zin —
mame

bi Strana 2.

izborima u Dalmaciji, već danas naglasuje, da iste
> smatra isključivo administrativnim izborima, pri kojim
(= stranački vidici i probitci ne smiju igrati odlučne uloge,
osobito s razloga što današnje dezolatno ekonomsko

| tim podržavanjem komesarijata, imperativno zahijeva,
da u buduća općinska zastupstva budu birani ponaj-
bolji ljudi, bez obzira na stranačko opredjeljenje,
jer jedino takova zastupstva mogu biti moralno kvali-
fikovana da provedu toli nužno djelo asanacije i nor-
malizacije naših općina“.

Ovakovo zrelo shvatanje ovog problema prvi je
preduvjet njegovog pravilnog riješavanja. Mi se nadamo,
da će se i zdravi smisao dubrovačkog gragjanstva
ispoljiti jednakim odlukama u ovoj stvari, jer samo sa
ovakovim shvatanjima i sa ovakovim načinom rada
možemo očekivati, da će i dubrovačka općina postati
ono što bi želio svaki dobar dubrovački općinar.



Sa našeg tržišta.
Žito i brašno. .

Uslijed velike potražnje iz Rumunjske cijene su
na Novosadskoj berzi znatno poskočile. Dne 26. ov.
mj. zabilježeni su slijedeći tečajevi: Pšenica 250-259,
stari kukuruz 155, kukuruz za decembar/januar 115
sve frauko vojvogjanska utovarna stanica, mjera kod
utovara, plaćanje uz duplikat tovarnog lista. — Eks-
portni mlinovi notiraju brašno br. 0/450, 2/390, 4/359,
5/325, 6/285, 7/240 sve franko utovarna stanica u
| Vojvodini. Manji su mlinovi za Din. 0:20 do 0:30 po
"> klg jeftiniji. :

dii: Cijene u. Gružu. Pšenica 300, kukuruz stari 220,
# pasulj 300, sve franko obala Gruž, mjera kod utovara.
o Brašno eksportnih mlinova: 0/515-520, 2/459-479,
o 4/425, 5/340, 6/340. Bačko brašno berzanske tipe:
|
|
|



(0/475, 2/425, 51875, 6/320, 7/275 sve franko obala Gruž.

Kolonijalna roba. ,
Šećer. Kartel tvornica šećera povisio je cijene za
10 para i danas notira kristalni Din. 12.40, kockasti
Dini: 13.90. |
Kaja. Rio Din. 40.50 do Din. 42.50, Santos
superior Din. 49.— č
Riža. Talijanska Gigante Din. 8.20, Splendor

LOLA

. - Domaći produkti.
_Buhač. U ovom artiklu u zadnje vrijeme vlada
mrtvilo jer nema potražnje. Bilo je nsšto prodaje na
irščanskim pijacama od manje važnosti a i to samo
I za bolju robu t. j. zatvoreni i poluzatvoreni, dok sa
SE. otvorenim buhačem nije se trgovalo. Cijena na ovdaš-
njem tržištu za otvoreni. Din. 10,—- do 10.50, za po-
luzatvoreni D. 11.50. do 12.— a za zatvoreni D, 16.—
Burzovni izvještaj. |

New-York 56:40, Milano 2:29, Pariz 215, P
167, London 274. — Dinar 'u Ziirichu 9,19. | | *

2 >

a a od ao

| stanje dalmatinskih općina, prouzrokovano nezakoni- |

“ sastanak, uzeo je riječ g. U
prisutnog radidikalskog delegata. G. Bona



ROVAČII LIST“

Razne vljesti |
Općinski odbor.
Sastanak prestavnika partija. — Bez gfadskih
i župskih radikala. — I drugi odbili.

Novi općinski upravitelj pozvao je na sastanak
pastavnike mjesnih organizacija političkih partija, koje
su učestvovale kod posljednjih izbora za Nar. Skup.
štinu, a to radi dogovora o sastavu općinskog odbora,
koji bi za trajanje komesarijata imao zamijenjivati
općinsko vijeće. Ovaj sastanak održan je u ponedjeljak.
Pozivu se nijesu odazvale organizacija radikalske
stranke u gradu, kojoj je uprava demisionirala baš
radi imenovanja sađanjeg općinskog upravitelja bez
sporazuma sa rađikalima, te organizacija u Župi, koja se
je solidarisala sa dubrovačkom mjesnom Oe snizarijo nn.
Megjutim pristupio je g. L. Bona u ime gruške radi-

kalske organizacije. — Pošto je g. Koprivica. otvorio
Dr. Skvrce, koji je naročito
pozdravio I
prigovorio je načinu kako se zamišlja sastav odbora,
te je prigovorio zahtjevu da se H.S.S. dade većina
odbornika. Sa raznih strana postavljena su neka pitanja
u svrhu informacije ali zaključak nije nikakav donešen,
jer prestavnici drugih partija nijesu pristali uz predlog
hrvatske pučke stranke, da se odmah pristupi obrazo-
vanju toga odbora, nego su se pridržali dok se o
stvari konsultuju u svojim organizacijama,

Kako smo već javili, bilo je za predvigjati da
će se naići na poteškoće u ovoj stvari. Dvije radikalske
organizacije nijesu htjele da pristupe ni na sastanak, pa
je već samim tim onemogućen sporazumni sastav toga
odbora. Doznajemo da su poziv za sudjelovanje odbili

takogjer i David. demokrate i samostalni demokrati.

Političko kretanje.
| Organizacija Radićevaca.

“U nedjelju je održan sastanak mjesne organiza- .

cije H. S. 54 na kojo: je biran novi odbor u koji su
ušli gg. Dr. Miho Škvrce, proi. Rusko Mišetić, proi.
Kolumbić, Bartul Galić, Mato Bessić i dr. Zaključeno
je da se započme što življom agitacijom, osobito ob-

zirom na skore općinske izbore. — Kako je poznato,
u ovom radu mjesne organizacije.ne sudjeluje grupa
en rt Kaju joe e=peo ee fo m a E.
Bjelovučić, Dr. Poković i dr.). — Od bivših pristaša

H.R.S.5S., nakon nove orijentacije, neki su pristupili

iederalističkoj grupi Dr. Trumbića. Kao njihovi pres-
tavnici ušli su u odbor za hiljadugodišnjicu gg. Penić
i Kovač, — Opaža se, da se mjesna organizacija Hrv.
Pučke Stranke vrlo susretljivo drži prama mjesnoj org.
H. S. S5., i ako inače njihove. stranke megjusobno
najoprečnije.
Sa županije.
Veliki Župan g. Dr. S. Knežević nalazi se na
dopustu, a krozto vrijeme zamjenjuje ga obl. referent
g. savj. Luger. o

x

u 5:50, sa Lopuda u 6:15, sa

iz Slanoga 20, iz Trstenoga i Orašca 12, iz Zatona 8.

dubrovačkog parobroda »Kumanovo“, koji je vozio

Br. 47.
Proslava hiljadugodišnjice.
Odbor za proslavu saopćuje, da će susretljivošću
ugledne tvrtke Banaz i Rusko na dan proslave paro-
brodi , Naš“ polio prevažati učestnike proslave uz
ene iz okolice u grad i to: iz Stona
krenut će parobrod u 4 S. u jutro, iz Broca u 415 s.,
iz Slanoga u 5:35, iz Trstenoga u 6:30, iz Orašca u
6:50, iz Zatona u 7:15; sa Sipana u 5 s. sa Sugjurca,
Koločepa u 6:50. — U
slučaju povoljnog vremena iskrcat .će parobrodi učes- ——
nike a Dubrovačkoj luci, inače u Gružu, odatle će in |
istoga dana tačno u 5 s. vratiti kući. Cijena za po- ——
lazak i povratak iznaša i to: iz Stona i Broća D. 30,



vrlo povoljne cij

Dan proslave javit će se pravodobno netom stigne
dozvola od Ministarstva Vojnog, da se smije nad vra-
tima od Pila sa strane od Placa Kralja Petra postaviti
Spomen-ploča.
Odlikovanja na »sKumanovu“

Ovih dana bili su odlikovani časnici i momčad

I

ministarsku pratnju Nj. V. kralja i kraljice na puto-
vanju kroz Dalmaciju. Odlikovani su Antun Stanoš,
inspektor Dubr. Plovidbe, i zapovjednik kap. Vicko
Lujak ordenom Sv. Save IV. stepena ; Lujo Bruer,
komesar, Jako Brbora,. prvi časnik i Karlo Mosetig,
prvi strojar, ordenom Svetog Save V. stepena ; Miho
Domjan, drugi časnik, Mato Perić i Pavao Pirih, dru-
gi strojari, Antun Stipančić i Frano Barbier, treći
strojari, te Milan Baletin, kadet, zlatnom medaljom
za gragjanske zasluge; Marko Duzić, nostromo I. pa-
lube, Ivo Radovanović, nostromo Il. palube, Simo
Petković, nostromo stroja, Ivo Šoletić, šef konobara,
Šime Mašar, L konobar i Miro Bezić, kuhar, te Niko
Zaput, asistent stroja, srebrenom medaljom sa krunom;
sva ostala momčad dobila su srebrenu medalju. |

Naša Vojna muzika.
Pišu nam iz publike: U svoje vrijeme osnovana
je u Dubroviliku garnizonska vojua muzika I. stepena
(po formaciji 50 muzičara), koju je na noge podigao
širom Dalmacije i u Dubrovniku dobro poznati dota-
danji kapelnik ,Dubrovačke gragjanske (srpske) mu-
zike“ M.o Ivo Čižek, Nikada ta muzika nije postigla
"SVOJE POTPUNO “vrojuU starije; i majveći brojanuzičara
bio je nekada četrdeset. Pre izvesnog vremena redu- š
čirana je ova muzika na drugi stepen. U megjuvre-
menu je M.o Čižek (po svojoj želii) premešten posle
skoro 30 godišnjeg boravka u Dubrovniku u Splitsku
vojnu muziku. Tiho i skoro neopaženo isčezao je g.
Čižek iz Dubrovnika. I za vreme kad je muzika bila IL. ]
stepena, kao bieh muzika, bila je neko vreme po
silama, kojima je raspolagala, veoma dobra, ali orhestar
nikada nije postigao onu visinu i jačinu, koju bi bio
mogao, da je bilo i dobrih sila za isti, kao što je
bilo za bleh, usled čega je zarada bila neznatna, i broj













seljaci iz Stona, Česvinice i Kuta, ito najprimitivnijim

Ž načinom : ostima, šiljcima, kučulam napravlienim od
drveta, ili prostog željeza, jamkam pai košičanjem.
Na taj bi način ulovili puno ribe u solilam na Opću
štetu ribarstva. Osobito bi se nalovilo Puno ribe, a
mnoštvo bi izginulo, a da se itko okoristi, kad bi s
u solilam smrzlo more. Solila su po tome bila štetna
po ribarstvo, jer ne samo što bi se pustopašno riba
ribala, da li bi za vrijeme velike studeni, kad bi zale-
dilo, silna riba crkla. i ,
2 Čim bi riba oćućela studen u solilam, stala bi
tražiti dubije položaje, ali prostrane palude, službenice
guvna kao i konali, što ove spajaju ne bi dopustili,
da se riba snagje ma dubljem i gdje biih zatekao led,
tu bi se okočamile. Ako bi ilje koja bila na dubljem
položaju, pa Di studen popuštila, spasila bi se iokri-
jepila. Nu što bi ledu izbjeglo, to bi ribaru zapalo
Doznav dubrov. vlada za takovo utamanjivanje riba,
a istodobno i kvarenje brijegova u solilam, izda strogi
naredbu god. 1429. na 5. oktobra, po kojoj nitko nije
smio ribati u solilam pod prijetnjom globe. Od tada
bi vrata od solila kroz cijelu zimu stala otvorena
a da riba može, oćuti li studen, vani u more ia),
Nego tečajem vremena ta zabrana pošla u zaborav,
a seljaci bi kriomice išli i ribali u solilam. Zato opet
dubrovačka repuplika izdade naredbu god. 1434. na
Zhi januara, po kojoj se strogo zabranjuje ribanje
u solilam, jer da je to ribanje na štetu općeg razvi-
janja ribarstva. Valjda je ta zabrana imala dugo vre.
mena svoju snagu, kad tek nabasujemo u Libri Crocei
god. 1492. na 12. septembra na naredbu, po kojoj se
strogo zabranjuje ribanje u solilam ne samo selja-
cima, da /t i samim činovnicima solila ; pače u istoj
se naredbi kaže, da če svaki tražilac dobiti beškeš

od globe, a pisar, te bi premučao ill zabašurio tužbu,
da će biti otpušten iz službe.

Neka vide ona gospoda, koja danas imaju duž.
nost, da nadziraju ovu bogatu granu našeg gospodar.
stva, da se je već u ona vremena dubrov. repuplika
vrhu toga brinula, mnogo više nego se je brinula
bivša država a negoli se brinu i danas. Nije čuda uz
ovakovu pažnju, da je u stonj. Mladinama, što no se
kaže sama riba u lagje skakala. Padom repuplike du-
brovačke, pale su i njezine naredbe u pogled mnogih
stvari. G iota je zabacivati neke naredbe te su na
opću korist. Sto je dobro i korisno, to treba čuvati
I poć bivšom državom A. U. bilo je u početku pusio-
pašno ribafije u Mladinama, al tek negdje pri svrsi
19 vijeka zabraniše ribanje u solilam, pače narediše
da se vrata soliila drže po čitavu zimu otvorena, a da
se riba može slobodno krećali, izlaziti i ulaziti u more
i solila. Bilo je i ima ribe u stonj. Mladinama i danas.

Sijećam, a to neću nikad zaboraviti god. 1888. po _.

Martinu danu smrzla su se bila solila. U solilam su
nahitali na kvintale ribe, da su seljaci po pune sepete
u Česvinicu na mazgama nosili. U Stonu su se i naj-
siromašnije kuće najele oborite ribe, a poslalo se je
mnogo toga u Dubrovnik i okolicu,

ĆI Pričali su mi stara čeljad sa Brodaca, da bi oni
išli u svako doba dana, a i noću pod Svijeću (dokes)
ko u Božji vrt, te bi ostima nabili: smuduta, cipola,
Ovrata i druge oveće ribe po pol lagje. Neću nigda
zaboraviti ovaj dogogjaj. Bilo negdje o Božićnim blag-
danima. Otišla nas klapa iz Stona na Broce, da se
malko progjemo. Iza mrsnih dana uželjeli se lijepe
ribe. Tu želju izrazili na Brocima, Isti čas jedan će se
otisnuti lagjom i ostima u Mladine. Nije prošlo debelo
pol sata, evo ga natrag. Sjatismo se svi na obalu, al



imamo što i vigjeti,. U lukoći pleštu repom cipoli širji,
nego su dulji, a na pajulu leže smuduti od naručaja
puštavajući crljenu, al hladnu krv, iz rane zadate im
ostima. Na drugome mjestu vidimo ovrate, gdje još
duhate otvaraju svoje crljene škrge. Mi se dadosmo
u igru na boče, dok se je u jednoj kući varila i pekla |
riba, a bilo je nekib, te su i kući ponijeli. Ako je |
ovakav ulov bio po danu, što da kažemo po mraku, |
noču pod dokes? Nije nitko uzalud svijećalo užegao TI
pa taman se dvadeset pasa od sela odalečiv. di

i prije rata zabranjivalo se je ribanje u Mladi- |
ama mrežicama, a navlastito šabakama. Uz svu za- 1
branu kriomčarilo se. Sijećam se dobro, da mi je II
pričao jedan iz Dola, da je stavio na škat novu šabaku
u Oči nekog velikog posta. Doyukao se noću u Mla-
dine, te u nekoliko posta nahvatio toliko ribe, da je
morao poći u Dubrovnik, da ju proda i da je uhvatio
toliko za ribu, koliko ga je nova armana šabaka zapala
uza sve što su pili i jeli po volji.

I danas ima ribe u stonj. Mladinam, al ne više
ko nekad. U vrijeme rata neprestano su procjegjivali
mrežicama- more u Mladinama, a opet su neprestano
i parobrodi, u onom tijesnom fjordu mješali more, pa I
je ribe nestalo- u onoj kolikoći, što je nekad bilo.
na se opet više pažnje i strogosti, što se opaža,
BONI i a danas, opet će se riba umnožiti, te će .
ta niej inij: 4 Skroz njihova njiva, opet uskrisiti i

idan. i

Bročani! Čuvajte, kao što su vaši stari čuvali za
ka gospodare, tu bogatu njivu, te ne dopuštite Ti- |
anje u Mladinama sa šabakama, bucanjem i bliska-

njem, dok ostima i dokesom. pa i Ž

, « ima | , Pa 1 parangalom možete
in oboritu ribu, a da se ne danilo Nele zalo“
Sdja, jer osti i parango ne utamanjuje ribarstvo. 3

V. Fortunić, učitelj.









ik JE SLO