Strana 2.

dio prostorija državnog magazina u Gružu, koji i onako
većim dijelom ostaje neuporabljen, kao glavno slaga-
lište. Jednako on se nada da bi Vlada izašla u susret
društvu u pogledu nabavke jedne ili dvije hidraulične
prese, gdje bi svak mogao, da uz niski trošak, presira
odmah po žetvi svoj buhač, Presirani buhač mogli bi
vlasnici, da stave u slegalište i da zatim sa istim slo-
bodno raspolažu.

Gospodo, završio je govornik, sa gledišta indu-
strijalizacije g. Marčić dovoljno je dokazao potrebu
jednog udruženja, a sa gledišta trgovine buhačevim
Cvijetom smatrao sam potrebnim, da  zainteresujem
danas Vašu pažnju u istom cilju, jer smatram da je to
hitno potrebito po opštu korist dalmatinskog seljaka
“i trgovca.

inž. Zec ističe potrebu, da se pregje od prostog
sakupljanja i našeg aromatičnog bilja na industrijsko
preragjivanje njegovo. Društvo, koje bi se ustanovilo,

ne bi imslo uzeti u vid samo buhač, već i ostalo aro-.

matičko i ljekovito bilje, kojekod nas uspjeva, te tako
usredotočiti u svoje ruke cijeli rad na tom polju,
Megju ostalim kaže: Klimatske prilike cijele naše
domovine sasma su ugodne i povoljne da se može
govoriti u pravom smislu riječi o
industrijalizaciji eteričnih bilina

i nekih oficinelnih droga i to kao o jednoj zamašnoj |

grani velikog narodnog gospodarstva.

Takovog potrebitog materijala u nas ima mnogo,
samo je nužno

udariti direktivu i način iskorišćavanja |
istog, f. j. kod stalne vrsti, stalan princip. Ja ću se
Ovdje za sada osvrnuti u kratkom okviru samo na
prilike Dalmacije. Dalmacija — zemlja toploga južnoga
Sunca i vapnenca — povijena sa mnogim ljekovitim
i aromatskim biljkama posebnog obilježja, u industri-
jalizaciji eteričnog ulja i ljekovitog bilja igra ovu ulogu :

1.) Pruža obilno one biljke, koje u

svjetskoj trgovini znače

veliku vrijednost kao n. pr. ružmarin (Rosmarinus off.),
kadulja (Salvia off.), lovorika (Laurus nobilis) i buhač,
koji zastupa dolično mjesto na svjetskom tržištu, uza
sve što je često puta žalibože njegov prah nesavjesno
bio patvoren. i
2.) Pruža biljke, koje nikako ne idu u veću trgo-
vinu, već se
brevi manu prodavaju .
prema potrebi u obližnjim farmacijama, drogerijama i
manjim producentima likera i sličnim neznainijim po-
duzećima. Ovakovo trgovanje ima isto toliko značenje,
okoliko i kad naša salačka na zelenoj poljani u vrečici
razastre pregršt travica, da ih proda jednom ili drugom,
za jednu ili drugu bolest.
3.) Pruža biljke za koje malo tko zna i za koje
se malo tko brine.
4.) Proizvodi biljke, koje ako se kultiviraju, da-
ovaju obilan i siguran rođ i mnogo izdašnije nego
druge zemlje juga, koje se navode kao — exempla.
Od biljaka koje samonikle i to u većim količi-
nama rastu po Dalmaciji osim gore spomenutih jesu
ove: mirta, smrečka, gluhi smrič (Juniperus osycedus
i phoenicea) mravinac (origanum), smilje (Helicrysum),
divlji pelin, vrijesak, ruta (Ruta graveolens); u manjoj
mjeri nalazi se perunika bogiša (Iris germanica i sa
drugim variacijama), kojase u posljednje vrijeme umjetno
goji po nekim dalmatinskim ostrvima u svrhu dobi-
janja mirisnog ulja. Zatim dolazi mirisni dešpik, lju-
bica, (Melissa), metvica i neke druge.
Od svih spomenutih ovih bilina — kako rekoh —
veoma je P
malen broj onih, koje idu u trgovinu.
Što je tome uzrok, teško je na prvi mah reći. Biti će
valjda to, što se ima malo povjerenja u sigurnu renta-
bilnost industrijalizacije istih te se mnogi, koji bi se
i inače zanimali, ustručavaju uložiti Svoj novac i upus-
titi se u jedan takav posao, koji im se čini nestalan
i nesiguran. Drugi jedan važan razlog biti će i to,
što sve ove obično samonikle rastu tamo, gdje ih
malo tko i vigja, pa ih zato smatraju biljkama siro-

tinje, — brda i kamenja. Molim Vas tko vam bere:

našu kadulju? Nekoliko žena i pastira, koji čuvaju

bezbrižna stada po stonjskom primorju. — Odrasliji |

momci već se ugibaju tom poslu. Ali ipak uza sve te
prilike, vrećica po vrećica pastirska napunila je neko-
liko prekooceanskih parobroda, da se ona ista negdje
daleko od svoje postojbine u tugjem kraju preradi i
iskoristi. Kako je sa kaduljom, tako je još gore sa
drugim biljkama. Ali mislim, da bi se ovoj pogrešci
lako moglo doskočiti, jer dobra organizacija našla bi
dobrih i jeftinih radnih sila.

de a i Oj Tr RO U RR
tvu aki vat Vati

RD O Lk SLK

NAN GPUBROVAČKI LIST“

A sad dozvolite mi da iznesem i ove opaske:
Gospoda predgovornici

O buhaču daa ;

su kazali sve važne razloge, te je suvišno da ja išta
nadodajem osim ako ne bi to, da je naš buhač po
svojim hemijskim konponentama bolji od ijednog tugjeg,
koji nema ni dalmatinskog neba ni dalmatinskog sunca.
On ima u sebi najbolju snagu samo je moramo isko-
ristiti do posijednje granice.
Što se tiče
lavandulae verae,
koja je bila u nas kultivirana, dala je eterično ulje

bolje nego li ijedno francusko. Kako znamo vrijednost.

vlja lavandulinog ovisi o trima komponentama od kojih
najvažniji je Lynilacetat, koji u uliu sa francuske rivi-
jere varira od 30—50%, dok u našemu dalmatinskom
ide do 60%. Ovaj procenat najbolje svjedoči vrijed-
nost našega ulja spram onog francuskog.
Naše pak
rusmarinovo ulje

manje se cijeni od tugjeg a to prosto sa iednostavnog
razloga, jer se sa njime dosta neracijonalno postupa
i primitivno radi. K tome dolazi još i pogriješan način
branja, kao i ono dugovječno sušenje po poljima.
Sastojci se hemijski izmjene i manja je procentalna

produkcija. Osim toga razvijaju se tvari smolastog.

karaklera, pa eto onog kamfornog mirisa u našem
ulju što ga nema u francuskom, radi kojeg razloga se
naše manje cijeni od dotičnog. Slaba operacija ide na
štetni račun našega ulja, koje nije niti najmanje sla-
bije od tugjeg, kojeg u svijetu trgovačkom traže
i hvale,
Pčelinja metvica ili melissa
raste po cijelom dalmatinskom pobriježju, gdje joj

oprija i tlo i sunce. Priznajem nema je mnogo. Ali

ništa zato. Sva melissa, koja dolazi na svjetsko tržište
jest kultivirana. Njezina kultura nije ništa osobito; ai
dobro radi tako da na jednom jutru zemlje imade se
do 800 kg. suhoga lišća. Sad da se zapitamo zašto
sene bii ona mogla gajiti? Eto, gospodo, iz nave-
denih primjera vidite pravo stanje stvari i stvarnu
pogrješku. Takovo vam je stanje, sa svim ostalim ete-
ričnim biljkama. Potrebito je dakle poći jednim siste-
matskim radom a to će biti najbolja garancija za uspjeh.
To je u glavnom .što sam hitio da. kažem, ističući da

obi se društvo osim buhača zainteresovalo i sa drugim

eteričnim i aromatskim biljkama.

D. Antun Kriletić spominje, kako bi trebalo na-
stojati da se povise cijene buhaču, jer će uz današnje
Cijene produkcija pasti. -

Dr. Baldo Poković: Prama izvještaju tajnika g.
Dr. Medini danas mi ovdie sakupljeni imamo da se
izjasnimo, da li da krenemo komercijalizaciji ili indu-
strializaciji mašeg buhača. Mi stoga dugujemo naš
odgovor na postavljena nam pitanja. Stoga držim, da
treba da kažem i ja svoje mišljenje o riješenju postav-
ljenih pitanja.

Po mome mišljenju naši producenti i irgovci bu-
hačem, treba da i

najprije pristupe organizaciji trgovine buhača

na veliko.

U tu svrhu držim da je nužno, da trgovci i producenti
buhača osnuju jedno dioničko društvo sa kapitalom
od po prilici Din. 1,000.000.

E da
i najmanji producenti
uzmognu sudjelovati u ovom društvu, treba uznastojati,

oda ovi mali producenti to učine putem Svojih zadruga,

Ovo dioničko društvo trebalo bi da omogući svim
producentima buhača, da mogu svoj buhač uskladištiti
u skladištima društva, a da ga ipak društvu ne pro-
dadu pri predaji, već kad oni to nagju za shodno.
Društvo bi im na položeni buhač predujmivalo novac,
a držim da bi se u sporazumu sa našim prvorazrednim
novčanim zavodima dalo naći i drugi zgodan način
za lombardiranje buhača. ,

U pravilima društva moralo bi se navesti, da je

Svrha društvu trgovina buhačem na veliko, a uz to

industrijalizacija buhača.

Na taj način društvo bi moglo da se
kasnije postepeno uz trgovinu baci na preragjivanje

našeg buhača i ostalog bilja.

Odmah poslije sloma držali su dalmatinski trgovci

buhačem, da će se moći brzo i lako
emancipirati posredništva Trsta,

ali su se prevarili, što se_nije ni za čuditi, Trst, kao
primorski privredni centar propale Monarhije, imao je
kapitalom jake trgovine buhača i ljekovitog bilja uopće,
imao je poslovnu tradiciju, imao je stare veze, imao
je poznanstvo stranih tržišta, Toga svega u nas nije
bilo i zato nijesmo uspjeli u emancipaciji, Pa kada



a Br. 46.

S a |
danas vidimo što je uzrok našeg neuspjeha, onda ireba ug
ono što nam tali, da stvorimo. U prvom redu treba
da stvorimo jaki kapital za ovu skupu trgovinu resp.
industrijalizaciju, a to ćemo postići samo, ako se udru-
žimo. Udruženi sticati ćemo posteveno i ostale pre-
duvjete našeg uspješnog poslovanja. U Americi, koja
je za sada najveće tržište za plasiranje našeg buhača,
kod sklapanja poslova odlučuje u prvom redu povje-
renje. Nepoznajući našu mladu državu i naše tvrike,
Amerika ije mimoilazila Dalmaciju, te se je ragje obra-
čala svojim starim dobavljačima u Trstu. Udruženi,
nadam se da ćemo solidnim vogjenjem posla uspjeti
brzo zadobiti povjerenje američkih importera.

U smislu svega što sam dosada naveo postavljam
predlog da se
odmah pristupi osnivanju jednog takovog poduzeća
sa svrhom unapregjenja i organizacije trgovine buhača
na veliko te kasnije industrijalizacije buhača.

G. Gjuro Sessa zastupa mišljenje, da industrija-
lizecija buhača ne bi imala biti sporedna već glavna
svrha društvu. To je teži posao, ali prama uspjehu,
koji bi se eventualno mogao poslići, i žrtve u prvi
početak opravdane su.

G. T. Kostopeć je mišljenja, da žrtve mogu činiti
pojedinci, ali kad se pozivlje ljude, da potpisuju di- |
onice za akcijsko društvo, to može bili samo kad se -
zna, koliko će to zapasti i ima li izgleda u uspjeh.
On misli da društvo mora biti

u prvom redu za sad trgovačko,
jer u tom pogledu imamo već iskustva.

G. Dr. Medini ističe kako se u sadanjim  prili-
kama ne može riskirati glavno, no s druge strane, ako
se društvo ima baviti i samo sa proučavanjem industri-
jalizacije, treba da ima za to

na raspoloženju sredstava. Mo
Trebalo bi na to imati obzira pri sastavljanju društva.

Predsjednik Dr. Čingrija naglasuje, kako su svi,
koji su se izjavili u tomu složni, da ako se hoće nešto
postići, treba da
posao bude usredotočen u jednom «kcijonarnom

društvu,
kojemu će svrhu on označiti ovako: društvo nema da
konkurira drugim trgovcima, već ima da dade trgovini
odregjeni pravac. a ujedno omogući institucije trgo-
vačke, koje su ovoj trgovini potrebne pa i industrija-
lizaciju buhača i drugih ljekovitih i aromatičkih naših
bilina. No sastanak je takogjer pokazao, da pitanje
treba da se dobro prouči u pojedinostima pa za to on
usvaja prijedlog da se u tu svrhu
. izabere odbor,

kojemu će biti zadatak da izveđe sve predradnje po-
trebite na ustanovljenje jednog društva za trgovinu i
industrijalizaciju buhača i inog aromatičkog i ljeko-'
vitog bilja te da na novom sastanku donese konkretne
prijedloge. On stavlja na glasovanje prijedlog.

Prijedlog je prihvaćen jednoglasno, a na to se
prelazi ma izbor odbora. Jednoglasno su izabrani £g.:
Pavo Bratoš, Pero Perić, Gjuro Miloš, Stanišić Gjuro,
I. Hajdić Kuzma, Šeparović Ante, Stanko Gučić, Tomo
Kostopeć, A. Poković, Kaldor Samuel, Vragolov Božo,
Medini Milorad. Zaključuje se ujedno zamoliti gg.:
polj. referenta M. Marčić i inž. hemije Pera Zec da
budu pri ruci odboru kao stručnjaci.

Ovim je sastanak bio zaključen, a prisutni su se.
razišli zahvaljujuć prestavnicima Trg. Obrt. Komore '
na korisnoj inicijativi. Izabrani odbor pristupit će odmal
radu prama donesenim zaključcima. :





UREĐAJI ZA
HLADIONICE

za hotele, restauracije,
slastičarne i za pro-
izvodnju leda. Ponude s
i besplatne upute daje #

Ing. L. Temkin, Zagreb,





lana Caoa i si AP A i SKE zr šatie