Strana 2. iz i za Dubrovnik, Danas ukinuše sve to, a odrediše, “da od prvog bude samo parobrod ,Naš“ ponedjelnik, četvrtak i subotu, a parobrod ,Hrvat“ samo utorak. Ne znamo po kojemu kriteriju tako urediše. Ako se uregjivalo to po manifestima to bi zaista Luka imala prvenstvo, nego li mnoga druga mjesta izmegju Stona i Gruža, u koju će ticati kao i dosada kroz svu zimu. Radi nerodice naši su se dali na zimsko ribanje. Luka ne može nikad poharčiti ulovljenu ribu. Kad bi imali komunikacije ko do sada uvijek bi ribu vodili za Du- brovnik ; bilo bi bolje tada i gradu, jer što više ribe na ribernici, to bi cijena bila manja. Molimo sve po- litičke i gragianske vlasti, a nadasve Trgovačku Obrt- ničku Komoru, da se zauzme, da parobrodi Jadranske Plovidbe budu i kroz zimsku sezonu kao do sada ti- cati ovo mjesto njima uuosno i narodu za korist. Nadamo se, da će Trg. Obrt. Komora zauzet se za ovo živo, jer su na njoj čestiti ljudi, radišni i željni, da urade što za opće dobro. Lučani. mm m Razne vijesti. Sokolsko veče. | Sokolsko društvo u. Dubrovniku, “prigodom sa- stanka odaslanika društava sokolske župe ,Aleksa Šantić“, priregjuje u Nedjelju dne 1. Novembra u svojim prostorijama Sokolsko veče sa predavanjem, koncertom, vježbama i prestavom. Ulaznice su minimalne. Prepo- ručamo gregjanstvu, da se odazove ovoj zabavi, jer Datriotski rad našeg Sokola zaslužuje svaku pažnju Predavanje u Varšavi o Dubrovniku. 16. o. mj. održeno je u lokalu društva poljskih ljekara predavanje generalnog direktora higijene (mi- nistra narodnog zdravlja) Dra. Česlava Vročinskog o njegovim utiscima sa kongresa jugoslovenskih ljekara u Dubrovniku i o organizaciji narodnog zdravlja u kraljevini SHS. Jedna opravdana zamjerka. Beogradski »Privredni Pregled« u uvodniku prošlog broja nalazi da je jedan od krupnih nedosta- taka što je iz Tarilskog Odbora lišena sudjelovanja, uz osječku i bečkerečku, Trgovačka Obrtnička Komora u Dubrovniku. »Postaje čudno zašio su tri komore, od kojih ona u Dubrovniku spada megju najstarije ustanove svoje vrste u državi, zapostavljene pred ostalim ko- morama kada su i privredni krugovi i jevnost imali prilike da na dobrom broju primjera zapaze njihovu živu i plodnu saradnju na proučavanju ekonomskih problema i unapregjenju privredne delatnosti njihovih oblasti“. Ova je zamjerka potpuno opravdana, a to tim više, jer je u Tarijiskom Odboru jedno od važnijih Pitanje tarife u vezama sa Gružom, pa u toj stvari pri odlučivanju fali baš onaj koji je najkompeten- tniji da dade najtačnije i najiscrpnije podatke za pravilne odluke. , Otvor telegrafa kod pošte Mokošica, Dne 15. ov. mj. otvoren je telegraf kod pošte Mokošica u području Direkcije pošta i telegrafa u Spitu. KILISIH Povratak predsjednika Trgov. Obrt. Komore, U ponedjeljak se povratio iz Beograda g. Dr. Melko Čingrija. Iz razgovora s njim saznali smo da se je kod mjerodavnih faktora u Beogradu živo za- uzeo, da se što prije ponovno raspiše licitacija za gradnju gruške obale, te da se u novi bugdet unesu. potrebite svote za dovršenje gimnazijske zgrade na Pločama, kao i za razne druge potrebe Dubrovnika. izgradnja biološko - oceanografskog instituta. Čitamo u novinama: ,Pred i par dana pregledala je jedna komisija, na palubi ratnog broda »Sitnica«, obalu uz Split, da nadje pogodno mjesio za gradnju biološko oceanogralskog instituta u Splitu. Komisiji su učestvovali beogradski sveučilišni profesor g. Živojin Gjorgjević i zagrebački sveučilišui profesor Dr. Zarnik s profesorom pomorske akademije u Gružu Dr, Krč- masom, Po svoj prilici institut će biti sagragjen u naj. bližoi blizini Splita. Gradnja će započeti do koji mjesec. Ogromna trokatna zgrada bit će duga 25 metara, U institutu bt će uregjena dva vivarija, a zaposleno do 50 osoba. Zavod će za cijelo vrijeme biti pristu- pačan univerzitetskim slušačima, koji će ondje moći učiti floru i faunu. Ova komisija prije odlaska u Split bila jeu Du- brovniku i doznajemo od obaviještene strane da su njezini članovi izjavili da bi smatrali naš Lapad veoma podesnim mjestom za ovaj zavod, ali da bi zato trebalo da grad pokaže interese za ovu instituciju i da dopri- nese potrebito za njeno osivarenje. Mi ne znamo jesu li to shvatili pozvani faktori u našem gredu, samo sad čitamo da se u Splitu ovo smatra svršenom stvari, pa da se je tamošnja općina izjavila spremnom, da osigura besplatno zemljište za gradnju zavoda, da do ujega provede vodovod, uvede svijetlo i t. d. Ako se dakle ova vijest i obistini, tada ireba svi đa znamo, da smo i ovo izgubili samo vlastitom krivnjom. Dokle ćemo ovako ? Saoheračajni zapada. U uvodnom članku, koji je izašao pod gornjim problemi našeg jugo. naslovom u prošlom broju našeg lista, posljednji pasus treba da glasi: ,Mora se priznati da je on (plan) i sa gledišta tehničkog i sa gledišta ekonomskog i nacio- nalnog potpuno ispravan, jer on sa najmanjim brojem kilometara rešava jedan čitav kompleks pitanja, ne zna se koje je važnije od koga. Ostavljajući da drugom prilikom progovorimo koju više o ovoj normalnoj mreži, imi ćemo samo napomenuti interesantnosti radi, da bi se ceo ovaj plan, koji obuhvata 367 kim. uskih opruga (Trebinje-Bileća-Nikšić-Podgorica-Bar i Bileća. Gacko-Foča-Višegrad) i 852 km. norinalnih pruga (Niš- Kosovo-Metohija-Podgorica-Boka ; = Kragujevac-Mitro- vica; Kruševac-Jankova Klisura i Uvac-Lim-Andrijevica) dakle ukupno 1219 km. mogao izgraditi sa polovinom Blerovog zajma, t. j. sa 50 miliona dolara. Vreme gra- gjenja, sa dobrom organizacijom, ne bi trebalo da bude veće od 5—6 godina“. Političko kretanje. Potvrgjuje se vijest, da je g. Dr. Melko Čingrija stupio u narodnu radikalnu stranku. vić što je na stvari, »Vojslav« i ako se nalazio u oluji, stigao već u luku Br 49: U naš grad dolaze presjednik Slovenske pučke stranke, g. Dr. A. Korošec i presjednik hrvatske pučke stranke, g. Stjepan Barić. Oni će sutra održati partij- sku konferenciju u društvu »Bošković«. Odlikovanja dubrovačkih tvornica. Na osnovi stručnjačkih zapisnika i kemičkih ana- liza Predsjedništvo Jadranske Izložbe odlikovalo je Ja- dransku Tvornicu Sapuna Marica Stanković u Dubrov- niku sa srebrenom medaljom. Sa srebrnom medaljom odlikovana je Prva Dal- matinska Tvornica Metala i Četica, vlasn. g. Mirka Gjaje. Radujemo se ovom uspjehu domaće industrije. Otvor škole usavršavanja za šegrte. Upisivanje učenika slijedit će u nedjelju 1. no- vembra u upraviteljstvu muške gragjanske škole od | 9 do 11 s. ujutro, a popodne od 3 do 5. Redovita pouka počimlje u ponedjelnik 2. novembra uG6l/e s. v. Matura u trgovačkoj akademiji. Zaključni ispit spremnosti u Trgovačkoj Akade- demiii u jesenskom roku održao se je dana 25., 26., 27. i 28. oktobra pod predsjedanjem direktora Dr. Grbavčića. Od 13 kandidata položiše ispit s uspjehom : Baburica Luka, Bona Ivo, Černosija Oskar, Miličić Antun, Miljas Ivo, Peko Ivo, Salatić Petar, Srincich a Pavao, Šeat Branko, Trošić Simo i Vernazza Bruno. (Dvojica su kandidata bila odbijena na pola godine. Za zgradu gimnazije. Nar. posl, Dr. P. Grisogono podnio je interpe- laciju zbog dovršenja zgrade gimnazije. Nadamo se, da uslijed ovakove opće pažnje ne će se više dogoditi da odregjene svote brišu iz budgeta, kako se to de- silo posljednji put. Povišenje najma za trgovačke radnje. Mnogi vlasnici kuća izrabijuju priliku, te povisuju najam mnogim trgovcima do neizdrživosti. Uslijed i onako teške krize koja vlada u trgovini, te još i ne- umjerenog najma, mnogi će trgovci da podlegnu tim teretima, a posljedice od toga osjetit će i sami vlasnici kuća. Usljed napuštanja radnja sa sirane mnogih, ostati će mnogo raspoloživih prostorija, a tada će se vlasnici jstih uvjeriti da se i najam mora računati prema privrednoj sposobnosti pojedine radnje. Berba. U Neretvi je ove godine bila veoma dobra. Pro- dalo se je oko 100 vagona grožgja uz cijenu od Din. 1:75 — 2'.— kg. Na Pelješcu rod je veći od prošle godine. Parobrod »Vojslav« spašen. Čitali smo u nekim našim novinama da uslijed oluje, koja je ovih dana vladala u engleškim vodama, boja- zan je da je dubrovački parobrod »Vojslav« potonuo. Odmah smo se propitali kod vlasnika g. Josipa Uco- te nam je isti izjavio da je Bixham na 23. tek. mj. Sa Zelenog Trga. Danas naša Poljana je u takovoj obilnosti sa zelenjem da seljaku nije plaćen ni prevoz do Poljane jer se kupus, kavolin, ,bitva, salata |i svako drugo slično zelenje može dobiti snopić (balica) od 1 di- nara do ispod 25 dinarskih para. Zdur Radić potvrgjuje iskaz Markov o ljudima u Rožatu, zatim kaže da (od straha od pobunjenika) skoči u more i jedva pobježe i da drugi zduri i ostali vladini ljudi moradoše se razbjeći tamo i amo. Zdur Bjelan potvrgjuje prijašnje navode i tuži se, da je bio udaren kamenom u glavu i da više nije mogao ništa vigjeti. Zdur Brajan potvrgjuje navode o ljudima u Ro- žatu 1 nadodaje da Bogdan Magudović, jedan od sta- novnika u Rožatu, koji je sad zatvoren u tamnici, držaše za bune luk i strjelice u ruci govoreći: Pjan- čine! Sto nam je stalo za vladina naregjenja! i dodaje da je vidio, kad je zdur Bjelan bio pogogjen kamenom, ali ne zna od koga. Pošto od deset krivaca nijesu mogla biti uhva- ćena nego četvorica, istražioci dadoše nalog zduru Ivanu Vetiću, da pogje na Placu na Lužu i da jakim glasom pozove drugu šestoricu, koja su pobjegla, 1. j.: Bogavac Budisalić, Bogeta Magudović, Nikola Rado- vanović, Gjivko njegov brat, Petar Vlatković i Maroje Marković, da se u tri dana prikažu lično gospodinu knezu i njegovu vijeću, da se branu od tužbe, inače da će se bez njih postupati a 13. avgusta bi poslat u Rijeku zdur Radić, da proglasi isto ongje na obično- me mjestu. Kazna protiv krivaca po nalogu velikog vijeća od 20 avgusta bi izrečena 21. avgusta 1438. Nju proglasi knez dubrovački Gjuro Goce sa malim vijećem u obič- nome mjestu sugjenja sazivom Krstova imena ovako: Marko Radičević ima biti vogjen kroz obične javne gradske ulice do običnog mjesta pravde i tu mu ima biti osječena desna ruka tako, da bude rastavljena od svojeg lakta, pak zatim ima biti pušten na slobodu. Bogodan Magudović ima sa jezikom vezanim tako, da mu izlazi iz usta, biti vogjen kroz obične javne ulice do rečenog mjesta pravde i tu žigom općinskim (koji se obično u tu svrhu drži) vrućim i usijanim biti pečatsn na više mjesta u licu itada pušten na slobodu. Bogodan Budisalić i Marko Raditić imadu po golu mesu biti šibani i pod šibama biti vogjeni po običnim mjestima i napokon vezani o kari (berlina) i tu vezani ostavljeni sve do 16 časa (t. j. po prilici 1 čas po podne) onog dana, kad budu išibani i tada pušteni i oslobogjeni. | Bogovac Budisalić, Bogeta Magudović, Nikola Radovanović, njegov brat Gjivko, Petar Vlatković i Ma- roje Marković, ako ikad padnu u ruke državne vlasti, neka budu uhvaćeni i po golu mesu šibani i pod ši. bama vogjeni kroz spomenuta javna mjesta po gradu, pak napokon vezani za rečenu karu i budu držani do 16 časa istog dana i tada, kad progje 16, čas, neka budu povedeni u gradsku tamnicu i tu ostanu za dva mjeseca računajući od dana šibanja i tada im bude povraćena sloboda, Dne 24. avgusta bi izvršena osuda nad prvom gore zabilježenom četvoricom, pobjegla. Jedan od one šestorice, koja su bila pobjegla, t. j. Bogeta Magudović pade u ruke sudbene vlasti koji mjesec kasnije; stoga dne 11. novembra 1438 bi izvršena nad njim kazna šibanja, pak zatim ostade u tamnici dva mjeseca dana po osudi. Tri osugjenika, t. j. Maroje Marković, Nikola Ra- dovanović i Gjivko njegov brat, kad pobjegoše, nasta- niše se možda u kakvu mjestu pod vlasti despota Gjogja. Ali Gjorgje, kako smo vigjeli, bio je u velikome prijateljstvu sa Dubrovčanima. Oni ili ujihova rodbina imadu biti zamolili gospodina despota prigodom nje- gova dolaska u Dubrovnik, da moli kneza za milost. To je učinio srpski despot, vjerojatno, kad je bio u Dubrovniku svršetkom jula ili početkom avgusta 1440, jer veliko vijeće 18. avgusta 1440 Odlučuje da obazi- rući se na molbu srpskog despota iz osobite milosti oprosti im kaznu šibanja i odredi da izvrše samo kaznu tamnice od dva mjeseca. Jedan drugi krivac bio je prije tog dana osugjen od dubrovačkih sudaca, da mu budu iskopana iz glave | I Oba oka. Taj nesretnik zvaše se Mirosav Križetić. Ali 1 za njega se zauze despot srpski, te isti dan, kad je veliko vijeće pomilovalo Riječane, pomiluje i ovoga nesretnika obzirom na despotovu molbu. > Za dalju sudbinu devetoga i desetoga krivca, t. j. Bogovca Budisalića i Petra Vlatkovića ne zna se. I a i en pao mean suci: ' a < em koja nijesu bila .