Strana 2. S Oblasnaizložba uDubrovniku Sjednica promicateljnog odbora. "Na poziv g. Velikog Župana Dr. Stijepa Kneže- vića, obdržana je dne 2. februara prva sjednica pro- micateljnog odbora za priregjivanje Dubrovačke Ob- lasne Izložbe. Odaziv je nadmašio svako očekivanje, jer se je u Županijskoj dvorani za skupštine sakupilo preko 70 osoba. Bili su zastupani skoro svi općinski odbori iz čitave oblasti, skoro sva nadieštva, škole, trgovačka i obrtnička komora, samostani, razna društva, narodne ženske zadruge iz Dubrovnika i Cavtata, društvo »Dub«, savez jugoslavenskih pčelarskih druš- tava it. d. Vigjeli smo tu zastupane sve struke i sva umijeća po svojim istaknutijim ljudima, Sjednicu je otvorio gosp. Veliki Župan slijede- ćim govorom : Gospogje i Gospodo ! Kad se je juna 1924. godine sastavljao projekt prvog budžeta za Dubrovačku Oblast za godinu 1925. i 1926. bila je predvigjena jedna suma za iroškove oko pri- regjivanja oblasne poljoprivredne izložbe u Dubrovniku, Za ovu nanisao podnio je istovremeno predlogi,Dub' > društvo za promicanje interesa Dubrovnika i okolice. Izložba se je imala oivoriti meseca septembra prošle godine, ali se je od te namjere odustalo, prvo s razloga što nije još bio zakonski pretresen i izglasan . budžet za god. 1925. i 1926. a drugo što je u Splitu počelo na pripremama za »Jadransku Izložbu« koja je obuhvatala i teritoriju Dubrovačke Ovlasti. Svojim aktom Br. 6971 od 10. aprila prošle go- dine, pozvao sam područna mi sreska Poglavarstva da, svako u svome srezu, pobudi što veći interes za Ja- dransku Izložbu u Splitu, a u isto vrijeme da kod općina i privrednih krugova svoga sreza započne sa pripremama za Dubrovačku Izložbu. Uz to sam naglasio da se Dubrovačka Izložba neće ograničiti na poljoprivredu, već da će tu bit za- stupane i sve važnije grane iz oblasti industrije, kućnog obrta, pomorstva i umjetnosti i da će se prikazati svi važniji predmeti koji su usko skopčani sa životom i običajima naroda Dubrovačke Ovlasti, stvarajuć nje- govu folkloru i etnografske karakteristike. Zamišijena je dakle bila takova izložba kakva bi mogia da dade pojam o privrednim i kulturnim teko- vinam naroda na teritoriji dubrovačke oblasti, u proš- losti i u sadašnjosti. Sa ovo nekoliko riječi ocrtan je u suštini cio program Dubrovačke Izložbe. : Cilj je ove izložbe da na privrednom i kulturnom polju prikaže Dubrovačku Oblast u jednoj cjelini, da dovede u što veći dodir pučanstvo iz raznih krajeva ove Oblasti i privuče što veći broj gosti iz ostalih oblasti prostrane naše otadžbine i iz inostranstva, te im pruži priliku da se upoznaju sa našim privrednim i kulturnim prilikama i da viđe, u sistematskom skladu, prikazane razne predmete iz prošlosti i iz sadašnjosti, do kojih ne bi jamačno inače nikada doprli. x ČKILIST“ Dopuste li prilike mogli bi na Dubrovačkoj Izložbi biti zastupani sa svojim proizvodima i oni krajevi izvan ove oblasti, koji sačinjavaju njezinu pozadinu ina nju gravitiraju, maročito oni krajevi koje će projektovane željezničke pruge spajati jednom sa našim Primorjem. Ovo je, Gospodo, u kratkim potezima cilj i pro- gram Dubrovačke Izložbe. I Svijestan sam poteškoća koje su skopčane sa priregjivanjem ovakova pothvata, ali se nadam da će ih čvrsta volja i ozbiljan rad, uz pomoć svih krugova i nadležnih faktora, savladati pa da će Dubrovačka Izložba biti ne samo ogledalo prošlosti i sadašnjosti na kulturnom i privrednom polju ove oblasti, već da će pridonijeti razvijanju inicijativa za izvršenje krupnih zadataka Primorja koje mu dodjeljuje nova istorija našeg naroda. J Pozdravljajući i zatvaljujući Vam na ovako lijepom odazivu i trudu, mislim da ne mogu ljepše preporu- čiti Vam izvedenje ove zamisli nego služeći se uzvi: šenim riječima. kojima je Njegovo Veličanstvo Kralj Aleksandar 1. na nezaboravni dan Visoke Njegove po- sjete. Dubrovniku blagovolio završiti svoj pozdrav: »Dubrovnik, kroz stoljeća predstavnik prosvjećenosti, neka i od sada ne prekida tu nit, imajući na koga ugledati se, neka osvjetla ovraz sebi i nama, održavši visoko svoja sjajna predanja“. Imajući ovo na umu kliknimo i ovom prilikom : Da živi Njegovo Veličanstvo Kralj Aleksandar I. Živio! Živio! Živio! Pošto je sa strane Trgovačke i Obrtničke Komore u Splitu bilo predloženo, da se ove godine priredi u Dubrovniku jedna zajednička izložba za cijelo Jadran- sko primorje, nešto poput lanjske Splitske Jadranske izložbe, nastala je debata, u kojoj je sudjelovalo ne- koliko prisutnika te je na koncu jednoglasno odlučeno da ovogodišnja izložba bude samo za teritorij Dubro- vačke Oblasti i za one krajeve Mostarske i Zetske oblasti, koji su upućeni na Dubrovnik ili bi mogli imati s vremenom življih veza sa Dubrovnikom. U glavni Odbor izabrani su svi presjednici poje- dinih općinskih odbora cijele oblasti i još slijedeća gospoda i gospogje: Antonioli Ivo, Bogdan-Bijelić Lina, Bona markiz Luko, Čingrija Dr. Melko, Ercego- vić Miho, Gjivanović Dn. Niko, Glavić Federiko, Gr- bavčić Dr. Henrik, Arhitekt inž. Ivačić, Kesovija Mato, Koprivica Niko opć. upravitelj, Letis barun Rena, Marčić Marko, Marić Dr. Gjorgje, Medini prof. Milorad, Miš Jelka, Mitrović pop Božidar, Mladić Adolf komandant Pomorske Akademije, Murat Marko, Ohmučević- Bizzarro-pl. Jelena, Papi kap. Ivo, Poković Antun, Sa- raka pl. Ivo, Vulpe ing. Stelan, gragjevni direktor, Zakatija Stjepan. Odlučeno je da toliko glavni odbor koliko op- štinski odbori mogu prama prilikama i potrebama pro- širiti se kooptirajući razna licu. Prva sjednica glavnog odbora sazvana je za u subotu 13. tek. u 17 sati u općinskoj vijećnici. ne samo da je teško bilo naći u njegovo doba nego je teško naći i danas. X Kad hoće čovek da govori o njegovom kultur- nom radu ne može a da ne oda dostojno poštovanje njemu, ne može a da ne kaže da je to čovek koji je najviše učinio na kulturnom polju, kažem najviše jer je pod najtežim okolnostima delao. Uvideo je da je vrlo naivno i nerealno stvarati političko jedinstvo u neprosvećenom i nekulturnom narodu, kakav onda beše gotovo ceo jugoslovenski narod. Osetio je, i to vrlo dobro osetio, da treba nečim pripremiti ujedinjenje, i uspeo je. Sreća je njegova što je i materijalno dobro stajao pa je mogao, pošto je za ostvarenje svojih ideja izvojevao dozvolu kod tugjinske uprave, da ih reali- zuje. Sa prosvetno-kulturnim radom počeo je odozgo, prvo je osnovao Jugoslovensku Akademiju 1867 g. a Univerzitet 1874 g. Obe ustanove bile su sredstva za širenje prosvete i kulture. Akađemija je imala da po- stane centar kulturnog i prosvetnog rada, i da se iz nje kao iz jedne Matice Narodne rasturaju kulturni i prosvetni radenici na sve strane ove zemlje. Univerzitet je imao za zadatak da izgradi stručne i sposobne na- cionalne radenike. Strosmajer je mislio da se siste- matskom radu oko kulturnog i prosvetnog podizanja naroda može pristupiti tek onda kad Akademija bude izgradila jugoslovensku ideologiju i književni jezik, a Univerzitet generaciju radenika koja će moći sve to u narodu da širi. Zato on i počinje sa podizanjem naj- viših prosvetnih institucija a ne sa osnovnim školama. .Kao jedno sredstvo velikog kulturnog programa nje- govog bilo je i njegovo meceništvo. On je pomagao sve umne radenike kojima je bila potrebna materijalna ili moralna pomoć. Meceništvo, podizanje Akademije i Univerziteta bilo je samo sredstvo da se kultura i prosveta u narodu podignu, kao što je kultura i pro- sveta sredstvo da se dogje do političkog jedinstva, Misli Strosmajerove o spajanju istočne i zapadne kul- ture i istočne i zapadne crkve bili su posledice njegovog shvatanja kulturnog i političkog jedinstva. Geograiski položaj naših jugoslovenskih zemalja je takav da jedne stoje pod uticajem zapadne kulture i zapadne crkve a druge pod uticajem istočne kulture i istočne crkve, Sintetički duh našeg Strosmajera: u ovome vidi sreću, i vrlo lepo kaže, da, treba da postanemo kulturno i verski spoj istoka i zapada kad smo već geografski spoj. Ta svoju misao Strosmajer je izrazioina samoj arhitekturi svoje stolne crkve u Djakovu, srcu Slavo- nije, koja je imala da reprezentuje i simbolizuje umet- ničku sintezu dvaju stilova i tipova, istočnoga i za- padnoga, a na čijem je kubetu urezano : ,Slavi Božjoj, jedinstvu crkava, slozi i ljubavi naroda svog“, Šezdesetih, sedamđesetih i osamdesetih godina 19. veka uticaj Strosmajerov bio je vrlo veliki, deve- desetih godina njegov uticaj je opao i to više uticaj njegovih političkih nego kulturnih ideja. Zasluga je njegova i to velika zasluga što je u našem političkom i nacionalnom životu istakao i ma- ročito podvukao ove dve stvari 1) da su vera i kultura imali i da će imati i u budućnosti velikog uticaja i velike važnosti za Narodno Jedinstvo, kulturno i po- litičko. 2) što je u ono vreme smelo u hrvatskom delu našeg naroda naglasio da je najbolje rešenje našeg nacionalnog Pitanja u smislu jugoslovenskom, i to postavio kao prvi član našeg političkog i nacionalno Vjeruju. ,Od Boga je, veli on, i od prirode, da ind krate M nam jedna teista budućnost prestoji«, edeset i pet godina | i bi i crkve spremao doček Bin sflaenic i EE iskupljeni sad uzviknimo ,Šlava mu« | : . BIL 4. Razne vijesti. Svršetak svečanosti sv. Vlaha. Sa pohodow na Goricu uz pratnju velikog broja irombunaša završena je u nedjelju svečanost gradskog parca. U večer su zauzetni festanjuli gg. I. Gracić i M. Gjaja, koji su ove godine imali pune ruke posla, priredili gospodsku večeru u »Hotel Imperijalu«, na koju su pozvali tridesetak ugl. gragjana i svojih pri- jatelja, koji su im pripomagali zauzimanjem. za što bolji uspjeh svečanosti. Crkvena proslava završena je »Te Deum«-om na 10. 0. mj. Političko kretanje. Dubrovačke posjete msgr. Pelegrinetti i min. 2. Stj. Radića. Na sjednici narodne skupštine izjavio je g. Stj. Radić u govoru o svom putovanju, da je u Dubrov- nik pošao ne u agitaciju, već da kao ministar pro- svjete prisustvuje proslavi sv. Vlaha. U Dubrovniku je bio i papinski nuncij Pelegrinelti, koji je išao da po- stavi temelje klerikalizmu, i ako je prava dužnost jed- nog pravog poslanika da sjedi u poslanstvu i vrši svoje poslove, pa da je zato i on (Radić) pošao u Dalmaciju da osujeti namjere Pelegrinettija. — Zbog ove izjave podnio je interpelaciju g. Dr. Korošec, a ta- kogjer je interpelisao g. V. Vulder o djelovanju msgra Pellegrinettija povodom ove posjete. Radikali. Sinoć je na radikalskoj zabavi »Tri Jerarha« g. Dr. Melko Čingrija održao prvi javni veliki politički govor iza njegova pristupa u radikalnu stranku. — U pos- ljednje vrijeme održani su ovdje sastanci prestavnika radikalskih organizacija u našoj oblasti, na kojim se osobito vijećalo o provogjenju sporazuma i općinskim pitanjima. Pred porotnim zasjedanjem. Za 22. ovog mjeseca urečen je počelak porotnog zasjedanja. Koliko će se raspraviti parnica još nije sasvim izvjesno, ali su u vidu slijedeće : 1) proti Davorinu Gardunu i četiri druga radi zlo- čina prevare i pronevjerenja sa taksenim markama na sudskim spisima, 2) proti Franu Cvjetković iz Sugjurgja zbog silovanja. 3) proti Sulju Mucić Purko i četiri druga zbog dvije kragje na štetu Tereze Missoni i više raznih kragja | u Sloveniji, Splitu, Sarajevu i t. d, 4) proti Antunu Perković zbog dvostrukog umorstva u Orebićima, i 5) proti Nastić Novici i dvojici njegovih drugova radi kragja u Cavtatu i Mostaru. D. Juraj Biakini na smrti. Dugogodišnji zastupnik dubrovačkog kotara na car. vijeću u Beču, uvaženi nacijonalni borac, min. m. T. g. D. Juraj Biankini leži na samrti. Njegovu tešku bolest prate sa zebnjom brojni poštovaoci po cijeloj državi. Maškarata ,,Neptunafi, Pomorski športski klub ,Neptun“ zaveo je lijepi običaj da svake godine preko poklada a pred svoj ve- ljun priredi javnu maškaratu, kakove su se pred rat češće priregjivale, pa tako je ove godine održana u subotu velika maškarata, koja je privukla na se paž- nju mnogobrojne publike. Kroz pune ulice gragjanstva prolazile su skupine maškara uz veselu svirku i razne doskočice. Ovakove maškarate trebalo bi da u buduće naša mladost priredi više puta, jer kad bi se to i ov- dje stalno zavelo, moglo bi da postane jedna privla- čivost više za strance kao što su n. pr. poznate ma- škarate u Nizzi. - Dražba u Palace Hotelu. Kraj jednog zabavišta. Ovih dana odigran je i zaključni akt u životu Ho- tel Palaca, prvog zabavišta u većem stilu, koje je osno- vano u našem gradu. Udobni lokali, koji su stajali nekoliko mjeseca zatvoreni, sada su opet otvoreni, ali ne za svoje stare goste, koji su otvarali šampanjac i ispijali Palace-specijale uz zvukove veselog jazza, nego za raznoliku publiku, koja većinom nikad ovdje prije nije zalazila, a sada se okupila da na — javnoj do- broveljnoj dražbi pokupi i raznese vas onaj namještaj, koji je bio nabavljen za ovo raskošno zabavište. In- teres je za rasprodaju bio priličan, pa se je živo pro- davalo. Tako Dubrovnik, ili bolje stranci-putnici u Dubrovniku, ostaju bez jednog modernog zabavišta, | kojeg oni na svojim putovanjima i odmoru svakako Žele da nagju. Zloj sudbini »Palace Hotela« ima više razloga : loša spekulacija, izjalovljena nada u toleran- ciju igračnice, pomanjkanje kapitala i opća privredna kriza, društveni odnošaji vlasnika posla itd. Dogje li do novog poduzeća ove- vrste, valjda će mu i iskustvo Ovog prvog koristiti da bude bolje sreće. nič ško oj lats jj oazi, Bijaše io od Pšooogpani2b