrabljujuć tako svoj iznimni položaj i vidjevši,.da nalaze za svoje postupanje na- žalost kod nekih i odobravanje nastoji Centrala da pod svaku cijenu i pod cijenu zdravog razuma, naturi gragjanstvu ogromne cijene struje, koje sigurno neplaća nijedan grad u našoj državi. Pri.koncu nam je primjetiti, da se u ovom iz- vješću ne možemo baviti sa svim onim što se odnosi na kapital, kamatu i amortizaciju (Kapital Dienst) jer u podnesku fali za to svaki konkretni podatak, Nužne podatke mi smo bili zatražili od Centrale, i ona_nam ih je obećala no do danas nije podala, i Ko Poslije njenog javnog apela ua potrošače držimo da nemamo dalje čekati i zato prikazujemo ovo izvješće, | koje je u tom pravcu manjkavo, no bez naše krivine. Dubrovnik, 31. oktobra 1925. Dr. Melko Čingrija lug. S. Wulpe. um m m w "= ip, Akcija proti povišenju. Bečko društvo i dubrovačko gragjanstvo. — Povišicom je tangirano 1440 potrošača. Podnesak Trg. Privr. Udruženja. — Skupština potrošača. — Zaključci. U prošlom broju objavili smo tiskano pismo, kojim je bečko električno društvo »Elin« najavilo po- višicu električne struje od 1, novembra. Koliko samo povišica, koja iznosi 45% prama cijeni samovlasno od samog društva odregjenoj početkom ove godine, toliko ton toga pisma izazvao je razumljivo uzbugjenje u cjelo- kupaom gragjanstvu, jer je ovom povišicom tangirano 1440 potrošača, a to je gotovo cijeli grad. Općenito su se dizali glasovi protesta proti ovakovom postupku. pa su odmah poduzeti koraci, da se u ovu stvar unese reda. Trgovačko Privredničko Udruženje upravilo je odmah podnesak dubrovačkoj općini i sreskom poglavarstvu, u kojem se traži hitna inter- vencija jer se obzirom na cijene Struje u drugim gra- dovima (nigdje više od Din. 6.50 po kilovat satu) povišica na Din. 14,50, odnosno Din. 16 ima smatrati pretjeranom, Dubrovačka općina upravila_ je Električnoj Centrali ovaj dopis: Povodom Vaše okružnice Oktobra 1925. uprav- ljene privatnim potrošačima Električne Centrale, kojom prekoračiste svaku dozvoljenu mjeru po sadržini i po iormi donosi Vam se do znanja : 1.) Općina Dubrovačka kao ugovarač koji Vam je podjelio koncesiju za električnu rasvjetu, ne priz- naje i ne može da prizna cijene koje onom okružni- com odregjujete za potrošače, kao ni jednu drugu cijenu, koja nije snjom sporazumno ustanovljena ; 2.) Općina Dubrovačka ne dozvoljava Vam da koristeći se povlasnim položajem u kom se nalazite zbog koncesije za rasvjetu, vršite presiju na potrošače prijeteći im da ćete ih otkinuti od mreže, ne pristanu li na zahtjeve koji imadu sva obilježja kažnjivog izrab- ljivanja, jer im samovoljno, namjernim mimolaženjem 1. redovnih sudova, namećete isplate koje oni u ni- jednom slučaju nijesu dužni. 3.) Općina Dubrovačka Vam zabranjuje pod pri- jetnjom svih zakonskih posljedica i policijskih mjera, da samovoljno otkinete od mreže i jednog potrošača, pa Vam nalaže da u svakom slučaju, u kom bi Vi PO ugovoru mogli imati na to pravo, nju obavjestite da Vam za to poda dozvolu i asistenciju, u koliko se ne obratite redovnom sudu. ' 4.) Općina Dubrovačka drži Vas lično odgovornim za svaki sukob, nered i javnu sablazan, što bi mogli nastati zbog izdane okružnice i njenog provagjanja. Pošto ste pomenutom okružnicom naumice pre- kinuli pregovaranja s ovom Općinom, koja su bila na Vaš poziv zaveđena, to Vam se Ovim putem uručuje jedan primjerak Izvješća gg. Iug. Wulpe — Dr. Čin. grije, na Vaš podnesak od 27. 7. 1995, a istodobno u vezi sa tim podneskom u koliko je u njem sadr- žana prijetnja, ,da će u zimi što nastupa biti moguće jedino po kadkad Snabdjevati strujom pojedine djelove potrošačkog područja“ opetovano pozivlje da savijesno i lojalno vršite dužnosti preuzete ugovorom i centralu u red doveđete, pod prijetnjom svih zakonskih po- sljeđica, naročito čl. 10 Zakona 0 suzbijanju skupoće, i naknađe štete, što bi s neuredne ili prekinute ras. vjete nastala Općini i pojedinim potrošačima. paušalistima, Skunština. Cijela ova akcija uzela je najširi zamah velikom javnom skupštinom potrošača, održanom u četvrtak večer. Skupština je bila sazvana u općinskoj vijećnici, gdje se još prije urečenog sata | sakupilo ogromno mnoštvo, a neprestano su pridola- zile nove skupine gragjana, koje su morale da ostanu pred općinskom zgradom, jer u vijećnici nije bilo više mjesta. Skupštinu je otvorio upravitelj općine g. Drobac, te je podijelio riječ g. Dr. Melku Čingriji. Odmah nakon prvih njegovih riječi, kad je ustao i prosvje- dovao proti načina, kojim se jedno tugie društvo obraća dubrovačkom gragjanstvu proti dubrovačkoj općini, nastalo je veliko klicanje, a kao odjek toga klicanja čuo se opći zahtjev da se zbor prenese pred općinu, gdje je bilo okupljeno gotovo cijelo gragjansivo. Na to su svi prisutni pošli pred općinu i tu je nastavljen ovaj veliki javni zbor u prisutnosti preko 2000 gragjana. Glavne misli govora g. Dr. Čingrije iznesene su u izvješću, kojeg donosimo na uvodnom mjestu. Mnoštvo je pojedine stavke popratilo klicanjem. Na kraju je g. Dr. Čingrija predložio da se izabere odbor potrošača, koji će voditi ovu akciju, a da u tom od- boru ne bude ni prestavnika općine ni tramvaja, kako bi se potrošači s punim pouzdanjem mogli osloniti na zaključke ovog odbora. To je bilo prihvaćeno aklamacijom. s Nakon govora g. Dr. Čingrije htio je da govori g. Dr. Saraka, koji je odvjetnik društva »Elin«, ali mnoštvo je spriječilo da on govori. U smislu prihva- ćenih zaključaka govorili su još gg. Dr. B. Poković, inž. Havelka, g. Dr. Josip Barić. Njihovi govori bili Su popraćeni odobravanjem, U Petak u jutro sastao se šača, te je donio zaključak, da se postupi prama re- zoluciji javnog zbora, za čije je izvršenje izabran ovaj odbor, Najprije se je Obratio sreskom poglavarstvu za maksimiranje cijene, a u isto vrijeme poduzet će se kod suda Potrebiti koraci proti navijanja cijena. Ovaj izabrani odbor potro- se odbor ponovno sastaje danas. G. Bahurica na putu za Evropu. Čitamo u »Jadranu« iz Buenos Airesa, od 6. oktobra + ujemo da će do nekoliko dana prispjeti amo ugledni naši vogje i prijatelji ge. Pasko Baburizza, Frano Pe. trinovič i Dr. Andro Svilokos. Oni će se kratak čas zadržati u ovom gradu a tad će Produžit put u Evropu. .. Potanje o tomu, kad i sami što saznamo. U to. liko kličemo : »Dobro nam došti |“ Džepni kalendari za 1926. godinu izlaze. Početkom novembra u latinici i Ćirilici, ali u dotjeranijoj i bogatijoj opremi nego do sada. U ka- lendaru su, pored slika Kralja i Protektora Jadranske Straže Prestolonasljednika Petra, sve naše signalne zastave (nove) u bojama, zatim je kalendarski dio, onda VIganizacija i statistika naše ratne | trgovačke mornarice (novi podaci), pa organizacija i svi ogranci Jadranske ŠStraže i bogat bilježnik, Korice kalendara su kožnate. Cijena 10 Din, Kalendar je potreban sva- kom ljubitelju našeg mora. »Jadranske Straže“!