* “A
prije bila potreba n, pr. od deset radnika, da ih ostane,
recimo pet, a da rezultat rada ostane isti, ako ne bolji
ili čak nekoliko puta viši, Njemačka izim spomenuti
dviju briga u svojoj privredi ima još da riješi i pita.
nje plaćanja ratnih dugova uz gubitak kolonija, Zato
je Njemačka vlada nedavno uputila svoje najbolje na-
učenjake iz polja kemije na naučni put u cilju pre-
gledavanja i upoznavanja postignutih uspjeha po ke-
mijskim laboratorijam u svim naprednim državama.
Tako Njemačka u teškoj krizi u kojoj se nalazi, oče.
kuje svoj spas u prvom redu od znanosti, kemij-
Skih laboratorija.

Možda će se primjetiti, da jedan laboratorij pri
Carinarnici u Gružu služio bi konačno jedino za njene
potrebe. Cilj je ovih redaka u glavnom baš u tome,
da se obzirom na naše prilike to ne dogodi, jer eko-
nomske sile našega naroda ne dozvoljavaju jedan takav
luksus, da n. pr. u Dubrovniku, ili u Splitu, ili u bilo
kojem jedinom građu, imamo n. pr. carinarski, poljo-

-— privredni, industrijski, i konačno bakteorološki labo-
ratorij. Razvitak i napredak drugih naroda ipak sili
i našu državu na posjed ovakovih laboratorija. Ako
nije moguće da svako Ministarstvo ima posebno sva
potrebita nadleštva, to je najbolji dokaz da je već
nastupila potreba, da se funkcije od nekoliko srodnih
Ministarstva, skoncetrišu u jedno. Snaga naših konko-
renata na svjetskom tržištu, silom razvitka dogogjaja,
označuje da, korisleći se. napretkom znanosti, još je-
dino na poljoprivrednom polju naše gospodarstvo
mogla bi se uspješno održaii u borbi proli moćnih
konkurenata, što istodobno potvrgjuje, da bi Minis.
tarstvo Poljoprivrede, moralo kod nas, da bude jedno
od glavnih Ministarstva. Dosljedno tome, već posto-
jeći laboratoriji ili oni, koji se imaju istom ustanoviti,
trebalo bi, u najmanju ruku, da služe potrebama i

> Ministarstva Poljoprivrede. Argentina ima u velike,
da pripiše svoj poljoprivredni procvat baš radu Svojih
poljoprivrednih laboratorija. Danas kod nas još nije
ni teren zemljišta dovoljno kemijski ispitan, a gdje je

“ istom rad oko poslignuća boljeg sjemenja i svega
onoga, što slijedi e da se postigne veći prihod u
našoj poljoprivredi nego li je danas uz isti ili čak
niži trošak proizvodnje. Ovo Pitanje zahijeva hitne
pažnje i ne može dulje da čeka, jer su drugi narodi,
konkurenti naših produkata u tome pogledu daleko
odmakli. Oni su u stanju za mnoge proizvode iz naše
države, da konsumente na svjetskom tržištu posluže
brže, sa boljom robom i jeltinije, nego li to može
za iste proizvode, da naša poljoprivreda učini. Istina
je, da se i od strane naše države nešio radi, ali do.
gogjaji dokazuju dnevno da to nije dovoljno, treba
Puno više da se unaprijed radi u tom pravcu.

Jednako trebalo bi stvoriti tako zvanih ekonom-
skih krilatica, koje bi preko novinstva stvarale kod
našeg seljaštva elan entuziazma za. novi način obra-
gjivanja raznih biljka ili bolju gojidbu stoke. Kako smo
relativno malo ekonomsko područje povoljni rezultati
kod nas najprije bi se mogli postići, da se čilavi sre-
Zovi živo zainteresuju uz pripomoć same Vlade, za
nove hitno potrebne promjene u poljoprivredi. Jednoj
takovoj pobudi za Poljoprivredne laboratorije, uz os-
tale gore spomenute potrebe luke Dubrovnika 2, nami-
jenjeni su u prvom redu iakogjer ovi redci,

Stanko Gučić.









Burzovni izvještaj.
New-York 56:75, Italija 2'28, Paris 2:14, Prag 1:68,
London 276, Berlin 13:95, Beč 8.
Dinar u Ziirichu 9:14.

Dubrovniku još ušlo u modu, a još je manje grijeh
sramotni pomagač za najgadnije triumfe, što sam vidio
i čuo u nekim talijanskim gradovima, Muogobrojni
razgovori nisu u Dubrovniku u običaju, Dioba, koja
postoji izmegju plemića i drugih redova, čini da žive
odvojeno i samo se megju najbližim rogjacima pro-
vode po koji sat u veče u Pristojnoj zabavi.
Vjenčanje.

Plemići se vjenučavaju ponajviše kod kuće privatno
ineidu u crkvu da u njoj svečano sklope ugovor.
Oni pozovu u kuću paroha, a Prisustvuju tom činu
najbliži rogjaci vjerenika. To čine uveče, a kasno u noć
vjerenik vođi vjerenicu u svoj dom sa malom pratnjom,
itamo se proslavi vjenčanje obilatijom večerom, Mlagje

usigjelice prisustvuju svadbi, ali udovice ne, jer vjeruju
da bi bio rgjav znak.





Mlagji.
Vlastela, i ako imaju veliku Porodicu žive po-
najviše vrlo skromno. Oni ne drže muške mlagje,
Budući da im je potrebno mnogo muškaraca na la-
gjama, ne uzimaju ih za kućnu službu, Kubaju im žene

Strana 2. a ah te“

AUŠROVAČKI LIST:

x
Prilike u Crnoj Gori.

Saobraćaj u Crnoj Gori vodi se skoro sav kolnim
cestama, te veći dio prometa obavljaju teretni i put-
nički automobi#.

Poslije rata sa strane vlade pokazalo se je dosta
dobre volje, da se saobraćajne prilike poboljšaju, ali
na žalost bez racionšlnog i sistematski smišijenog
plana. Mnoge nove ceste projektirane su pod pritis-
kom lokalnih političkih prilika, te se je tako dospjelo,
da se nalazilo u gradnji 78 cesta sa poprečnom duži-
nom od 600 km. Gradnja ovog broja cesta sa Ogra-
ničenim stručnim osobljem i kreditom od 4 do 5 mi-
liona Dinara. godišnje ne bi bila nikada dovršena.

Projektirale su se slijedeće ceste :

1. Podgorica-Meduan-Gusinje; 2. Pečurica-Katri-
kola-Skadar; 3. Čehklići.Cuce-Grahovo ; 4, Bar-Spić ;
O. Šamnik-Žabljak ; 6. Kolašin-Majkovac-Bijelo polje ;
7. Kolašin Manastir-Morača; 8. Andrijevica-Berane ;
9. Nikšić Vidrovan-Piva; 10. Andrijevica Čakor-Peć ;
11. Velinje-Nikšić; 12. Most Piperski-Monastir-Čelija ;
13. Most Piperski Podpećje; 14.  Ždrebenik-Bašiua
Voda; 15. Vir-Sulomore-Petrovac; 16. Rovca-Bioće,
u dva pravca; 17, Han Mašanovica-Ljubotinj; 18.
Lijeva Rijeka-Brz Kut.

Od ovih projektiranih cesta, uključivši i dogra-
gjenu cestu Podgorica-Andrijevica-Peć, dovršilo se je
tek oko 150 km.

Kada se je praktički uvigjela neracionalnost Ovog
rada, tek tada su se nadležni krugovi odlučili na pos-
tepenu racionalnu izgradnju glavnijih cesta.

Sada se je prekinulo sa gradnjom navedenih

< cesta, a odlučilo se je za sada dovršiti dvije glavnije

ceste i to Šamnik-Žabljak-Plevlje (dužina 90 km,
odobren kredit 4 miliona Dinara) te Kolašin-Majkovac-
Bijelo polje (dužina 40 km. od kojih već izgragjeno
8 km., odobren kredit 10 miliona Dinara.) Sa ovom
cestom biti će povezan Sandžak sa Crnom Gorom.
Za rekonsirukciju ceste Andrijevica-Berane odobren je
kredit od 2 miliona Dinara, a 8!/2 miliona za Gimna-
zija u Podgorici. Za Zetski Dom 1 milion.

Saobraćaj u Crnoj Gori, kako već spomenusimo,
upućen je na kolne ceste, a vodi se većim dijelom,
skupim prevoznim sredstvom, automobilom. Privreda
i prirodna bogatstva Crne Gore oživjela bi novim
životom kada bi se preskup Saobraćaj automobila
Pojeitinio, a to se može jedino tako da se za Crnu
Goru uvozna carina na benzin potpunoma ukine.

Crna _Gora sa potpunim pravom očekuje, da se
u pomanjkanju jeftinog željezničkog prevoza, barem
donekle pojeftini prevoz automobila ukidanjem carine
i potrošarine na benzin.

Razne vijesti.

Gradnja gruške obale,

Kod Direkcije Pemorskog Saobraćaja u Splitu
održana je dne 23. siječnja oferlalna licitacija za grad.
dnju operacione obale u Gružu. Kod licitacije nadme-
tale su se četiri firme, a najeltinija ponuda je tvrtke
Valerijan _Rizner i Pajer iz Zagreba, koja je ponudila
izgradnju za 6.800.000, Ova gradnja bila je proraču-
nana za Din. 8.180.000. Ovo je treća licitacija za
gradnju ove obale, te se sa potpunim pravom nadamo
da je i definitivna, a sa_radujom bi se imalo započeti
s proljeća, :

U našoj gruškoj luci mnogo se puta dešava, da
Parobrodi čekaju dulje vremena dok ih stigne red da
dobiju slobodan prostor da pristanu na obalu. Sa ovom
gradnjom će se dobiti 16000 m2 prometnog prostora



i one im čine sve druge službe, a sve su mlade, kao
što sam to već kazao. Jedino odgajaju u kući po koje
maloljetno dijete, ali čim ono navrši četrnaestu ili pe-
tnaestu godinu života, Povjeravaju ga kojemu pomor-
skom kapetanu, da ga uputi u mornarski zanat, koji

x...

je najobičniji u Dubrovniku.

. U tom su pogledu oni vrlo oprezni, bilo zbog
obzira koje treba imati prema mlagjemu drugog pola,
a mladih godina, bilo zbog ljubomore.

Pozorište.

U Dubrovniku redovno nema javnih igara ni
javnih prikazališta, Postoji pozorište, ali se u njemu
vrlo rijetko Predstavlja ; ono redovno služi za magazin,
a to im i bolje rentira,Prošlih godina došla je bila
u Dubrovnik jedna nevoljna glumačka družina, i kad
je dobila dozvolu od vlade da predstavlja, morala je

da pusti da ugje tko je htio i da plati koliko h
ako je htjela da bude publike u nozi. st

Kafanski život.

ela su uvijek zauzeti poslom ; trgo-
omaštvo čini da u Dubrovniki: uvijek
“IH Svoje stanje, Štedljivost je jedno

Narod i vlast
Vina i prirodno sir
nastoje da poboljš

8 EV

Br. 3



i 110.000 m* nasipa. Ova gradnja će se raditi počamši
od svršetka sadanje željezničke obale prema Gružu
za 32 metra prema moru, te ravnom linijom prema
Hotel Peiki, gdje će obala biti udaljena koliko od
sadašnje obale toliko od velikog mula pred Peikom
za 72 metra.

Odlikovanje G. Federika Glavića,

Na 4. tek. mj. u prostorijama Dubrovačke Paro-
brodske Piovidbe u Dubrovniku veliki župan g. Dr.
Knežević izručio je g. Feđeriku Glaviću, predsjedniku
dubr. parobr, plovidbe orden Sv. Save II. reda, kojim
ga je blagoizvolio odlikovati Njegoyo Veličanstvo Kralj
Aleksandar I,

Tom prilikom gospodin veliki župan u jezgro-
vitom govoru istakao je zasluge g. Glavića i značaj
najvišeg priznanja.

Po tome je slijedila prigodna svečanost sa za-
kuskom, na kojoj su predstavnici uprave, namještenika,
kapetana, brodske posade it.d. dubr. par. pl. i mnogi
drugi u animiranom raspoloženju održali niz lijepih
prigodnih govora, ističući zasluge svečareve za naše
pomorstvo i trgovinu. 2

U izvodu donosimo jedan od tih govora:

Štovani gisparu Federiko !

Dubrovnik, koji je jučer impozantno proslavio
god svog moćnog zaštitnika svetog Vlaha, simbol
svoje nekađanje moći, slave i slobode, Dubrovnik
grad Miha Pracita i drugih velikana, grad gospara,
grad visoke kulture, otmenosti i skladnosti, sretan je
oda u svojoj sredini ima čovjeka jake volje, velike
mogućnosti i poduzetna duha, koji je neumornim
radom, marljivim nastojanjem, a po nadasve svojom
odvažnosti i odlučnosti, doprinio, da je Dubrovnik,
taj starodrevni predstavnik i čuvar slobode i ekonom-
ske nezavisnosti, i danas još najbolji reprenzentant
naše države u stranom svijetu, vijući visoko našu
zastavu na sijegovima svog brodovlja, koje plovi
svim morima širom svijeta, \

Kolika je to čast i pojos za našu zemlju, za
naš grad, kolika korisi za naš narod, nije potreba
posebno isticati, jer smo o tome svi na čistu.

Njegovo Veličanstvo, Kralj naš, Aleksandar Prvi,
prigodom svoje visoke posjete Dubrovniku, u razgo-
voru sa našim gosparom Federikom, oštrim i bistrim
umom svojim shvatio je svu važnost i značaj ovakova
rada i djelovanja, pa je u znak Svoje visoke naklo-
nosti i blagodarnosti nagrad o gospara Federika ovim
visokim odličjem, kojim se imi svi uz njega ponosimo,
sreini da je ono dano baš onome, kome smo i mi
vjerni i predani saradnici.

Stoga svi iz dna duše i srca iskreno i odano
kličemo: Živio naš današnji svečar, gospar Federiko,
— Živio.
Dubrovačka Pomorska Akademija i
naše pomorstvo.

Prigodom službene posjete g. ministra prosvjete
mjesnoj pomorskoj akademiji upravitelj g. A. Riboli
prikazao je važnost ovog zavoda za naše pomorstvo.
U svom govoru rekao je megju ostalim i slijedeće:

»Zgrađa je ove akademije malena i skromna, ali
se ovdje u tihom, marljivom radu predu čvrste niti,
koje će obuhvatiti sva svjetska mora.

Što je voda za Pojedine organizme, to je svjetsko
more za pojedine narode. Neophodno im je potrebito.
Zeto su naši pradjedovi pred 13 stoljeća zaposjeli
krasnu ovu našu obalu — zato smo je mi, primorci,
kroz dugo ovo vrijeme vjerno sačuvali tek sada oslo-
bogjenom našemu narodu.

Nu, nije dosta biti jak i gospodar na obali, valja
biti gospodar, ili barem jak i na moru.

od glavnih načela i privatnih gazdinstava i porodica
i države. Ali uza sve to i mlada vlastela i drugi manje
uposleni ili neradni ljudi sjede u kafani i provode
kadikađa i dobar dio noći kockajući se i hazardno.
Dogagja se da se u tome i pretjera i sama vlada is-
tupa proliv toga, budući da se često tako i porodice
upropašćuju i zanemaruju državne dužnosti.

Dubrovčani čuvaju budno svoj grad i na svakog
stranca pazi država zbog sigurnosti, a gragjanin iz ra-
doznalosti. Prije bijaše običaj da u dva safa noći.
(dva sata poslije zalaza sunca) zvoni zvono, poslije
čega je morav svaki stranac da pogje u svoju gostio-
nicu, Sad je strancima dozvoljeno da ostanu napolju
duže i da pogju kući kad im je volja. Gradske se ka-
Pije zatvaraju čim nastupi sumrak, a otvaraju se tek
poslije izlaza sunca. Baš zbog noćnog provogjenja
mlade vlastele, koja su dužna da otvaraju i zatvaraju
gradske kagije, dogagja se da oni zađocne jutrom da“
otvore kapije, da ugju u varoš seljaci sa potrebnim
životnim namirnicama. Katkada se dogagja da su još
tri sata poslije sunčanog ishoda zatvorene kapije.