Strana 2. dio prostorija državnog magazina u Gružu, koji i onako većim dijelom ostaje neuporabljen, kao glavno slaga- lište. Jednako on se nada da bi Vlada izašla u susret društvu u pogledu nabavke jedne ili dvije hidraulične prese, gdje bi svak mogao, da uz niski trošak, presira odmah po žetvi svoj buhač, Presirani buhač mogli bi vlasnici, da stave u slegalište i da zatim sa istim slo- bodno raspolažu. Gospodo, završio je govornik, sa gledišta indu- strijalizacije g. Marčić dovoljno je dokazao potrebu jednog udruženja, a sa gledišta trgovine buhačevim Cvijetom smatrao sam potrebnim, da zainteresujem danas Vašu pažnju u istom cilju, jer smatram da je to hitno potrebito po opštu korist dalmatinskog seljaka “i trgovca. inž. Zec ističe potrebu, da se pregje od prostog sakupljanja i našeg aromatičnog bilja na industrijsko preragjivanje njegovo. Društvo, koje bi se ustanovilo, ne bi imslo uzeti u vid samo buhač, već i ostalo aro-. matičko i ljekovito bilje, kojekod nas uspjeva, te tako usredotočiti u svoje ruke cijeli rad na tom polju, Megju ostalim kaže: Klimatske prilike cijele naše domovine sasma su ugodne i povoljne da se može govoriti u pravom smislu riječi o industrijalizaciji eteričnih bilina i nekih oficinelnih droga i to kao o jednoj zamašnoj | grani velikog narodnog gospodarstva. Takovog potrebitog materijala u nas ima mnogo, samo je nužno udariti direktivu i način iskorišćavanja | istog, f. j. kod stalne vrsti, stalan princip. Ja ću se Ovdje za sada osvrnuti u kratkom okviru samo na prilike Dalmacije. Dalmacija — zemlja toploga južnoga Sunca i vapnenca — povijena sa mnogim ljekovitim i aromatskim biljkama posebnog obilježja, u industri- jalizaciji eteričnog ulja i ljekovitog bilja igra ovu ulogu : 1.) Pruža obilno one biljke, koje u svjetskoj trgovini znače veliku vrijednost kao n. pr. ružmarin (Rosmarinus off.), kadulja (Salvia off.), lovorika (Laurus nobilis) i buhač, koji zastupa dolično mjesto na svjetskom tržištu, uza sve što je često puta žalibože njegov prah nesavjesno bio patvoren. i 2.) Pruža biljke, koje nikako ne idu u veću trgo- vinu, već se brevi manu prodavaju . prema potrebi u obližnjim farmacijama, drogerijama i manjim producentima likera i sličnim neznainijim po- duzećima. Ovakovo trgovanje ima isto toliko značenje, okoliko i kad naša salačka na zelenoj poljani u vrečici razastre pregršt travica, da ih proda jednom ili drugom, za jednu ili drugu bolest. 3.) Pruža biljke za koje malo tko zna i za koje se malo tko brine. 4.) Proizvodi biljke, koje ako se kultiviraju, da- ovaju obilan i siguran rođ i mnogo izdašnije nego druge zemlje juga, koje se navode kao — exempla. Od biljaka koje samonikle i to u većim količi- nama rastu po Dalmaciji osim gore spomenutih jesu ove: mirta, smrečka, gluhi smrič (Juniperus osycedus i phoenicea) mravinac (origanum), smilje (Helicrysum), divlji pelin, vrijesak, ruta (Ruta graveolens); u manjoj mjeri nalazi se perunika bogiša (Iris germanica i sa drugim variacijama), kojase u posljednje vrijeme umjetno goji po nekim dalmatinskim ostrvima u svrhu dobi- janja mirisnog ulja. Zatim dolazi mirisni dešpik, lju- bica, (Melissa), metvica i neke druge. Od svih spomenutih ovih bilina — kako rekoh — veoma je P malen broj onih, koje idu u trgovinu. Što je tome uzrok, teško je na prvi mah reći. Biti će valjda to, što se ima malo povjerenja u sigurnu renta- bilnost industrijalizacije istih te se mnogi, koji bi se i inače zanimali, ustručavaju uložiti Svoj novac i upus- titi se u jedan takav posao, koji im se čini nestalan i nesiguran. Drugi jedan važan razlog biti će i to, što sve ove obično samonikle rastu tamo, gdje ih malo tko i vigja, pa ih zato smatraju biljkama siro- tinje, — brda i kamenja. Molim Vas tko vam bere: našu kadulju? Nekoliko žena i pastira, koji čuvaju bezbrižna stada po stonjskom primorju. — Odrasliji | momci već se ugibaju tom poslu. Ali ipak uza sve te prilike, vrećica po vrećica pastirska napunila je neko- liko prekooceanskih parobroda, da se ona ista negdje daleko od svoje postojbine u tugjem kraju preradi i iskoristi. Kako je sa kaduljom, tako je još gore sa drugim biljkama. Ali mislim, da bi se ovoj pogrešci lako moglo doskočiti, jer dobra organizacija našla bi dobrih i jeftinih radnih sila. de a i Oj Tr RO U RR tvu aki vat Vati RD O Lk SLK NAN GPUBROVAČKI LIST“ A sad dozvolite mi da iznesem i ove opaske: Gospoda predgovornici O buhaču daa ; su kazali sve važne razloge, te je suvišno da ja išta nadodajem osim ako ne bi to, da je naš buhač po svojim hemijskim konponentama bolji od ijednog tugjeg, koji nema ni dalmatinskog neba ni dalmatinskog sunca. On ima u sebi najbolju snagu samo je moramo isko- ristiti do posijednje granice. Što se tiče lavandulae verae, koja je bila u nas kultivirana, dala je eterično ulje bolje nego li ijedno francusko. Kako znamo vrijednost. vlja lavandulinog ovisi o trima komponentama od kojih najvažniji je Lynilacetat, koji u uliu sa francuske rivi- jere varira od 30—50%, dok u našemu dalmatinskom ide do 60%. Ovaj procenat najbolje svjedoči vrijed- nost našega ulja spram onog francuskog. Naše pak rusmarinovo ulje manje se cijeni od tugjeg a to prosto sa iednostavnog razloga, jer se sa njime dosta neracijonalno postupa i primitivno radi. K tome dolazi još i pogriješan način branja, kao i ono dugovječno sušenje po poljima. Sastojci se hemijski izmjene i manja je procentalna produkcija. Osim toga razvijaju se tvari smolastog. karaklera, pa eto onog kamfornog mirisa u našem ulju što ga nema u francuskom, radi kojeg razloga se naše manje cijeni od dotičnog. Slaba operacija ide na štetni račun našega ulja, koje nije niti najmanje sla- bije od tugjeg, kojeg u svijetu trgovačkom traže i hvale, Pčelinja metvica ili melissa raste po cijelom dalmatinskom pobriježju, gdje joj oprija i tlo i sunce. Priznajem nema je mnogo. Ali ništa zato. Sva melissa, koja dolazi na svjetsko tržište jest kultivirana. Njezina kultura nije ništa osobito; ai dobro radi tako da na jednom jutru zemlje imade se do 800 kg. suhoga lišća. Sad da se zapitamo zašto sene bii ona mogla gajiti? Eto, gospodo, iz nave- denih primjera vidite pravo stanje stvari i stvarnu pogrješku. Takovo vam je stanje, sa svim ostalim ete- ričnim biljkama. Potrebito je dakle poći jednim siste- matskim radom a to će biti najbolja garancija za uspjeh. To je u glavnom .što sam hitio da. kažem, ističući da obi se društvo osim buhača zainteresovalo i sa drugim eteričnim i aromatskim biljkama. D. Antun Kriletić spominje, kako bi trebalo na- stojati da se povise cijene buhaču, jer će uz današnje Cijene produkcija pasti. - Dr. Baldo Poković: Prama izvještaju tajnika g. Dr. Medini danas mi ovdie sakupljeni imamo da se izjasnimo, da li da krenemo komercijalizaciji ili indu- strializaciji mašeg buhača. Mi stoga dugujemo naš odgovor na postavljena nam pitanja. Stoga držim, da treba da kažem i ja svoje mišljenje o riješenju postav- ljenih pitanja. Po mome mišljenju naši producenti i irgovci bu- hačem, treba da i najprije pristupe organizaciji trgovine buhača na veliko. U tu svrhu držim da je nužno, da trgovci i producenti buhača osnuju jedno dioničko društvo sa kapitalom od po prilici Din. 1,000.000. E da i najmanji producenti uzmognu sudjelovati u ovom društvu, treba uznastojati, oda ovi mali producenti to učine putem Svojih zadruga, Ovo dioničko društvo trebalo bi da omogući svim producentima buhača, da mogu svoj buhač uskladištiti u skladištima društva, a da ga ipak društvu ne pro- dadu pri predaji, već kad oni to nagju za shodno. Društvo bi im na položeni buhač predujmivalo novac, a držim da bi se u sporazumu sa našim prvorazrednim novčanim zavodima dalo naći i drugi zgodan način za lombardiranje buhača. , U pravilima društva moralo bi se navesti, da je Svrha društvu trgovina buhačem na veliko, a uz to industrijalizacija buhača. Na taj način društvo bi moglo da se kasnije postepeno uz trgovinu baci na preragjivanje našeg buhača i ostalog bilja. Odmah poslije sloma držali su dalmatinski trgovci buhačem, da će se moći brzo i lako emancipirati posredništva Trsta, ali su se prevarili, što se_nije ni za čuditi, Trst, kao primorski privredni centar propale Monarhije, imao je kapitalom jake trgovine buhača i ljekovitog bilja uopće, imao je poslovnu tradiciju, imao je stare veze, imao je poznanstvo stranih tržišta, Toga svega u nas nije bilo i zato nijesmo uspjeli u emancipaciji, Pa kada a Br. 46. S a | danas vidimo što je uzrok našeg neuspjeha, onda ireba ug ono što nam tali, da stvorimo. U prvom redu treba da stvorimo jaki kapital za ovu skupu trgovinu resp. industrijalizaciju, a to ćemo postići samo, ako se udru- žimo. Udruženi sticati ćemo posteveno i ostale pre- duvjete našeg uspješnog poslovanja. U Americi, koja je za sada najveće tržište za plasiranje našeg buhača, kod sklapanja poslova odlučuje u prvom redu povje- renje. Nepoznajući našu mladu državu i naše tvrike, Amerika ije mimoilazila Dalmaciju, te se je ragje obra- čala svojim starim dobavljačima u Trstu. Udruženi, nadam se da ćemo solidnim vogjenjem posla uspjeti brzo zadobiti povjerenje američkih importera. U smislu svega što sam dosada naveo postavljam predlog da se odmah pristupi osnivanju jednog takovog poduzeća sa svrhom unapregjenja i organizacije trgovine buhača na veliko te kasnije industrijalizacije buhača. G. Gjuro Sessa zastupa mišljenje, da industrija- lizecija buhača ne bi imala biti sporedna već glavna svrha društvu. To je teži posao, ali prama uspjehu, koji bi se eventualno mogao poslići, i žrtve u prvi početak opravdane su. G. T. Kostopeć je mišljenja, da žrtve mogu činiti pojedinci, ali kad se pozivlje ljude, da potpisuju di- | onice za akcijsko društvo, to može bili samo kad se - zna, koliko će to zapasti i ima li izgleda u uspjeh. On misli da društvo mora biti u prvom redu za sad trgovačko, jer u tom pogledu imamo već iskustva. G. Dr. Medini ističe kako se u sadanjim prili- kama ne može riskirati glavno, no s druge strane, ako se društvo ima baviti i samo sa proučavanjem industri- jalizacije, treba da ima za to na raspoloženju sredstava. Mo Trebalo bi na to imati obzira pri sastavljanju društva. Predsjednik Dr. Čingrija naglasuje, kako su svi, koji su se izjavili u tomu složni, da ako se hoće nešto postići, treba da posao bude usredotočen u jednom «kcijonarnom društvu, kojemu će svrhu on označiti ovako: društvo nema da konkurira drugim trgovcima, već ima da dade trgovini odregjeni pravac. a ujedno omogući institucije trgo- vačke, koje su ovoj trgovini potrebne pa i industrija- lizaciju buhača i drugih ljekovitih i aromatičkih naših bilina. No sastanak je takogjer pokazao, da pitanje treba da se dobro prouči u pojedinostima pa za to on usvaja prijedlog da se u tu svrhu . izabere odbor, kojemu će biti zadatak da izveđe sve predradnje po- trebite na ustanovljenje jednog društva za trgovinu i industrijalizaciju buhača i inog aromatičkog i ljeko-' vitog bilja te da na novom sastanku donese konkretne prijedloge. On stavlja na glasovanje prijedlog. Prijedlog je prihvaćen jednoglasno, a na to se prelazi ma izbor odbora. Jednoglasno su izabrani £g.: Pavo Bratoš, Pero Perić, Gjuro Miloš, Stanišić Gjuro, I. Hajdić Kuzma, Šeparović Ante, Stanko Gučić, Tomo Kostopeć, A. Poković, Kaldor Samuel, Vragolov Božo, Medini Milorad. Zaključuje se ujedno zamoliti gg.: polj. referenta M. Marčić i inž. hemije Pera Zec da budu pri ruci odboru kao stručnjaci. Ovim je sastanak bio zaključen, a prisutni su se. razišli zahvaljujuć prestavnicima Trg. Obrt. Komore ' na korisnoj inicijativi. Izabrani odbor pristupit će odmal radu prama donesenim zaključcima. : UREĐAJI ZA HLADIONICE za hotele, restauracije, slastičarne i za pro- izvodnju leda. Ponude s i besplatne upute daje # Ing. L. Temkin, Zagreb, lana Caoa i si AP A i SKE zr šatie