. Strana 2.
megjusobno i popunjale u jednom nastojanju da naš
narod kao nacijonalno svijestan i poseban organizam
izbrišu i uguše. Zato je značajan fakat da usprkos svemu
tomu naš narod može da zabilježi hiljadugodišnjicu svo-
jega samoodržanja, i da tu istorijski obljetnicu može da
proslavi uprav u času kad su ispunjene njegove hiljadu-
godišnje težnje za samostalnost i slobodu. Ostvarena
je misao i Kralja Tomislava i cara Dušana, na cijelom
teritoriju gdje živi naš jedam narod, stvorena je i orga-
nizovana jaka i moćna jedna država. Smisao je histo-
rijskih proslava, da se iz svijetlih i tužaih strana historije
izvode pouke za narodnu budućnost, pa tu svrhu treba
da ima i ova proslava. I ako u našim mislima pre- |
gjemo kroz vijekove hiljadugodišnjice našeg razvoja -
sinut će nam u punoj svijetlosti veličina misli jugoslo-
venskog narodnog jedinstva i slobodnog narodnog
razvoja. A ovih dana tu će misao pratiti i naša svijest,
da smo narod, kojeg nije moguće trajno potlačiti i
poništiti. Razna ropstva prohujala su kod hiljadu godina
nad uašim glavama, ali naš narod kao cjelina svima
se je odhrvao i svih je nadvladao. A što je bilo sa
cjelinom, to će biti i svakim preostalim otrgnutim
dijelom. Svršilo je vrijeme našeg robovanja. Kroz rasulo
turskih, msgjarskih, i germanskih  potlačivača iskrslo
je naše Jedinstvo i Oslobogjenje, da se u najkraćoj.
budućnosti ispuni puno i potpuno ujedinjenje i po-
sljednjeg sina ovog naroda.

Razne vijesti

Hiljadugedišnjica.

Odbor za proslavu javlja nam da je ova sveča-
nost, koja se imala održavati danas i sutra, odgogjena
za neizvjestan dan. Sada je nastalo p tanje gdje se ima
postaviti spomen-ploča, pa je zato i došlo do odgode.
Obljetnica ulaska vojske.

Jučer se naš grad zavio u svečano ruho te se je
okitio barjacima u pomen dolaska prvih četa oslobo-
dilačke vojske. Pridružujuć se općoj počasti i mi kli-
čemo: Živjela naša vojska ! -

Demonstracije.

Vijesti o progonima naših sunarodnjaka u Italiji,
osobito glas da ie porušena »Edinost«, izazvale su
jako uzbugjenje u svim slojevima gragjanstva. U ne-
. djelju večer omladina je dala oduška tom raspoloženju
jakom demonstracijom, u kojoj je sudjelovalo više sto-
tina ljudi. Demonstranti, pošto su otpjevali himnu,
obašli su gradom kličući potlačenoj braći a zatim su
pošli do Boninova, gdje se nalazi talijanski konsulat,
ali ih je policija sačekala i spriječila da se na tom
mjestu razvije demonstracija. Cijelo mnoštvo povralilo
se zatim u grad, ali je ponovno intervenirala cjelo-
kupna policija i žandarmarija, pa su na to ove de-
monstracije završene. Uslijed uvijek novih vijesti o
daljnjim gonjenima i uvredama našeg naroda u Italiji
ovo raspoloženje nije jenjalo, pa je postojala pogibelj
da će ponovno doći do još većih demonstracija. Poli-







najvećoj časti kneza onoga mjeseca, zajedno sa većim
dijelom svoje porodice našao smrt pod ruševinama
Dvora.“ Orina sestra Gjiva stupila je i ona g. 1641.
u koludrički jedan dubrov. manastir, u onaj bene-
diktinaka_,sv. Tome“, što je bio u predjelu »Pu-
stjerne«.!! \

Obitelj dubrovačkog najvećeg pjesnika ovim je
stekla za nas još više zanimljivosti, kad znademo evo
i za one joj ženske članove, mlađe i simpatične valjda
i lijepe osobe, koje su u cvijetu mladosti ostavile ovaj
svijet, stupile u onaj od ljudske zajednice izolovani
duhovni svijet, tražeći skloništa i utjehe u domovima
ustrajne molitve i pobožnog rada, u posvećenim onim
zakloništima posleha, šutnje, samoodricanja i patnja,
k tomu katkada i zatomljenih i pokopanih nada i čežnja.

1 Vendite di Cancellaria, knj. za god. 1641.—1644. f.o 101.

€ Consilium Maius, knj. za god. 1642.—1645. f.o 14.

3 Diversa Cancellariae, knj. za god. 1650.—1699. f.o 153.

4 Consilium Maius, knj. za god. 1653.—1657., f.o 287.

5 Consilium Minus, knj. za god. 1659.—1663., f.o 91.

5 Consilium Rogatorum, knj. za god. 1660.—1662. f.o 38/v.

7 Diversa Cancellariae, knj. za god. 1659. i.o 54 i d.

3 Tu se nalazi i drugi znameniti podatak, iz koja. možemo
zaključiti, da je kuća, gdje 'je pjesnik stanovao, bila negdje u
blizini današnje »Gundulićeve poljane“, a nijeto bila ona poznata
nam velika kuća Gundulićeva u: «Ulici izmegju polača«. O tome
namjeravam pisati drugom prilikom.

9 Od tri pjesnikova sina sam je valjda Šiško bio tada u
Dubrovniku; Frano i Mato bili su tada u Beču (v. Dr, Lujo Voj-
nović: ,Prva smri Dubrovnika“, u »Letopisu Matice srpske«, god.
87., knj. 288., Novi Sad, 1912., str. 66., u op. 3.)

10 Vicko Adamović: O. trešnjama grada Dubrovnika, Du-
brovnik, 1884., str. 23., 32., 38. '

11 Vendite di Cancellaria, knj. za god. 1641.--1644.,f.0 18.

ka ta
«a4







DUBROVAČKI LIST“
cija je zato uzela sv de da to spriječi, pa je zato
dovedeno pojačanje žandarmarije i iz okolice. |

U četvrtak, na Rapalski dan, cijeli grad je osva-
nuo sa stotinama natpisa u kojim su se isticale patnje
naše braće i dužnost prama njima. Policija je u rano
jutro dala sve te plakate očistiti i istrgati. Toga dana
na svim kućama u gradui Gružu izvješeni su barjaci
na po stijega i crne zavjese. Žandarmarijske patrole
obilazile su po gradu. Do incidenta nije došlo. ,
Zabranjene manifestacije i priredbe.

U četvrtak je povodom Rapalskog dana mjesna
$Orjuna“ htjela da priredi komemoraciju, ma kojoj bi
se prestavljala , Nada Istre“. Vlasti su zabranile tu pri-
redbu, kao i u opće svaku javnu manifestaciju tom
prigodom.

Jučer se je imala održati manilestacijona povorka
i zabava u počast naše vojske. Da ne bi došlo do
uličnih nemira, uslijed uzrujanosti povodom posljednjih
dogogjaja u Trstu, Rijeci itd., vlasti su zabranile svaku
proslavu i sakupljanje masa.
Općinski komesarijat.

G. A. Drobac smijenjen je sa mjesta općinskog
upravitlja, a postavljen je g. N. Koprivica, koji je već
to mjesto kratko vrijeme pokrivao za posljednje Da-
vidovićeve vlade.

Zbog ovog imenovanja, kako smo mi već bili iz-
vijestili, vodila se jaka borba, jer se tome protivio
jedan dio radićevaca, koji su bili istakli drugu kandi-
daturu, a usprotivila mu se takogjer i gradska orga-
nizacija narodne radikalne stranke, tražeći da se ova
izmjena izvrši sporazumno, pa je zaio nakon imeno-
vanja mjesni odbor radikalne stranke predao demisiju
i o tom izvijestio g. vel. župana.

Mi u ovu stvar koliko je stranačka ne ćemo da
ulazimo, već sve ovo bilježimo po kroničarskoj duž-
nosti. S naše strane imali bi jedino da primjetimo,
da smatramo vrlo nezdravom pojavom što se je oko

ovog imenovanja razvilo_ partijsko natezauje i što su

konačno ipak predvladali isključivo partijski motivi.
Komesarijat već sam po sebi nezdravo je stanje a ako
se uz to popunja po partijskim interesima, općina od
toga može da ima samo štete. Nadamo se ipak da su
komesarijatu dani odbrojeni, i da će doći do općinskih
izbora, kako je to ponovno .u posljednje vrijeme obe-
ćano, pa da će tako i ovo pitanje biti dignuto sa
dnevnog reda.
Općinski odbor.

Čujemo da je novom općinskom komesaru stav-
ljeno u dužnost da sastavi u sporazumu sa svim stran-
kama općinski odbor, u kojemu bi svaka stranka bila
zastupljena u razmjeru snaga na posljednjim izborima
za Nar. Skupštinu. Hoće li mu to uspjeti, teško je
kazati, jer su partijski megjusobni odnosi prilično za-
tegnuti, a po gotovo nakon spora sa radikalskom or-
ganizacijom u pogledu njegova imenovanja.

Naše je mišljenje da ovakovi odbori ne mogu
da nam ni izdaleka nadoknade općinsko vijeće, jer
nama u općini treba gragjana, koji imaju srca za grad
i smisla za gradske poslove, a ne nikakvih partijskih
prestavnika, koji će ipak kao partizani u prvom redu
gledati ne na interese grada, nego na interese partija,
koje su ih poslale. Zato se ni malo ne veselimo ia-
kovim odborima, ako bi do njih došlo, i mislimo da
je opća dužnost, da se traži najavljeni raspis općinskih
izbora, a ne imenovanje općinskih odbora.

Put Xljil, Novemhbra.

Jučer je postavljena nova tabla na putu od Gruža,
koji se od sada zove ,Put XIII. Novembra“ na uspome-
nu dana kad su u Dubrovnik ušle prve čete naše vojske.
iz , Bdhora Privatnih potrošača:

primamo: ,U smislu dobivenog mandata odbor
je podnio predstavku na sresko poglavarstvo za mak-
simiranje Cijena i podkrijepio ju potrebitim prilozima
i objašnjenjima, sa kojim se nedvojbeno dokazala pre-
tjeranost i neopravdanost poviše cijena za električnu
struju. — Na ,Priopćeno“ električne centrale u mjesnim
novinama dalo se je priliku električnoj centrali da
oprovrgne, dotično upotpuni, na javnom zboru na-
vodne iznešene činjenice. Uslijed naše prestavke

poglavarstvo je zakazalo anketu u svrhu maksimiranja
Cijena za subotu dne 14. 0. mj.“

Naši diletanti.

Grupa g. Turine održala je dvije prestave u Er-
cegnovom. I ako je bilo jako nevrijeme, posjet je bio
dobar, pa je postignut vrlo lijepii moralni i materijalni
uspjeh.

U utorak je grupa g. Nardelli ponovno prikazala
Begovićev ,Svadbeni lijet“. Uspjeh je bio vrlo dobar,
Nevrijeme.

.. Ove je sedmice bilo vrlo kišovito. Naj moru su
bijesnile jake oluje, pa su se razni parobrodi morali

skloniti u luke i prekinuti putovanje.

——

Br. 45.

Političko kretanje.
Senzacijonalni izvještaj dubrovačkih Radićevaca.

U posljednjem broju »Doma«, glavnog glasila -

Radićeve partije, napisao je g. Stjepan Radić veliki
članak o politici u Dalmaciji. U tom članku otštampan
je u cjelini ,Izvještaj triju organizacija iz Južne Dal.
macije o političkom položaju i o velikom županu
Kneževiću“. Pošio sadržaj ovog izvještaja ne može
ostati bez političkih posliedica, radi iniormacije naših
čitalaca prenosimo glavnije stavke. U izvještaju se kaže:

»I ako je od predaje odnosnih predioga prošlo
više vremena, od nekih i preko 3 mjeseca, to im ve-
liki župan uza sva mnogobrojna pospješivanja nije
udovoljio, iznašajući kojekakove lude gospodske do-
skočice.

Od dvadeset obćina, što ih ima dubrovačka 9
panija, do sada je došlo samo u četiri do promjene

komesara, i to u Orašcu, Slanome, Korčuli i Cavtatu,
ali ni ovo nije usliedilo iz ljubavi prama sporazumu,
već silom prilika.

Neimenovanju komesara u drugim obćinama kriv
je veliki župan dr. Knežević sa svojom gospodskom
klikom. Župan poduprt od svoje klike, sastavljene od
neke gospode iz svih stranaka, upotrebljuje svako
sredstvo, da odugovlači sa promjenama komesara, Žu-
pan je rađikal, gospodsko diete, povezan velikim pri-
jateljstvom sa gospodskom klikom, sastavljenom, kako |
je gore spomenuto ; on je zvanjem odvjetnik, koje da-
duše ne vrši na sudu, ali ipak postoji njegova kance-
larija, gdje rade njegova dva druga, s kojima on valjda
dieli zaradu; on je članom uprave raznih banaka i
družtava kao: Parobrodarskoga Dubrovačkoga družtva,
Trgovačke Dubrovačke banke, Vjeresijske banke itd.
Župan je uviek bio naš žestoki protivnik ; on je odmah
poslie nastupa službe sve naše komesare svrgnuo, a
neke čak i telefonski; on je dao razpustiti jedino hr-
vatsko družtvo u Dubrovniku, našu ,Hrvatsku Radničku
Zadrugu“, mnogo zaslužnu za probugjenje hrvatske

“misli u ovim krajevima, on je učinio, da se njezino
pokućstvo prodade, koje se jedva zauzetnošću nekih |
rodoljuba uz veliku štetu za družtvo spasilo; na stotine

naših nedužnih ljudi bilo je po njegovom nalogu osu-

djeno na globu ili zatvor po Bachovu, patentu, što je le.
i u prizivnom stepenu od njega bilo potvrdjeuo ; ne |<

kim našim pristašama bile su oduzete razne koncesije,



nekim obćinama i glavari svrgnuti proti svakomu slow"

zakona, te odnosni prizivi od njega odbijeni.  Pogla-
varstvo (kotarska oblast) po njegovoj: uputi davaše za
vrieme izbora naloge oružnicima, da svakoga onoga,
koji bi i najmanje agitirao za naše kandidate, odmali
uhapse; župan je gotovo svim našim prisašamia uz:
kratio dozvole za lov, a najvećim dielom i dozvole za
' posjed oružja. Ovo je tek sada djelomično popravljeno,
Da i sadanji njegov rad nije nipošto u redu, da

on ne radi u smislu sporazuma, već dapače proti njemu,
dokezuje njegov postupak glede imenovanja obćinskili
komesara, a osobito ova činjenica: Or se je poslić
dugoga otezanja obvezao svojom poštenom rieči U
prisutnosti gosp. ministra Pavla Radića i četvorice pred:
stavnika naše stranke, da će u ponedjeljak 28. sep:
tembra (rujna) — a njegova je obveza usliedila oko
20. septembra — imenovati našega predloženika ZA
. obćinu Dubrovnik, što nijeni do danas učinio uza Sva
požurivanja s naše strane, navagjajući za izpriku, da
mu je ministar unutrašnjih djela u Splitu dne 28. istoga

izjavi, ako je u obće rečena, kriv je jedino župan, je!

on za stalno nije izviestio ministra, kako se je on pra

ma našoj deputaciji obvezao.
Na obćinama je dakle ostalo u glavnom pri Si.
.rom, a pri drugim uredima i vlastima još je gore, u
nije promienjen nitko, iako je kod istih neznatan bro
naših, a u koliko niesu naši, svi su proti sporazumi

Pribićevićevaca, koji su mu i bili najveći agitatori 21

skupštinu, koju je održao ovdje u augusta mjesec |

na kojoj je on tako žestoko lupao proti sporazumi: |
oni mu oduševljeno odobravali; na obćini su sve sa
protivnici, na sudu upravnom takodjer svi, a pri okri
nom i kotarskom sudu svi sudci. Sve je bez iznimkć
protivničko i pri lučkim poglavarstvima u Dubrovni
i Gružu, carinarskim uredima i financijskim vlastiPi

Ako ovo stanje i dalje potraje, ako se u kratkoj]
roku ne zadovolji opravdanim zahtjevima naših IJU)
mi se bojimo, da neće biti dobro ni po naš naroš g
Dalmaciji, ni po državu, što bi bilo velika grehot4/

=
=

što mi ne želimo, te ćemo sa svoje strane sve ura).

da se ovo zlo spriječi.

uŽ :

1
| ok
Da
I

Raž it

tt. *
sre

=

Es

£2+:%

sze HZ,



=



k
ik

K

t
S

mjeseca kazao, da zasada obustavi imenovanje, kojoj |

ti
'
t

i

Na županiji su sve sami naši protivnici, dakle sve sa!
protivnici sporazuma, na poglavarstvu je isto, na S
mnaziji i preparandiji sve je proti nama, na nautiji
(pomorskoj školi) i trgovačkoj akademiji isto je take)
Na ovim školama a osobito na preparandiji i osnovni! '
školama, te gradjanskoj školi, dobar je dio učitelji