* “A prije bila potreba n, pr. od deset radnika, da ih ostane, recimo pet, a da rezultat rada ostane isti, ako ne bolji ili čak nekoliko puta viši, Njemačka izim spomenuti dviju briga u svojoj privredi ima još da riješi i pita. nje plaćanja ratnih dugova uz gubitak kolonija, Zato je Njemačka vlada nedavno uputila svoje najbolje na- učenjake iz polja kemije na naučni put u cilju pre- gledavanja i upoznavanja postignutih uspjeha po ke- mijskim laboratorijam u svim naprednim državama. Tako Njemačka u teškoj krizi u kojoj se nalazi, oče. kuje svoj spas u prvom redu od znanosti, kemij- Skih laboratorija. Možda će se primjetiti, da jedan laboratorij pri Carinarnici u Gružu služio bi konačno jedino za njene potrebe. Cilj je ovih redaka u glavnom baš u tome, da se obzirom na naše prilike to ne dogodi, jer eko- nomske sile našega naroda ne dozvoljavaju jedan takav luksus, da n. pr. u Dubrovniku, ili u Splitu, ili u bilo kojem jedinom građu, imamo n. pr. carinarski, poljo- -— privredni, industrijski, i konačno bakteorološki labo- ratorij. Razvitak i napredak drugih naroda ipak sili i našu državu na posjed ovakovih laboratorija. Ako nije moguće da svako Ministarstvo ima posebno sva potrebita nadleštva, to je najbolji dokaz da je već nastupila potreba, da se funkcije od nekoliko srodnih Ministarstva, skoncetrišu u jedno. Snaga naših konko- renata na svjetskom tržištu, silom razvitka dogogjaja, označuje da, korisleći se. napretkom znanosti, još je- dino na poljoprivrednom polju naše gospodarstvo mogla bi se uspješno održaii u borbi proli moćnih konkurenata, što istodobno potvrgjuje, da bi Minis. tarstvo Poljoprivrede, moralo kod nas, da bude jedno od glavnih Ministarstva. Dosljedno tome, već posto- jeći laboratoriji ili oni, koji se imaju istom ustanoviti, trebalo bi, u najmanju ruku, da služe potrebama i > Ministarstva Poljoprivrede. Argentina ima u velike, da pripiše svoj poljoprivredni procvat baš radu Svojih poljoprivrednih laboratorija. Danas kod nas još nije ni teren zemljišta dovoljno kemijski ispitan, a gdje je “ istom rad oko poslignuća boljeg sjemenja i svega onoga, što slijedi e da se postigne veći prihod u našoj poljoprivredi nego li je danas uz isti ili čak niži trošak proizvodnje. Ovo Pitanje zahijeva hitne pažnje i ne može dulje da čeka, jer su drugi narodi, konkurenti naših produkata u tome pogledu daleko odmakli. Oni su u stanju za mnoge proizvode iz naše države, da konsumente na svjetskom tržištu posluže brže, sa boljom robom i jeltinije, nego li to može za iste proizvode, da naša poljoprivreda učini. Istina je, da se i od strane naše države nešio radi, ali do. gogjaji dokazuju dnevno da to nije dovoljno, treba Puno više da se unaprijed radi u tom pravcu. Jednako trebalo bi stvoriti tako zvanih ekonom- skih krilatica, koje bi preko novinstva stvarale kod našeg seljaštva elan entuziazma za. novi način obra- gjivanja raznih biljka ili bolju gojidbu stoke. Kako smo relativno malo ekonomsko područje povoljni rezultati kod nas najprije bi se mogli postići, da se čilavi sre- Zovi živo zainteresuju uz pripomoć same Vlade, za nove hitno potrebne promjene u poljoprivredi. Jednoj takovoj pobudi za Poljoprivredne laboratorije, uz os- tale gore spomenute potrebe luke Dubrovnika 2, nami- jenjeni su u prvom redu iakogjer ovi redci, Stanko Gučić. Burzovni izvještaj. New-York 56:75, Italija 2'28, Paris 2:14, Prag 1:68, London 276, Berlin 13:95, Beč 8. Dinar u Ziirichu 9:14. Dubrovniku još ušlo u modu, a još je manje grijeh sramotni pomagač za najgadnije triumfe, što sam vidio i čuo u nekim talijanskim gradovima, Muogobrojni razgovori nisu u Dubrovniku u običaju, Dioba, koja postoji izmegju plemića i drugih redova, čini da žive odvojeno i samo se megju najbližim rogjacima pro- vode po koji sat u veče u Pristojnoj zabavi. Vjenčanje. Plemići se vjenučavaju ponajviše kod kuće privatno ineidu u crkvu da u njoj svečano sklope ugovor. Oni pozovu u kuću paroha, a Prisustvuju tom činu najbliži rogjaci vjerenika. To čine uveče, a kasno u noć vjerenik vođi vjerenicu u svoj dom sa malom pratnjom, itamo se proslavi vjenčanje obilatijom večerom, Mlagje usigjelice prisustvuju svadbi, ali udovice ne, jer vjeruju da bi bio rgjav znak. Mlagji. Vlastela, i ako imaju veliku Porodicu žive po- najviše vrlo skromno. Oni ne drže muške mlagje, Budući da im je potrebno mnogo muškaraca na la- gjama, ne uzimaju ih za kućnu službu, Kubaju im žene Strana 2. a ah te“ AUŠROVAČKI LIST: x Prilike u Crnoj Gori. Saobraćaj u Crnoj Gori vodi se skoro sav kolnim cestama, te veći dio prometa obavljaju teretni i put- nički automobi#. Poslije rata sa strane vlade pokazalo se je dosta dobre volje, da se saobraćajne prilike poboljšaju, ali na žalost bez racionšlnog i sistematski smišijenog plana. Mnoge nove ceste projektirane su pod pritis- kom lokalnih političkih prilika, te se je tako dospjelo, da se nalazilo u gradnji 78 cesta sa poprečnom duži- nom od 600 km. Gradnja ovog broja cesta sa Ogra- ničenim stručnim osobljem i kreditom od 4 do 5 mi- liona Dinara. godišnje ne bi bila nikada dovršena. Projektirale su se slijedeće ceste : 1. Podgorica-Meduan-Gusinje; 2. Pečurica-Katri- kola-Skadar; 3. Čehklići.Cuce-Grahovo ; 4, Bar-Spić ; O. Šamnik-Žabljak ; 6. Kolašin-Majkovac-Bijelo polje ; 7. Kolašin Manastir-Morača; 8. Andrijevica-Berane ; 9. Nikšić Vidrovan-Piva; 10. Andrijevica Čakor-Peć ; 11. Velinje-Nikšić; 12. Most Piperski-Monastir-Čelija ; 13. Most Piperski Podpećje; 14. Ždrebenik-Bašiua Voda; 15. Vir-Sulomore-Petrovac; 16. Rovca-Bioće, u dva pravca; 17, Han Mašanovica-Ljubotinj; 18. Lijeva Rijeka-Brz Kut. Od ovih projektiranih cesta, uključivši i dogra- gjenu cestu Podgorica-Andrijevica-Peć, dovršilo se je tek oko 150 km. Kada se je praktički uvigjela neracionalnost Ovog rada, tek tada su se nadležni krugovi odlučili na pos- tepenu racionalnu izgradnju glavnijih cesta. Sada se je prekinulo sa gradnjom navedenih < cesta, a odlučilo se je za sada dovršiti dvije glavnije ceste i to Šamnik-Žabljak-Plevlje (dužina 90 km, odobren kredit 4 miliona Dinara) te Kolašin-Majkovac- Bijelo polje (dužina 40 km. od kojih već izgragjeno 8 km., odobren kredit 10 miliona Dinara.) Sa ovom cestom biti će povezan Sandžak sa Crnom Gorom. Za rekonsirukciju ceste Andrijevica-Berane odobren je kredit od 2 miliona Dinara, a 8!/2 miliona za Gimna- zija u Podgorici. Za Zetski Dom 1 milion. Saobraćaj u Crnoj Gori, kako već spomenusimo, upućen je na kolne ceste, a vodi se većim dijelom, skupim prevoznim sredstvom, automobilom. Privreda i prirodna bogatstva Crne Gore oživjela bi novim životom kada bi se preskup Saobraćaj automobila Pojeitinio, a to se može jedino tako da se za Crnu Goru uvozna carina na benzin potpunoma ukine. Crna _Gora sa potpunim pravom očekuje, da se u pomanjkanju jeftinog željezničkog prevoza, barem donekle pojeftini prevoz automobila ukidanjem carine i potrošarine na benzin. Razne vijesti. Gradnja gruške obale, Kod Direkcije Pemorskog Saobraćaja u Splitu održana je dne 23. siječnja oferlalna licitacija za grad. dnju operacione obale u Gružu. Kod licitacije nadme- tale su se četiri firme, a najeltinija ponuda je tvrtke Valerijan _Rizner i Pajer iz Zagreba, koja je ponudila izgradnju za 6.800.000, Ova gradnja bila je proraču- nana za Din. 8.180.000. Ovo je treća licitacija za gradnju ove obale, te se sa potpunim pravom nadamo da je i definitivna, a sa_radujom bi se imalo započeti s proljeća, : U našoj gruškoj luci mnogo se puta dešava, da Parobrodi čekaju dulje vremena dok ih stigne red da dobiju slobodan prostor da pristanu na obalu. Sa ovom gradnjom će se dobiti 16000 m2 prometnog prostora i one im čine sve druge službe, a sve su mlade, kao što sam to već kazao. Jedino odgajaju u kući po koje maloljetno dijete, ali čim ono navrši četrnaestu ili pe- tnaestu godinu života, Povjeravaju ga kojemu pomor- skom kapetanu, da ga uputi u mornarski zanat, koji x... je najobičniji u Dubrovniku. . U tom su pogledu oni vrlo oprezni, bilo zbog obzira koje treba imati prema mlagjemu drugog pola, a mladih godina, bilo zbog ljubomore. Pozorište. U Dubrovniku redovno nema javnih igara ni javnih prikazališta, Postoji pozorište, ali se u njemu vrlo rijetko Predstavlja ; ono redovno služi za magazin, a to im i bolje rentira,Prošlih godina došla je bila u Dubrovnik jedna nevoljna glumačka družina, i kad je dobila dozvolu od vlade da predstavlja, morala je da pusti da ugje tko je htio i da plati koliko h ako je htjela da bude publike u nozi. st Kafanski život. ela su uvijek zauzeti poslom ; trgo- omaštvo čini da u Dubrovniki: uvijek “IH Svoje stanje, Štedljivost je jedno Narod i vlast Vina i prirodno sir nastoje da poboljš 8 EV Br. 3 i 110.000 m* nasipa. Ova gradnja će se raditi počamši od svršetka sadanje željezničke obale prema Gružu za 32 metra prema moru, te ravnom linijom prema Hotel Peiki, gdje će obala biti udaljena koliko od sadašnje obale toliko od velikog mula pred Peikom za 72 metra. Odlikovanje G. Federika Glavića, Na 4. tek. mj. u prostorijama Dubrovačke Paro- brodske Piovidbe u Dubrovniku veliki župan g. Dr. Knežević izručio je g. Feđeriku Glaviću, predsjedniku dubr. parobr, plovidbe orden Sv. Save II. reda, kojim ga je blagoizvolio odlikovati Njegoyo Veličanstvo Kralj Aleksandar I, Tom prilikom gospodin veliki župan u jezgro- vitom govoru istakao je zasluge g. Glavića i značaj najvišeg priznanja. Po tome je slijedila prigodna svečanost sa za- kuskom, na kojoj su predstavnici uprave, namještenika, kapetana, brodske posade it.d. dubr. par. pl. i mnogi drugi u animiranom raspoloženju održali niz lijepih prigodnih govora, ističući zasluge svečareve za naše pomorstvo i trgovinu. 2 U izvodu donosimo jedan od tih govora: Štovani gisparu Federiko ! Dubrovnik, koji je jučer impozantno proslavio god svog moćnog zaštitnika svetog Vlaha, simbol svoje nekađanje moći, slave i slobode, Dubrovnik grad Miha Pracita i drugih velikana, grad gospara, grad visoke kulture, otmenosti i skladnosti, sretan je oda u svojoj sredini ima čovjeka jake volje, velike mogućnosti i poduzetna duha, koji je neumornim radom, marljivim nastojanjem, a po nadasve svojom odvažnosti i odlučnosti, doprinio, da je Dubrovnik, taj starodrevni predstavnik i čuvar slobode i ekonom- ske nezavisnosti, i danas još najbolji reprenzentant naše države u stranom svijetu, vijući visoko našu zastavu na sijegovima svog brodovlja, koje plovi svim morima širom svijeta, \ Kolika je to čast i pojos za našu zemlju, za naš grad, kolika korisi za naš narod, nije potreba posebno isticati, jer smo o tome svi na čistu. Njegovo Veličanstvo, Kralj naš, Aleksandar Prvi, prigodom svoje visoke posjete Dubrovniku, u razgo- voru sa našim gosparom Federikom, oštrim i bistrim umom svojim shvatio je svu važnost i značaj ovakova rada i djelovanja, pa je u znak Svoje visoke naklo- nosti i blagodarnosti nagrad o gospara Federika ovim visokim odličjem, kojim se imi svi uz njega ponosimo, sreini da je ono dano baš onome, kome smo i mi vjerni i predani saradnici. Stoga svi iz dna duše i srca iskreno i odano kličemo: Živio naš današnji svečar, gospar Federiko, — Živio. Dubrovačka Pomorska Akademija i naše pomorstvo. Prigodom službene posjete g. ministra prosvjete mjesnoj pomorskoj akademiji upravitelj g. A. Riboli prikazao je važnost ovog zavoda za naše pomorstvo. U svom govoru rekao je megju ostalim i slijedeće: »Zgrađa je ove akademije malena i skromna, ali se ovdje u tihom, marljivom radu predu čvrste niti, koje će obuhvatiti sva svjetska mora. Što je voda za Pojedine organizme, to je svjetsko more za pojedine narode. Neophodno im je potrebito. Zeto su naši pradjedovi pred 13 stoljeća zaposjeli krasnu ovu našu obalu — zato smo je mi, primorci, kroz dugo ovo vrijeme vjerno sačuvali tek sada oslo- bogjenom našemu narodu. Nu, nije dosta biti jak i gospodar na obali, valja biti gospodar, ili barem jak i na moru. od glavnih načela i privatnih gazdinstava i porodica i države. Ali uza sve to i mlada vlastela i drugi manje uposleni ili neradni ljudi sjede u kafani i provode kadikađa i dobar dio noći kockajući se i hazardno. Dogagja se da se u tome i pretjera i sama vlada is- tupa proliv toga, budući da se često tako i porodice upropašćuju i zanemaruju državne dužnosti. Dubrovčani čuvaju budno svoj grad i na svakog stranca pazi država zbog sigurnosti, a gragjanin iz ra- doznalosti. Prije bijaše običaj da u dva safa noći. (dva sata poslije zalaza sunca) zvoni zvono, poslije čega je morav svaki stranac da pogje u svoju gostio- nicu, Sad je strancima dozvoljeno da ostanu napolju duže i da pogju kući kad im je volja. Gradske se ka- Pije zatvaraju čim nastupi sumrak, a otvaraju se tek poslije izlaza sunca. Baš zbog noćnog provogjenja mlade vlastele, koja su dužna da otvaraju i zatvaraju gradske kagije, dogagja se da oni zađocne jutrom da“ otvore kapije, da ugju u varoš seljaci sa potrebnim životnim namirnicama. Katkada se dogagja da su još tri sata poslije sunčanog ishoda zatvorene kapije.