mi “< Strana 2. X saobraćajne prilike, te u tu svrhu započelo se je sa gradnjom 18 novih cesta. Gradnja ovog broja cesta sa ograničenim stručnim osobljem i kreditom od 4 do 5 miliona dinara godišnje, pokazala se je-kao neracio- onalna budući ovaj broj cesta sa preko 600 km. skupne dužine tek bi bio svršen u ,roku od 50 do 60 godina. # stup »Sokola«, Sada se je odlučilo u prvom redu dovršiti šest glavnijih cesta, a tek tada nastaviti sa ostalima. Novo dovršena cesta Peć- Andrijevica. Podgorica, koja je zapala velike iznose, svečano je otvorena pri- godom zadnjeg boravka niegovog Veličanstva Kralja Aleksandra u Crnoj Gori. Trgovački krugovi u Crnoj Gori mnoge su nade polagali u dovršenje ove ceste, koja ih spaja sa plodnom Metohijom. Dužina ceste Peć-Podgorica iznosi 170 km. Nade koje su se u gvu cestu poiagale nijesu se ispunile, te Podgorica kao trgovački centar Crne Gore od ove ceste nema oče- kivane koristi. Cesta ie _ momentalno za ove krajeve skoro mitva, a do izražaja tek bi mogla doći kada bi se“uvozna carina na benzin ukinula, te tako automo- bilni saobraćaj, koji jedini dolazi u obzir, pojeftinio. Mnogo se nade polaže u novo projektiranu usko- tračnu željeznicu Trebinje-Nikšić Podgorica, kojom bi se imalo početi sa radnjom na proljeće, iz redovitih kredita. Ova želieznica bi bila *od velike koriste za Crnu Goru jer bi se tim dobila željeznička veza sa ostalim krajevima naše države. Željeznica Plavnica- Podgorića. (Izborna željeznica), koja je u gradnji, . siabo napreduje, a zadnje poplave već dovršenim rad- njama nanijele su velike štete, Ova željeznica gradi se sa širinom 0:60, te već ranije u našem listu osvr- nuli smo se na neracionalnost 6vog projekta, a to sada najbolje dokazuje projektirana željeznica Trebinje- Nikšić-Podgorica, izgradnjom koje i pruga Podgorica- Plavnica morati će se preuđesiti ma kolosjek 0:75. Najvažniji problem. za Cruu Goru je Ska- darsko jezero. Za njegovo riješenje izgleda da se je zadnje vrijeme angažovalo Njegovo Veličanstvo Kralj leksandar, koji obećaje naći potrebite kredite. Kako je isušenje Skadarskog jezera od velike važnosti to ćemo se podulje zabaviti sa ovim problemom. Školstvo je veoma dobro razvijeno. Ima -8 gim- nazija, dvije učiteliske škole, jedna zanatlijska i jedna trgovačka škola. Gimnazije su osobito dobro posjećene, te u Beranskoj gimuaziji ima 1200 djaka; Podgorica 1136; Nikšić 800 ; Cetinje oko 800 ; Danilovgrad 500. (Svršit će se). Razne vijesti Proslava (. decembra. Narodni blagdan ujedinjenja proslavljen je sve- čano. Na 30. pr. mj. održan je koncerat i povorka «gradom sokolske i vojne muzike uz korporativni na- »Orjune«, »Dubr. Radn. Društva«, = »Sloga« i »Česke besjede« sa barjacima. Za vrijeme = povorke klicalo se, pjevalo i palili su se bengali. Na 1, decembra u jutro održale su se službe po crkvama a u večer ophod vojske. Grad je bio okićen barjacima. . Općina je izdala prigodni proglas. Niko harun Nardelili. | Kad je naš list bio već zaključen, čuli smo tužni oglas, da je Sinoć nakon duljeg bolovanja preminuo naš ugledni sugragjanin, bivši pokrajinski namjesnik za Dalmaciju, g. Niko barun Nardelli. Pokojnik se je rodio g. 1897, niže i srednje škole dovršio je u rodnom Dubrovniku, a universitet u Gracu, pa se je isprva posvetio sudačkom zvanju, odakle je prešao u administrativnu službu, gdje je postepeno postigao visoku karijeru, te g. 1906 bi imenovan po- krajinskim namjesnikom u Zadru, a 1911. bi mu po- dijeljen nasljedni varonat. 1907. udarila ga jekap, pa usljed bolesti povlači se g. 1911 u penziju i vraća se u naše Trstreno, gdje za svoj starački odmor izgradi jednu od najukusnijih gragjevina na našem Primorju, koju je poslije rata uslijed svojih slabih ekonomskih prilika morao da proda zbog svojeg uzdržavanja. Tada se prenosi u Dubrovnik, gdje je ostao do smrti. Spro- vod će mu biti sutra (nedjelja) na 3 sata posl. p. Pokojnik je bio u svojoj struci poznat kao spre- man fsavjestan, a uz to je uvijek posvećivao pažnju znanosti i umjetnosti. Gotovo do pred smrt zalazio je u naš arhiv, pa je na osnovu toga rada napisao hi- storijsku pripovijest ,Cavalleria Rusticana“, koju je objavio u našem listu, a za sobom je ostavio više ne- dovršenih radnja u rukopisu. Općenito je uživao ugled i poštovanje, pa će se vijest o njegovoj smrti primiti sa mnogo sažaljenja. Sokolsko društvo | priregjuje u subotu dne 5 0. mj. svečanu akađe- miju s plesom, prigodom proslave svog praznika, dana našeg narodnog i državnog ujedinjenja. Program je obilat i raznovrstan. Početak u 20 sati. Pozivi se ne šaliu ; pristup imaju uz članove svi prijatelji sokolstva. Ulaznica : dobrovoljni doprinos u korist Jugoslaven- skog sokojskog saveza, / Nat | a X S | joe RA M bužRovAČKILIST« Sokolske reči Dr. Laze Popovića. - Primili smo na prikaz knjigu pod gornjim naslo- vom, u kojoj su sabrani članci uvaženog i vrlo aktiv- nog sokolskog radenika, g. Dr. Laze Popovića, koje je on napisao do god. 1914. Iza ove prve knjige slijedi druga i treća i to: »Sokolska dela Dr. Laze Popovića i bratstva“. U tom djelu bit će opisani svi dogagjaji Sokolstva za vri- jeme rata, vješanja, interniranja dobrovoljci, procesi itd, , Sokolske misli Dr. Laze Popovića.“ (U tom djelu bit će članci Dr. Laze Popovića poslije oslobogjenja, t. j. kako je stvorena ideologija jugoslaven. Sokolstva.) Sva diela uregjuje g. Dušan M. Bogunović, Zagreb, Ilica 7, a dobivat će se kod brata Toše Janjanifa. Prvi dio stoji 30 Din. Svim našim čitateljima najtoplije preporučamo ova interesantna izdanja. Presude o agrarnim parnicama. Vlada je u posljednjem trenutku odlučila da u bugjetske dvanaestine_ ugje i ovaj amandman: ,Do donošenja zakona o likvidaciji agrarnih odnosa u Dalmaciji, kojim će biti konačno uregjeno i pitanje isplate prihoda oo zemlje, koji su težaci do sada us- kratili posednicima i odlaže se izvršenje presuda izre- čenih u svima parnicama radi uskrate prihoda posed- nicima zemlje od strane zemljoradnika, koji obragjuju njihove zemlje. Sokviska muzika . . X .. .. B navršila je dne 1. decembra prvu godišnjicu svog opstarika. Ova vrijedna naša ustanova, od velike po- trebe za naš grad, svojim skromnim sresivima, u sva- kom je pogledu zadovoljila. Osim javnih koncerala, u svim narodnim svečanostima uzela je učešća. Zado- voljsivom bilježimo i njezin vidni napredak, tako da se je upuštala i u teže komade, koje je znala vješto da izvrši na opće zadovoljstvo. Najveća zasluga, da u. Dubrovniku pored vojničke imamo i sokolsku muziku ide g. Dr. Artura Krekića, koji je uložio dosta muke i truda oko njezinog napretka. Vrijedno je spomenuti i gg. muzikante, koji besplatno, upravo iz ljubavi za muzikom sudjeluju u njoj. Cilj je postignut, jer muzika kakva je danas, može da služi na čast gradu i sokol- skome društvu. Preporučiti je gragjanstvu, da u sva- koj prigodi pomogne ovu našu vrijednu i potrebnu ustanovu, jer ne samo što zaslužuje svaku pažnju, nego bila bi upravo grehota, kad bi se ova muzika morala raspusiiti. Vojnovičev ,,Suton““ u muzici. Premijera nove Hrističeve opere. Prošle sedmice davana je u beogradskom pozorištu premijera »sutona“, opere poznatog našeg kompozitora g. Stevana Hristića. Inspirisan Vojnovićevom poezijom sastavio je muzičku dramu, kako je sam mazivlje, koja je prama novinskim kritikama visoke vrijednosti. Nova opera izvedena je sa mnogo uspjeha, Jedna tiha 80.godišnjica. Ovih dana skromno, bez buke, proći će jedna -80- godišnjica. Dne 18. ov. mj. vrši se tačno 80 godina da se je u Dubrovniku rodio nama dobro poznati profesor g. A. Vučetić, Vidimo ga megju nama zdrava i nimalo oronuta i ako je preko ujegovih sjedina pro- hujalo mnogo bura i oluja. Vidimo ga, kako u bogatoj riznici, dubrovačkom arhivu, prekopava onom čvrstom ustrajnošću i živom ljubavlju za povijest domovine, koja je njemu svojstvena, kao nikomu drugomu. Na- zad godina bila je lijepa kita u gradu ljudi od pera, staroga kova, klasički izobraženih, a sada ostasmo na njemu i još malo njih, ,Naš Vučetić“ — tako najra- dije zvat, rano se je ogledao na književnoni polju. Sav njegov rad prožet je ljubavi nacionalnom i zavi- čainom. Bio je patriotionda, kad nije bilo probitačno isticati se nacionalnom svijesti i kad je patriotizam značio sopsivenu opasnost, Od svojih učenika je po- štovan i ljubijen kao malo tko, pa nam je živo sje- ćanje, kad mu je takav gest simpatije bio iskazan učeničkim ovacijama po našemu gradu, : U mlagjim godinama bio. je školski nadzornik za osnovnu nastavu u Splitu. Na tom položaju pokazao je, da voli učitelje i uzeo ih, u zaštitu i poradio mnogo na njihovu dobrobit, o Prigodom njegove 80-godišnjice srdačne čestitke i iskrene želje potječu iz tih učiteljskih krugova, kojim se iz srca pridružuje i naša redakcija kao svome uglednom saradniku. A “(Sinoć se je ovom ugl. starcu desila mala nez- goda. Dok je išao u arhiv da radi, pred Dvorom ga Zahvatio jaki vjetar te ga bacio o tle, tako da se je udario i okrvavio. Odmah Su prolazn'ci priskočili, te mu pružili pomoć. Želimo i nadamo se da će ova nezgoda ostati bez daljnjih posljedica.) Br. 48. < Jubilej novinarskog rada. E a Ove sedmice navršilo se je dvadeset i pet godina | novinarskog rada našeg ugl. sugragjanina, g. Vinka Kisiča, glavnog urednika splitskog »Novog Doba« i dugogodišnjeg urednika bivšeg zadarskog »Narodnog Lista«. U našoj javnosti popraćen je ovaj jubitej muč. nog a uspješnog novinarskog rada sa mnogo simpa- tija i lijepih želja, kojim se i mi od srca pridružujemo. Predavanje. g U dvorani kat. Društva ,Bošković“ nastavit će u utorak 8. ov. mj. g. prof. K. Krile nizom svojih pre- davanja o starogrčkoj kulturi pod naslovom: O pri- vatnom gragjevinstvu, te o umjetnosti i umjetničkom obrtu kod starih Grka. Prije predavanja, kao i za vri- jeme odmora, sudjelovat će salonski orhestar. — Po- četak tačno u 7 ura uveče. Ulaz besplatan i slobodan i \ svakomu, koga zanima predmet. \ «e Prestava diletanata. > Grupa g. Turine htjela je da proslavi Tomislavovu hiljadugodišnjicu, pa je u tu svrhu priredila prestavu Jurkovićevog igrokaza ,Posljednja noč“. Valja priznati da su se naši diletanti trudili da savladaju mnoge po- teškoće, za ovu prigodu nabavljeni su i potrebni ko- stimi, a izvedba glavnih uloga bila je prilična, Punom uspjehu njihovog nastojanja smetau je mnogo sam | komad, koji koči glumce sa raznim nenaravnim dia- lozima a takogjer i neki prizori slabo su namješteni jer se htjelo da budu tragični, a danas djeluju ko- | mično. Posjeta je bila prilična. | ; 4 Ispiti osposohbljenja. a na 80. XI. svršili su na dubrovačkom preparandiju. Na ispit se je prikazalo dvadeset kandiđatica. Progla: šene su osposoblienim s odlikom : Gamulin Akvina i Cippico Nikica, a osposobljenim : Baljkas Katici, Ba- tistić Ruža, Bernardi Ida, Blašković Terezija, Braida Pavica, Dančević Lucija, Duboković Vinka, Maly Marija, Perinić Mandica, Petrov Nikica, Račić Ljubica, Spa- | venti Jelka, Srabotnak Franka, Trevisan Antica i Žamić- Zgonec Anka. Tri kandidatice nijesu uspjele. Propaganda za industriju stranaca. Novi prospekti o našem primorju. ' U cilju da se upoznaju prednosti i ljepote našeg primorja i da se što _ više popularišu naši historijsko umjetnički spomenici. Putnički Ured u Splitu izdaje | redovito male ukusne ilustrovane prospekte, koji ujedno služe strancima i domaćima za upute o saobraćajnim vezama i hotelima na primorju, te kao priručni vodić za pojedine gradove i stare spomenike našega pri- morja. Do sada je Putnički Ured izdao deset takovih prospekata : 1. Split, englesko izdanje (iscrpljeno); 2. Split, esperantsko izdanje (iscrpljeno); 3. Split, izdanje sa umjetničkim prilogom (Din. 3.—); 4. Glavne že- ljezničke i parobrođarske veze sa Splitom (iscrpijeno); 9. Split kroz istoriju (Din. 2.—) ; 6. Tarife za hotele, > automobile, kola i t. d. (iscrpljeno); 7. Popis hotela i konačišta na jugoslovenskom primorju, I. izdanje (is- crpljeno). 8. Salonae, Fiihrer durch die Ausgrabungen in Salonae, njem. izdanje sa tlorisom solinskih isko- pina. Din. 6.— ; 9. Trogir i njegovi spomenici (Din. 3.—) ; 10. Popis hotela i svratišta na jugoslovenskom primorju, IL. izdanje (iscrpljeno), (novo izdanje u pripremi). Sva su ta izdanja bogato ilustrovana, ma- lena 1 praktična. ) ž Ovih dana izišla su iz štampe još iri nova pros- pekta: br. 11. Der Palass des Kaisers Diokletian in Split. (8 str. sa 8 ilustracija Din. 2.—) br. 12. Split und Seine Umgebung (16 str. sa 17 ilustracija, Din. 4—); br. 18. Salonae, vodić po iskopinama starog Solina, sa planom znamenitih solinskih- iskopina i tumačem (20 str. sa 20 ilustracija Din. 5.—). Prospekt je napisan od najkompetentnijeg stručnjaka za Solinske iskopine Dr. M, Abramića, pomoćnika Mons. Bulića u arheološkom muzeju u Splitu. Do koji dan izlazi iz štampe br. 14 Hvar i njegovi spomenici, od Hvara- nina sveuč. prof. Dr. Grge Novaka (str. 14 sa 10 ilus- tracija Din 3.—). Svi se ovi prospekti mogu da nabave od Putničkog Ureda u Splitu, ako se uz naručbu po- šalje u pošt. markama gore označena cijena i suviše Din. 2.— za poštarinu i opremu. a Megjutim nalazi se u štampi: br. 15 Jugoslavi- sches Kiisteland, mali pregledni vodić za čitavo pri- morje, a u pripremi su još i slijedeća izdanja br. 16 Starohrvatski spomenici na primorju; br. 17 Splitski 4 Muzeji (Arheološki, etnografski i prirodoslovni muzej); zatim »Le Litoral Yougoslave“ te novo englesko, češko i poljsko izdanje prospekta Splita, pa vozni redovi tarile i t. d. e Uz ove prospekte ima još na zalihi i starijih izdanja Putničkog Ureda: Vodić po Splitu i okolici (Din. 98.—) i Praktischer Wegweiser durch Dalmatien (120 str. sa mnogo ilustracija, Din. 10.—).