zin — mame bi Strana 2. izborima u Dalmaciji, već danas naglasuje, da iste > smatra isključivo administrativnim izborima, pri kojim (= stranački vidici i probitci ne smiju igrati odlučne uloge, osobito s razloga što današnje dezolatno ekonomsko | tim podržavanjem komesarijata, imperativno zahijeva, da u buduća općinska zastupstva budu birani ponaj- bolji ljudi, bez obzira na stranačko opredjeljenje, jer jedino takova zastupstva mogu biti moralno kvali- fikovana da provedu toli nužno djelo asanacije i nor- malizacije naših općina“. Ovakovo zrelo shvatanje ovog problema prvi je preduvjet njegovog pravilnog riješavanja. Mi se nadamo, da će se i zdravi smisao dubrovačkog gragjanstva ispoljiti jednakim odlukama u ovoj stvari, jer samo sa ovakovim shvatanjima i sa ovakovim načinom rada možemo očekivati, da će i dubrovačka općina postati ono što bi želio svaki dobar dubrovački općinar. Sa našeg tržišta. Žito i brašno. . Uslijed velike potražnje iz Rumunjske cijene su na Novosadskoj berzi znatno poskočile. Dne 26. ov. mj. zabilježeni su slijedeći tečajevi: Pšenica 250-259, stari kukuruz 155, kukuruz za decembar/januar 115 sve frauko vojvogjanska utovarna stanica, mjera kod utovara, plaćanje uz duplikat tovarnog lista. — Eks- portni mlinovi notiraju brašno br. 0/450, 2/390, 4/359, 5/325, 6/285, 7/240 sve franko utovarna stanica u | Vojvodini. Manji su mlinovi za Din. 0:20 do 0:30 po "> klg jeftiniji. : dii: Cijene u. Gružu. Pšenica 300, kukuruz stari 220, # pasulj 300, sve franko obala Gruž, mjera kod utovara. o Brašno eksportnih mlinova: 0/515-520, 2/459-479, o 4/425, 5/340, 6/340. Bačko brašno berzanske tipe: | | | (0/475, 2/425, 51875, 6/320, 7/275 sve franko obala Gruž. Kolonijalna roba. , Šećer. Kartel tvornica šećera povisio je cijene za 10 para i danas notira kristalni Din. 12.40, kockasti Dini: 13.90. | Kaja. Rio Din. 40.50 do Din. 42.50, Santos superior Din. 49.— č Riža. Talijanska Gigante Din. 8.20, Splendor LOLA . - Domaći produkti. _Buhač. U ovom artiklu u zadnje vrijeme vlada mrtvilo jer nema potražnje. Bilo je nsšto prodaje na irščanskim pijacama od manje važnosti a i to samo I za bolju robu t. j. zatvoreni i poluzatvoreni, dok sa SE. otvorenim buhačem nije se trgovalo. Cijena na ovdaš- njem tržištu za otvoreni. Din. 10,—- do 10.50, za po- luzatvoreni D. 11.50. do 12.— a za zatvoreni D, 16.— Burzovni izvještaj. | New-York 56:40, Milano 2:29, Pariz 215, P 167, London 274. — Dinar 'u Ziirichu 9,19. | | * 2 > a a od ao | stanje dalmatinskih općina, prouzrokovano nezakoni- | “ sastanak, uzeo je riječ g. U prisutnog radidikalskog delegata. G. Bona ROVAČII LIST“ Razne vljesti | Općinski odbor. Sastanak prestavnika partija. — Bez gfadskih i župskih radikala. — I drugi odbili. Novi općinski upravitelj pozvao je na sastanak pastavnike mjesnih organizacija političkih partija, koje su učestvovale kod posljednjih izbora za Nar. Skup. štinu, a to radi dogovora o sastavu općinskog odbora, koji bi za trajanje komesarijata imao zamijenjivati općinsko vijeće. Ovaj sastanak održan je u ponedjeljak. Pozivu se nijesu odazvale organizacija radikalske stranke u gradu, kojoj je uprava demisionirala baš radi imenovanja sađanjeg općinskog upravitelja bez sporazuma sa rađikalima, te organizacija u Župi, koja se je solidarisala sa dubrovačkom mjesnom Oe snizarijo nn. Megjutim pristupio je g. L. Bona u ime gruške radi- kalske organizacije. — Pošto je g. Koprivica. otvorio Dr. Skvrce, koji je naročito pozdravio I prigovorio je načinu kako se zamišlja sastav odbora, te je prigovorio zahtjevu da se H.S.S. dade većina odbornika. Sa raznih strana postavljena su neka pitanja u svrhu informacije ali zaključak nije nikakav donešen, jer prestavnici drugih partija nijesu pristali uz predlog hrvatske pučke stranke, da se odmah pristupi obrazo- vanju toga odbora, nego su se pridržali dok se o stvari konsultuju u svojim organizacijama, Kako smo već javili, bilo je za predvigjati da će se naići na poteškoće u ovoj stvari. Dvije radikalske organizacije nijesu htjele da pristupe ni na sastanak, pa je već samim tim onemogućen sporazumni sastav toga odbora. Doznajemo da su poziv za sudjelovanje odbili takogjer i David. demokrate i samostalni demokrati. Političko kretanje. | Organizacija Radićevaca. “U nedjelju je održan sastanak mjesne organiza- . cije H. S. 54 na kojo: je biran novi odbor u koji su ušli gg. Dr. Miho Škvrce, proi. Rusko Mišetić, proi. Kolumbić, Bartul Galić, Mato Bessić i dr. Zaključeno je da se započme što življom agitacijom, osobito ob- zirom na skore općinske izbore. — Kako je poznato, u ovom radu mjesne organizacije.ne sudjeluje grupa en rt Kaju joe e=peo ee fo m a E. Bjelovučić, Dr. Poković i dr.). — Od bivših pristaša H.R.S.5S., nakon nove orijentacije, neki su pristupili iederalističkoj grupi Dr. Trumbića. Kao njihovi pres- tavnici ušli su u odbor za hiljadugodišnjicu gg. Penić i Kovač, — Opaža se, da se mjesna organizacija Hrv. Pučke Stranke vrlo susretljivo drži prama mjesnoj org. H. S. S5., i ako inače njihove. stranke megjusobno najoprečnije. Sa županije. Veliki Župan g. Dr. S. Knežević nalazi se na dopustu, a krozto vrijeme zamjenjuje ga obl. referent g. savj. Luger. o x u 5:50, sa Lopuda u 6:15, sa iz Slanoga 20, iz Trstenoga i Orašca 12, iz Zatona 8. dubrovačkog parobroda »Kumanovo“, koji je vozio Br. 47. Proslava hiljadugodišnjice. Odbor za proslavu saopćuje, da će susretljivošću ugledne tvrtke Banaz i Rusko na dan proslave paro- brodi , Naš“ polio prevažati učestnike proslave uz ene iz okolice u grad i to: iz Stona krenut će parobrod u 4 S. u jutro, iz Broca u 415 s., iz Slanoga u 5:35, iz Trstenoga u 6:30, iz Orašca u 6:50, iz Zatona u 7:15; sa Sipana u 5 s. sa Sugjurca, Koločepa u 6:50. — U slučaju povoljnog vremena iskrcat .će parobrodi učes- —— nike a Dubrovačkoj luci, inače u Gružu, odatle će in | istoga dana tačno u 5 s. vratiti kući. Cijena za po- —— lazak i povratak iznaša i to: iz Stona i Broća D. 30, vrlo povoljne cij Dan proslave javit će se pravodobno netom stigne dozvola od Ministarstva Vojnog, da se smije nad vra- tima od Pila sa strane od Placa Kralja Petra postaviti Spomen-ploča. Odlikovanja na »sKumanovu“ Ovih dana bili su odlikovani časnici i momčad I ministarsku pratnju Nj. V. kralja i kraljice na puto- vanju kroz Dalmaciju. Odlikovani su Antun Stanoš, inspektor Dubr. Plovidbe, i zapovjednik kap. Vicko Lujak ordenom Sv. Save IV. stepena ; Lujo Bruer, komesar, Jako Brbora,. prvi časnik i Karlo Mosetig, prvi strojar, ordenom Svetog Save V. stepena ; Miho Domjan, drugi časnik, Mato Perić i Pavao Pirih, dru- gi strojari, Antun Stipančić i Frano Barbier, treći strojari, te Milan Baletin, kadet, zlatnom medaljom za gragjanske zasluge; Marko Duzić, nostromo I. pa- lube, Ivo Radovanović, nostromo Il. palube, Simo Petković, nostromo stroja, Ivo Šoletić, šef konobara, Šime Mašar, L konobar i Miro Bezić, kuhar, te Niko Zaput, asistent stroja, srebrenom medaljom sa krunom; sva ostala momčad dobila su srebrenu medalju. | Naša Vojna muzika. Pišu nam iz publike: U svoje vrijeme osnovana je u Dubroviliku garnizonska vojua muzika I. stepena (po formaciji 50 muzičara), koju je na noge podigao širom Dalmacije i u Dubrovniku dobro poznati dota- danji kapelnik ,Dubrovačke gragjanske (srpske) mu- zike“ M.o Ivo Čižek, Nikada ta muzika nije postigla "SVOJE POTPUNO “vrojuU starije; i majveći brojanuzičara bio je nekada četrdeset. Pre izvesnog vremena redu- š čirana je ova muzika na drugi stepen. U megjuvre- menu je M.o Čižek (po svojoj želii) premešten posle skoro 30 godišnjeg boravka u Dubrovniku u Splitsku vojnu muziku. Tiho i skoro neopaženo isčezao je g. Čižek iz Dubrovnika. I za vreme kad je muzika bila IL. ] stepena, kao bieh muzika, bila je neko vreme po silama, kojima je raspolagala, veoma dobra, ali orhestar nikada nije postigao onu visinu i jačinu, koju bi bio mogao, da je bilo i dobrih sila za isti, kao što je bilo za bleh, usled čega je zarada bila neznatna, i broj seljaci iz Stona, Česvinice i Kuta, ito najprimitivnijim Ž načinom : ostima, šiljcima, kučulam napravlienim od drveta, ili prostog željeza, jamkam pai košičanjem. Na taj bi način ulovili puno ribe u solilam na Opću štetu ribarstva. Osobito bi se nalovilo Puno ribe, a mnoštvo bi izginulo, a da se itko okoristi, kad bi s u solilam smrzlo more. Solila su po tome bila štetna po ribarstvo, jer ne samo što bi se pustopašno riba ribala, da li bi za vrijeme velike studeni, kad bi zale- dilo, silna riba crkla. i , 2 Čim bi riba oćućela studen u solilam, stala bi tražiti dubije položaje, ali prostrane palude, službenice guvna kao i konali, što ove spajaju ne bi dopustili, da se riba snagje ma dubljem i gdje biih zatekao led, tu bi se okočamile. Ako bi ilje koja bila na dubljem položaju, pa Di studen popuštila, spasila bi se iokri- jepila. Nu što bi ledu izbjeglo, to bi ribaru zapalo Doznav dubrov. vlada za takovo utamanjivanje riba, a istodobno i kvarenje brijegova u solilam, izda strogi naredbu god. 1429. na 5. oktobra, po kojoj nitko nije smio ribati u solilam pod prijetnjom globe. Od tada bi vrata od solila kroz cijelu zimu stala otvorena a da riba može, oćuti li studen, vani u more ia), Nego tečajem vremena ta zabrana pošla u zaborav, a seljaci bi kriomice išli i ribali u solilam. Zato opet dubrovačka repuplika izdade naredbu god. 1434. na Zhi januara, po kojoj se strogo zabranjuje ribanje u solilam, jer da je to ribanje na štetu općeg razvi- janja ribarstva. Valjda je ta zabrana imala dugo vre. mena svoju snagu, kad tek nabasujemo u Libri Crocei god. 1492. na 12. septembra na naredbu, po kojoj se strogo zabranjuje ribanje u solilam ne samo selja- cima, da /t i samim činovnicima solila ; pače u istoj se naredbi kaže, da če svaki tražilac dobiti beškeš od globe, a pisar, te bi premučao ill zabašurio tužbu, da će biti otpušten iz službe. Neka vide ona gospoda, koja danas imaju duž. nost, da nadziraju ovu bogatu granu našeg gospodar. stva, da se je već u ona vremena dubrov. repuplika vrhu toga brinula, mnogo više nego se je brinula bivša država a negoli se brinu i danas. Nije čuda uz ovakovu pažnju, da je u stonj. Mladinama, što no se kaže sama riba u lagje skakala. Padom repuplike du- brovačke, pale su i njezine naredbe u pogled mnogih stvari. G iota je zabacivati neke naredbe te su na opću korist. Sto je dobro i korisno, to treba čuvati I poć bivšom državom A. U. bilo je u početku pusio- pašno ribafije u Mladinama, al tek negdje pri svrsi 19 vijeka zabraniše ribanje u solilam, pače narediše da se vrata soliila drže po čitavu zimu otvorena, a da se riba može slobodno krećali, izlaziti i ulaziti u more i solila. Bilo je i ima ribe u stonj. Mladinama i danas. Sijećam, a to neću nikad zaboraviti god. 1888. po _. Martinu danu smrzla su se bila solila. U solilam su nahitali na kvintale ribe, da su seljaci po pune sepete u Česvinicu na mazgama nosili. U Stonu su se i naj- siromašnije kuće najele oborite ribe, a poslalo se je mnogo toga u Dubrovnik i okolicu, ĆI Pričali su mi stara čeljad sa Brodaca, da bi oni išli u svako doba dana, a i noću pod Svijeću (dokes) ko u Božji vrt, te bi ostima nabili: smuduta, cipola, Ovrata i druge oveće ribe po pol lagje. Neću nigda zaboraviti ovaj dogogjaj. Bilo negdje o Božićnim blag- danima. Otišla nas klapa iz Stona na Broce, da se malko progjemo. Iza mrsnih dana uželjeli se lijepe ribe. Tu želju izrazili na Brocima, Isti čas jedan će se otisnuti lagjom i ostima u Mladine. Nije prošlo debelo pol sata, evo ga natrag. Sjatismo se svi na obalu, al imamo što i vigjeti,. U lukoći pleštu repom cipoli širji, nego su dulji, a na pajulu leže smuduti od naručaja puštavajući crljenu, al hladnu krv, iz rane zadate im ostima. Na drugome mjestu vidimo ovrate, gdje još duhate otvaraju svoje crljene škrge. Mi se dadosmo u igru na boče, dok se je u jednoj kući varila i pekla | riba, a bilo je nekib, te su i kući ponijeli. Ako je | ovakav ulov bio po danu, što da kažemo po mraku, | noču pod dokes? Nije nitko uzalud svijećalo užegao TI pa taman se dvadeset pasa od sela odalečiv. di i prije rata zabranjivalo se je ribanje u Mladi- | ama mrežicama, a navlastito šabakama. Uz svu za- 1 branu kriomčarilo se. Sijećam se dobro, da mi je II pričao jedan iz Dola, da je stavio na škat novu šabaku u Oči nekog velikog posta. Doyukao se noću u Mla- dine, te u nekoliko posta nahvatio toliko ribe, da je morao poći u Dubrovnik, da ju proda i da je uhvatio toliko za ribu, koliko ga je nova armana šabaka zapala uza sve što su pili i jeli po volji. I danas ima ribe u stonj. Mladinam, al ne više ko nekad. U vrijeme rata neprestano su procjegjivali mrežicama- more u Mladinama, a opet su neprestano i parobrodi, u onom tijesnom fjordu mješali more, pa I je ribe nestalo- u onoj kolikoći, što je nekad bilo. na se opet više pažnje i strogosti, što se opaža, BONI i a danas, opet će se riba umnožiti, te će . ta niej inij: 4 Skroz njihova njiva, opet uskrisiti i idan. i Bročani! Čuvajte, kao što su vaši stari čuvali za ka gospodare, tu bogatu njivu, te ne dopuštite Ti- | anje u Mladinama sa šabakama, bucanjem i bliska- njem, dok ostima i dokesom. pa i Ž , « ima | , Pa 1 parangalom možete in oboritu ribu, a da se ne danilo Nele zalo“ Sdja, jer osti i parango ne utamanjuje ribarstvo. 3 V. Fortunić, učitelj. ik JE SLO