jego oo, prog . Strana 2. : mjere kod tadašnjih turskih vlasti, riješilo to važno pitanje i da se reguliše i pročisti ko- strano zemljište, da bi se zajednički Tito rijeke Bojane kao jedini put, kojim bi se suvišna voda iz skadarskog jezera udaljavala i osušilo pro- strani koje je sada za svako obragjivanje isključeno. Tada je bio veći dio jezera još u turskim rukama, Zato se s nekim pravom i nadala Crnagora, da će se privoljeti Turci na iaj važni ekonomski korak. . Pred sami balkanski rat svakako se bilo počelo nešto sa strane mladoturske vlade da se radi ozbiljnije u tom pravcu. Neko Francusko-Belgiisko društvo dobija povlasticu za regulisanje rijeke Bojane, podizanje pri. staništa i keja u Skadru i neke sitnije radove, Neki sti poslovi bili ćak već i uzeti u rad, izragjeni pla- novi za iste i šta više Turska je pozvala i Crnugoru da sudjeluje u preduzetim poslovima u koliko ona može i u koliko se nje bude ticalo. Danas se o tome važnome pitanju mora razgovarati s nasljednicom turske države u našem susjedstvu prema Crnojgori, sa no: vom Albanijom. i . Prije svega regulisanje Bojane stoji u najtješnjoj vezi s regulisanjem glavne dvije njezine pritoke — Kiri i Drinače — i prvog korita rijeke Drin. Rijeka Drin, morala bi se vratiti i uputiti svojim starim ko- ritom, a Kir regulisati da nezatrpava Bojanu. Na ovaj način voda jezera bi se spustila za 3—4 metra, Najglavnija prednost isušenja skadarskog jezera regulisanjem rijeke Bojane pred spomenutim tunel- skim isušenjem, je u tome što bi regulisanjem Bojane za plovidbu Podgorica i Rijeka Crnojevića bile spo- jene sa oivorenim morem, pa bi tako jeftinim paro- brodarskim saobraćajem preko skadarskog jezera i rijeke Bojane utjecali mnogo na ekonomski razvitak cijele Crnegore. Tunelskim isušenjem istina dobilo bi se više plodne zemlje i vođene snage, ali prednost plovidbe na skadarskom jezeru i rijeci Bojani ođ kud i kamo je većeg zamašaja za napredak i razvoj koliko Crne- gore toliko i skadarske okojice. U zadnje vrijeme ovaj važni problem mnogo se ističe te regulisanje rijeke Bojane uzelo se je kao ključ tog riješenja. Zauzimanjem samog Njegovog Veličanstva Kralja Aleksandra, nade je da će se skoro vjekovni. ovaj pro- . blem sretno riješitt u interesu razvitka i sretnije bu- dućnosti i Crnegore i Albanije. Razne vijesti. “Konierencija Male Antante u Dubrovniku. Beogradsko ,Vreme“ javlja, da će se | koncem januara održati u Dubrovniku konferen- . cija Male Antante. Potanje u dojdućem broju. Na znanje našim čitateljima. pretplatnicima i 1) Dojduči broj izaći će zbog božićnih blagdana > kao dvobroj sa raznolikim sadržajem za 23. decembra, o uoči Badnjeg-dana. 2) Kroz dojduće dane primit će svi pretplatnici ispunjene čekove za podmiru pretplate do kraja go- Bu dine. Molimo gg. pretplatnike“da tu isplatu izvrše odmah. DUBROVAČKI LIST“ 3) Pretplatnicima u Americi, koji su primili opo- mene, a ne podmire pretplatu do 31.XIl., obustavit ćemo slanje lista od nove godine, Naši nam pretplat- nici u inostranstvu duguju preko 20.000 Din. i tim je| naš list znatno oštećen. 4) Početkom nove godine imenovat ćemo povje- renike u raznim mjestima dubrovačke oblasti, koji će se brinuli za obaviještavanje lista i sakupljanje novih pretplatnika. Tim će naš list dobiti i na proširenosti i na informalivnosti, Tokom godine isto će se izvršiti i u mostarskoj oblasti, a u zetskoj oblasti već sada imamo lijep broj pretplatnika i prijatelja lista. 5) U dojdućoj godini izvršit ćemo stanovite pro- mjene u listu tako da ćemo još bolje moći udovoljiti našim pretplatnicima, ali zato svim onim, koji ne plate pretplatu, obustavit će se list, a naša potraživanja u- tjerali ćemo sudskim putem, Program proslave, Kako nam odbor javlja, proslava hiljadugodiš- njice obavit će se po. ovom programu : 1.) Subota, 12. decembra 1925. : U 7 sati na večer koncerat Vojne glazbe na Brsaljama ; U 7!/2 sati bak- ljada, povorka i rasvjeta; U 8 sati na večer svečana Akademija u Bondinom kazalištu. 2.) Nedjelja, 13. decembra 1925.: U 7 sati u jutro Sokolska glazba obilazi grad; U 8 sati u jutro Odbor sa Sokolskom glazbom dočekuju učesnike pro- slave u dubrovačkoj luci; U 9 sati u katedrali sve- čani Te Deum uzsudjelovanje Odbora, civilnih, vojnih: i duhovnih vlasti, te gragjanstva. Iza blagodarenja po- zdravni govor predsjednika Odbora preč. Dn. Antuna kan. Liepopili pred spomen-pločom, zatim otkriće spomen-ploče i prigodni govori. Iza toga koncerat Sokolske i Vojne glazbe do 12 sati. Poslije podne domaće zabave u mjesnim društvima. Knjižara i papirnica 1, Dovranića na Placi Kralja Petra odlučila je, da u počast ove proslave izda ukusno opremljenu šiampanu spomenicu, ukrašenu prigodnim slikama i sadržajem, koja će ujedno služiti kao pro- gram svečanosti. Spomenica će se prodavati na dane proslave uz vrlo jeftinu cijenu po gradu. Dne 12. 0. mj. na 8 sati na večer bit će u Bon- dinom kazalištu svečana Akademija uz blagohotno sudjelovanje naše Filharmonije. Odbor je odredio sasvim neznatne cijene (za gjake i vojnike: Dim“ 5.) sjeđato“ tr parketu-Dim-15-==a—; PO. povratku. naše .parlameniarne delegacije sa. mjesto u loži Din. 10.—). Dne 13. 0. mj. vozit će parobrodi Jadranske plo- vidbe uz posve jeftinu cijenu * učesnike proslave iz Stona do Zatona u Dubrovnik i natrag. — Istog dana odredila je i ovdašnja Autogaraža Kessler iznimnu ci- jenu od Din. 15.— za vožnju iz Cavtata u Dubrovnik. Vjenčani. Na 6, ov. mj. vjenčao se je g. Mato Petrović sa g.gjicom Gjildom Brbora. peko Br. 49, zi kana joe f Trgovačko Privredničko Udruženje obratilo se na Sresko Poglavarstvo, da trgovačke radnje budu otvorene 13, 20 i 27 prosinca kao i3 si- ječnja, radi Božićnih praznika. Preminuli. U subotu je preminula Roze ud. Glavič, g. Boža Glavića. U lijepi sprovod, Naši odjeci. Splitsko »Novo Doba«_i osječki »Hrvatski List« donose sadržaj članka vič. D. N. Gjivanovića o Gun. dulićevim kćerima, koji je izašao u podlistku mašeg lista. — Sarajevski »Jugoslavenski List« donosi sadr. žaj članka g. V. Fortunića o ribanju u stonjskim Mila. dinama, koji je izašao u podlisiku našeg lista, — Razni lislovi prenašaju naše vijesti, a neki redovno donose naš fržni izvještaj u cjelini (kao n. pr. beo. gradski »Privr. Pregled« i dr.) Saopćenje odhora privatnih potrošača, Po dobivenom mandatu Odbor je odmah dne 6. XI. t. g. poduzeo sve korake, da informiše i po. takne nadležnu vlast, da maksimira cijene privatnim potrošaćima električne struje. Prema tome je odbor dne 6. XI. podnio Sreskom Poglavarstvu obrazloženi i ispravan potkrijepljeni podnesak za maksimiranje cijena. Odbor je nadalje preispitao račune električne majka | ponedjeljak joj je bio priregien centrale u pogledu cijene koštanja, te je dne 12. XI, na sasma jasan način prikazao posebnim podneskom Sreskom Poglavarstvu neopravdanost zahtjeva povišice cijene struji, Uslijed poduzetih koraka Sresko je Po. glavarstvo sazvalo anketu za dan 14, novembra, gdje se je raspravljalo o ovome pitanju. Nakon ankete Sresko Poglavarstvo zatražilo je mijenje uredovnog vještaka, Općine i Trgovačko-Obrtničke Komore, pa je zatim imalo, da sve ovo čim prije proslijedi Županiji za konačno riješenje. Po mišljenju Odbora, Vlasti su previše oduljile sa riješenjem ovog vrlo važnog pitsnja za potrošaće, koji su tako izloženi samovolji električne centrale, koja je izdala nove račune sa neopravdanom povišicom, Odbor se svakog dana nada, da će konačno ipak nadležna Županijska Vlast izdati povoljno riješenje za potrošaće, jer se sa strane Odbora pružilo sve poire- bite podaike, koji su omogućivali brzo riješenje a prema kojima je jasno i nedvojbeno utvrgjeno, da su u svakom pogledu sasvim neopravdani i netemeljiti zahtjevi Električne Centrale za povišicu cijene struji. Dok Županijska Vlast ne izda riješenje, prepo- ruča se potrošaćima, da ne plaćaju povišicu. ' Odbor Privatnih Potrošača. Kosierov predlog o iseljeničkoj banci. interparlamentarne Unije u Washingtonu, pitanje maših američkih iseljenika opet je predmetom jačeg intere- Sovanja, a napose, od kada je o tome šef naše dele- gacije podnio izvještaj Kruni i Vladi. | Poznati financijski stručnjak Lj. St. Kosier, po- duzeo je Ministarskom Savjetu jedan konkretan predlog O osnivanju Povlaštene Iseljeničke Banke Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koja bi po njegovom miš- ljenju bila matica za ekonomsku i kreditnu organi- zaciju naših iseljenika, a napose za povratnikei naše kolonisie iz pasivnih krajeva. 1898. god. primi se prof. Vučetić, i ako nerado, inferinalue uprave dubrov. gimnazije, ali i pored sve osobite pohvalnice od starije vlasti za dobar uspjeh, Policajno-klerikalni sistem austrijski ipak ne dopusti g. > Vučetiću da dobije mjesto stalnog upravitelja, A U novembru 1902., zbog toga što je pošao bio u Susret pok, Antunu Fabrisu, na jednu staciju pred Dubrovnikom na povratku Fabrisovu iz Dubrovnika prije njegova uapšenja, Pokrajinski školski nadzornik Mihovil Zavadlal i dalmat. namjesnik Handel, predlo- žiše umirovljenje Vučetićevo. Posljedica bi, da je on 1. avg. 1908. zbilja bio umirovljen, prošavši najgore u aferi zbog pjesme pok. Uroša Trojanovića ,Bokeška noć“, objelodanjene u »Srgju«, kao žrtva sistema ondašnjeg. ' Prije no prešjemo na popis glavnih književnih radnja prof. Vučetića, spomenućemo i to, da je on bio i jedan od prvih i glavnih osnivača »Dubrovačkog Radničkog Društva“. U prvoj društvenoj upravi god, 1874. bio je drugim tajnikom, dok je prvim bio pok. Dr. Pero Čingrija, koji se je docnije Ameriku, gdje je i umro. Lanjske godine slavio je naš profesur, S SOsp. Jozom vit. Rešetarom o sv. Vlahu 50-godiš- njicu od izbora za festanjula (priregjivača svečanosti) pri proslavi dubrovačkog Pokrovitelja, Glavnim zauzimanjem 80Sp. prof, Vučetića osno- vano je u nas Dubrovačko Učeno Društvo Sv. Vlaho“, i konstuisalo se je 30, nov. 1923. Od tada je nepre- stano naš stari profesor predsjednik rečenog društva i najistrajniji radnik za njegov uspjeh i napredak, I po- a predsjednikom pok. Jero Savasta sa cijelom A porodicom preselio u zajedno . red sve nemile apatije našijeh ljudi od pera i nauke, i slaba odaziva sa strane gragjanstva, društvo je, naj- više zaslugom prof, Vučetića, održalo već nekoliko besplatnih predavanja i stručnijeh sastanaka, te je od- | . lučilo kroz kratko vrijeme izdati i prvu svesku svoga »Glasnika«, što će svak, ko-dostojno cijeni prošlost o Dubrovnika i želi našem gradu u budućnosti ono mjesto, koje mu po pravu pripada, ovu vijest rada i napretka društvenog s radošću i zadovoljstvom dočekati, Spo- menućemo uzgred da nas je svojim učenim društvom znatno preteklo Skoplje, koje je bilo, istina, nekad prijestonicom cara Dušana Silnoga, ali se ipak nije moglo ni izdaleka mjeriti s Dubrovnikom, a sad opet treba da se bori s velikom poteškoćom, . koje smo mi potpuno lišeni, biva sa svojim pučanstvom, koje je znatnim dijelom tugjinskog porijekla. Ipak red nas je istaknuti, da je skopljanskom učenom društvu tamošnja općina odmah u prvom početku poklonila 50.000 di- nara, a nijesu mu izostale ni druge znatne potpore. Nastojanjem g. prof. Vučetića obećao je jedan bogati Dubrovčanin oveću pripomoć našem društvu, i da će se, vidi li željeni mar i napredak, zauzeti za isto i kod drugih imućnih naših sugragjana i zemljaka u tugjini. Od glavnijih njegovih djela spomenućemo naj- prije školske knjige: 1, Razgovorna slovnica talijan- ska, 1880. Pretner, Dubrovnik ; 2. Prijevod Hannakove Historije, Geografije i Statistike Monarhije Austro- Ugarske, po nalogu školske vlasti. Beč, Drž. štampa- rija 1901., pa onda didaktičke: Misli o pregledbi na- ukovnih osnova pučkih učiona dalmatinskih za pokra- jinsku učiteljsku konferenciju u Dubrovniku rujna mj. 1888. Split, Zannoni 1888; 2, Geografsko crtanje. Dubr. 1894., Pretner; 3. Trgovačka škola »Beno Ko- truljić“ u Dubrovniku. Troškom trg. i obrtn. komore u Dubrovniku. Od ostalih njegovih radnja navešćemo: 1. Gra- gja za pola II. knjige ,Monumenta Ragusina“ i za jednu i po knjigu od četiri ostale, koje su izašle kriv- njom pok. J. Gelcicha_ sve pod njegovim imenom ; 2. Pisma kalugjera Sv. Gore, u XVII. knj. ,Starina“ Zagr. Akad. g. 1885.; 3, Dubrovački Spomenici, 'u »Srgju“ 1906—1908.; 4. Dubrovačka pomorska sila u programima dubr, gimnazije 1872. i 1873.; 5. Sit- nice iz dubrov. prošlosti u ,Srgju“ 1904. i 1907.; 6. Lokrum i odnošaji Dubrovnika s Mlecima u XVII. vi- jeku, iz izvještaja poslanika M. Sorga. Split 1889, Zan- noni; 7. U kalendaru ,Epidauritano“: Saggio di te- nitura commerciale dei secoli di mezzo. Trajano Lal- lich, Raffaele Martini, pittore raguseo. 1912, Srpska štamparija; 8. U kalendaru ,Dubrovnik“ g. 1896.: Statistika pučanstva dubr. Republike 1673-4. ; 9. u kalen- daru ,Boka“ Biografija profesora Matina Becića (Ba- chicemo) XV. v.; 10. Un escursione di Pietro Zrini in Dalmazia nel 1754., u ,Archivio Veneto“ 1913.; 11. Dubrovnik za kandijskog rata 1645-1669. Dubr., Pre- iner 1896. ; 12. Sveti Vlaho u Dubrovniku, izdalo Dru- štvo sv. Save u Beogradu 1922; drugo izdanje lati- nicom u Dubr., Hrv. Tiskara 1923,; 13. Više drugih radnja u ,Srgju“ 1906-07.; 14. Vogj kroz Dubrovnik i okolicu, Dubr. 1910. ; 15. Fremdenfiihrer durch Ra gusa und Umgebung, 1910. ; 16. Saradnja u djelu: Der Durcbstich der Zondenge von Stagno. Prag 1906.; 17. Više radnja u programima dubr. gimnazije; 18. Više članaka i podlistaka istoričkog i biograiskog sa- sadržaja, ponajviše u dubrovačkim listovima i o grad- nji nove gimnazije u listu »Dubrovniku«. I u »Du- brovačkom Listu« izišlo je nekoliko njegovih istorij- skih radnja, od kojih će ,Pobuna Riječana obvezanili na službu galije 1438. godine“ biti preštampana u al- manahu »Jadranske Straže«, Naš zaslužni stari profesur još uvijek neumorno radi i prikuplja gragju iz dubrov. arhiva za razne svoje radnje koje misli u skoro objelođaniti. Mi mu želimo Svaku dobru sreću, da tjelesno čio i umom jak poživi do skrajnjih granica ljudskoga vijeka na sve veću slavu sebi i svojima, kao i na korist, diku i ponos rodnom svome gradu i cijelom našem narodu ! P: