Strana 2. ničemu nije riješio, nego i madalje ostao visećim, Proti zaključku opć. upravitelja pravovremeno je uložio utok g. Luko markiz Bona na vel. župana. Vel. župan g. Dr. Knežević odbio je utok g. Bone u koliko je nasljednicima Kisića priznato za godinu 1923. Din. 114.000 i za godinu 1924. Din. 125.000, a poništio je općinski zaključak u koliko je odobreno nasljednicima Kisića iono što oni nijesu ni tražili svo- jim pismom 16. IX. 1925, Tako sada nastaje ova situacija: pitanje opskrbe — vodom ostaje otvoreno, spor sa Kisićima uvijek je viseći, općinski upravitelj, uz izjavu da ne prejudicira parnice, odobrava Kisićima stanovite iznose, a vrhovni sud odbija tužbu Kisića, kojom to isto od općine traže 1 Ovo je današnje činjenično stanje ovog važnog spora, kojim su zainteresovani svi dubrovački gragjani. Mi smo nastojali da naše podatke donesemo po au- tentičnim aktima i mislimo da nam nije izbjegla nijedna pogreška, koju bi inače spremno ispravili. Ovdje se radi o dvjema važnim komunalnim pi- tanjima: o vodi i o općinskoj imovini, pa smo sma- trali da je potrebito da o stanju sivari, makar u najkrupnijim crtama, budu obaviješteni svi naši čitaoci. Razumije se da ćemo naše stupce rado otvoriti stvar- > noj diskusiji o ovom problemu i njegovu riješavanju, a i inače pratit ćemo i bilježit ćemo daljnji razvoj ovog spora pridržavajuć se da i mi kažemo svoje mišljenje. Električna Centrala i cijene struje. Koliko se plaća u Beogradu a koliko u Dubrovniku? Samo racijonalno vogjenje jedne električne cen. trale osiguraje gragjanstvu dovolinu količinu struje uz relativno jeftinu cijenu. Vlasnica Gruške Centrale firma Elin iz Beča neće da prihvati principe racionalnog vo- gjenja svoje Centrale. Nasuprotonah će da na osnovi posve neracionalnog vogjenja centrale konsumente dvo- struko oštećuje, biva tim što ne dava dovoljno struje, i što pretjeruje toliko u cijeni da bi konsumenti eko- nomno stradali kada bi se predali na milost i nemi- lost Elina. U maju 1924, kada je firma Elin preuzela Gru- šku Centralu od državnog sekvestra, predlagala je da se u Dubrovniku uvede cijena struji kako što je u Beogradu t. j. da se plaća po kilovatnom satu za pri- ovaine kuće Din. 9 a za poslovne lokale po nekim ka- tegorijama do 16 Din. Ni ovako pretjerane cijene što je Elin namjeravao da nametne Dubrovniku, pozivajuć se na cijene, kako Elin kaže, što vladaju u Beogradu, a šlo ne stoji, bile su za Elina preniske, te je okruž- nicom oklobra 1925, htjela da _i te cijene povisi na 1450 Din. po KWS za potrošače na mjerilo, a na Din. 16 za potrošače paušaliste. : U tom pogledu vrlo je interesantan članak Inž. g. Mike Dimitrijevića upravnika elektrane u Beogradu koji je izašao u br. 6379 beogradske »Politike«. Općina Beograd je preuzela Električnu Centralu pod teškim uvjetima. Ona je skupo plaćena, a uz to je preslaba i u neispravnom stanju preuzeta. Općina je morala da znatnim troškom uredi postojeće uregjaje i da poveća kapacitet Centrale. Pa ipak beogradska Centrala naplaćuje za struju manjim konsumentima samo Din. 5:50 po Kws. Jačim konsumentima naplaćuje nešto više, ali maksimalno Din. 9. Motorna snaga se plaća sa Din. 4-5, a ulično osvjeljenje sa Din. 2:50 po Kws. Lokali luksusni pla- ćaju više ali maksimalno Din. 15 po Kws. Beogradska Centrala zaragjuje po odbitku režij- Skih troškova 25%, Dobar dio zarade ona investira opet u proširenje centrale. Uza sve dosadašnje i bu. duće investicije pojeftiniti će ove jeseni struja tako da će privatni konsumenti plaćati dnevnu tarifu od D, 4 po Kws a Cenirala će pri tom zaragjivati 10% preko režijskih trošaka, Večernja će tarifa biti ista kao do- sadašnja, na čemu će centrala zaragjivati opet oko 25% Eto tako je u Beograđu. Prama dubrovačkim prilikama mora cijena struje biti znatno niža od 7 D. po Kws za rasvjetu. Za motornu snagu ne smije cijena biti viša od polovine cijene za svijetlo. Bude li Gruška Centrala vogjena racionalno ona će uz ove Cijene si- gurno još imati koristi što će nadmašiti dozvoljenu gragjansku dobit. Parnice kod naših sudova. U prošloj godini opazilo se da je kod našeg okružnog suda opao broj parnica prama broju iz 1924, godine. Ta se razlika može u nekoliko pripisati uredbi o izmjeni novčanih iznosa po kojoj je u sporovima do 6250 Din. sudi kot. sud, a u sporovima Preko tog iznosa okružni sud i to do 125000 Din, sudac poje. dinac, a preko toga iznosa senat. Ali ova je uredba važila već od 1, VI, 1924., dakle više od polovine : + (\ > o a M» ho Ž psS5j \ R dB . Še VAČKI LIST pretprošle godine, pa zato ona nije jedini uzrok ovoj razlici, nego ga treba tražiti i u općim privrednim prilikama, kao i raznim poteškoćama, koje se postav- ljaju traženju pravde kod gragj. sudova, kao što je Zaton o taksama i sl. Kako proizlazi iz godišnjeg poslovnog iskaza našeg okružnog suda broj prikazanih tužba u prošloj godini bio je slijedeći : 1.) Mjenični postupak. < Kod suca pojedinca 39 (god. 1924. : 20) Kod senata 1 (god. 1924.:11.) 2.) Trgovačke i pomorske parnice. Kod suca pojedinca 5 (gođine. 1924: 7) Kod senata 4 (godine 1924. :3.) 3.) Druge parnice, Kod suca pojedinca 266 (godine 1924. :547) Kod senata 9 (godine 1924. : 21.) 4.) Prizivi clvilni, God. 1925.:321 (god. 1924. : 193.) 5.) Stečaji. : Godine 1925. : 7, (godine 1924.: 1.) 6.) Nagodbe. Godine 1925. :1, (godine 1924. : 4.) Kod gotovo svih kotarskih sudova ovog područja posao se nešto povećao, a osobito u Dubrovniku. “ Kroz 1925. prikazano je novih civilnih tužba u Blatu 391 (godine. 1924 : 539) u Cavtatu 394 (godine 1924, :281) u Dubrovniku 902 (godine 1924. : 676) u Korčuli 195 (godine 1924.:141) u Orebiću 328 (godine 1924. :334) u Stonu 342 (godine 1924.:270.) Lug (pepelina) na lozi i kalijev hipermangan. Svaki vinogradar je na temelju stečenog iskustva ustanovio, da lug ne napada u jednakoj mjeri sve vršti gajene loze. Stalne vrsti su osobito podložne Zarazi luga, pak i višekratnim sumporanjem nije mo- guće dolične loze osloboditi štetnog uticaja luga. Đo sada se je običavalo rabiti sumpor proti bo- lesti luga i to za vrijeme razvoja loze (od proljeća do jeseni). Vremenske prilike odlučivale su o tome, kađa će i koliko puta da vinogradar obavi sumporenje vinograda. Zimska obrana vinograda protiv. zaraze luga bila je nepoznata. Redovito zaražene vrsti loze lugom, koje su toj bolesti osobito podložne, dabome nije nitko zimi lječio. U cilju, da se baš i ovakove vrsti loza potpuno obrani od zaraze luga, Guillon i mnogi drugi vrsni vinogradari predlažu, neka se preko zime (i to nakon obavljene rezitbe, a svakako prije nego loza proplače) namaže cijeli panj i reznici (rez, brk) sa 4% otopinom kalijeva hipermangana, t, j. 4 kilograma kalijeva h:per- mangana u 100 litara vode. Da uspjeh bude siguran, potrebuo je da vino« gradar pomno sakupi sve odrezane dijelove 1:ze pri rezitbi, preostalo suho lišće, suhe grozdove, pak da odstrani staru suh: koru sa panja i sve izgori. Nakon toga neka obavi gore spomenuto mazanje. Time se uklanja mogućnost nove zaraze na lječenim lozama. Gornje upute čitao sam u španjolskom poljo- privrednom mjesečniku »Et Cultivador Moderno«. Srazloga što kod nas u dubrovačkoj oblasti, a tako i u raznim vinogradarskim predjelima naše države, mnogi: vinogradi stradaju svake godine (kad više, kad manje) od jake zaraze luga (pepeline — Oidium Tuckeri), a prama tomu i štete bivaju osjet. ljive, smatrao sam potrebnim da sve vinogradare upoz- nam sa zimskim načinom lječenja loze proti lugu. Osobito preporučam gg. kolegama poljoprivred- nim stručnjacima, pak svima državnim ustanovama poljoprivrede, da još ove godine preduzmu barem po jedan pokus, jer nije prekasno. Kalijev hipermangan sigurno pozna svaki vino- građar kao dobro srestvo za raskuženje (dezinfekciju), Nabava je moguća kod svih ljekarn: (farmacia, apo- teka). Cijena za 1 kg, dakle za male količine, oko Din. 50, a kod »Isis« d, d. Zagreb Din, 28. Pri rukovanju sa kalijevim hipermanganom neka Svaki vinogradar bude oprezan i osobito čuva djecu koli od otopine, toli od kupljene prašine (kristala.) U upotrebi kalijeva hipermangana u vinogradar- stvu i voćarstvu za vrijeme vegetacije, t. j. od pro- ljeća do jeseni, iznijeti ću potanko sve potrebite na- putke u najkraćem roku, kako bi se sa istima mogli da okoriste svi vinogradari u toku 1926. goline, Tomislav Mladinov Burzovni izvještaj. New-York 56,80; Italiia 229 : Pariz 209; P , Pa , S , , ra 1,68; London 217.10; Dinar u Ziirichu 9.13. a Br. Sa našeg tržišta. Žito i brašno. . Na novosadskoj burzi kroz cijelu prošlu sedmicu bio je vrlo slab promet, cijene nepromjenjene. — Kukuruz za april maj 132.50, promet srijemski 125. —, za maj 132.50 sve franko utovarna vojvodjanska sta- nica mjera kod utovara, isplata po duplikatima. Brašno. Poslovanje u brašnu bilo je takogjer vrlo slabo. Cijene nepromjenjene: Eksportni mlinovi notiraju: 0/500, 2/445, 4/415, 5/385, 6/345, 7/265, T'/2 1225, mekinje 130 sve franko vojvodjanska uto- varna stanica. Manji mlinovi su u bijelom brašnu nešto jettiniji, dočim za tamnije krušno drže iste cijene kao i eksportni mlinovi. o Cijene u Dubrovniku. Kukuruz povremeno suh 175/180, sušeni 190, zob 230, pšenica —, Brašno eksportnih mlitova 0/540, 2/480, 5/445, 7/290. z Brašno burzovne iipe 0/535, 2/480, 5/435, 6/335. Kolonijalna roba. : Nepromienjeno. Šećer kristalni po Din. 12.70, šećer kockasti po Din. 14.20. Kafa. Rio l.a Din. 41.—, Rio extra _ Din. 42.—, Minas Din. 43.—, Santos Din. 44.— Riža. Talijauska roba kreće se od Din. 7.40, do 8.10, Aracan Din. 6.50, Basein Din. 6.—. : Demaći produkti. : Buhač. Poslije zadnjeg izvješća slijedila je jedna \prodaja na tršćanskom tržištu, uspikos toga daljnje potražnje nema. Plaća se za otvoreni Din. 9.90—10, poluzatvoreni Din. 11—12, zatvoreni Din. 16—17. Maslinovo ulje. Slaba potražnja. Plaća se Din. 17.50—18.—. Smokve. Usljed zadnjih prodaja cijena uzdržana. Plaća se Din, 8.75—4.—. Izložba iotogralija i plakata u Splitu. »Primorski Savez za unapregjenje turizma“ u Splitu, u sporazumu sa predsjedništvom ,Jadranske Izlužbe“ organizovat će u ljetu ove godine jednu ve- liku izložbu fotografija iz svih krajeva naše domovine, a ujedno i izložbu plakala za propagandu našeg pri- morja. Za najuspjelije fotografske snimke bitće raspi- san natječaj sa dvadesetak većih i manjih nagrada, a ujedno bit će raspisan i internacionalni natječaj za veće nagrad» za plakat ,Naš Jadran“, Kod ovog natječaja za plakat moći će da sudje- luju i strani umjetnici — u želji da se i kod nas po- budi jači interes i smisao za tu vanredno interesaninu granu slikarstva, koja je kod nas nažalost još prilično malo razvita. Na izložbi fotografija kao i kod natječaja sudjelovat će i amateuri i fotografi stručnjaci, na što im se već sada svraća pažnja uz napomenu, da se svi koji se prijave moći da od ,Primorskog Saveza za u- unapregjenje turizma“ u Splitu dobiju sve potrebne u- pute i obavještenja. U okvir ove izložbe spadaju u prvom redu fotografije naših krajeva, narodne nošnje, narodnih običaja, tipova, športa, kulturno-historijskih spomenika, starih zadužbina itd. iz čitave države, a uz fotografiju bit će izloženo i sve drugo što je u vezi sa fotografskim umjećem, dispozitiv, film, stereoskop- ske slike, uvećanja itd. Ova vanredno interesantna izložba pobudit će bez dvojbe naživlji interes čitave naše javnosti, tim više sto će se u vezi s tom izložbom spremiti u Splitu na- ročite priredbe i svečanosti, Šport. | Gošk. — Komb. Jug - Gragjanski 4:2 (3:0) Napokon se odigrala i ova utakmica na 13. 0. mj. Za savezni fond koja je bila već dva puta zakazana. Interesantno je da je Splitski N >gometni Podsavez o- bavijestio pismeno u posljedni čas (u subotu) g. Ba- rišića, da naredi klubovima igranje u nedjelju. Ostav- ljamo na stranu što se to kosi sa svim pravilima, i što se blagovremeno mora u službenim novinama na- najaviti dan utakmice, suca itd, ali moralo bi se vo- diti više računa o klubovima, koji se na ovakav način stavljaju u nepriliku i ne mogu bit uvijek spremni za borbu kroz 24 sata. Kada se ne bi izvršio »Befehl“ Podsaveza, bila bi izrečena kazna, a kako klubovi ne mogu da kazne novčanom globom, niti zabranom i- granja Podsavez, slobodni smo zato osuditi javno i dati ukor Podsavezu, da se unaprijed strogo drži pro- Pisa 1 posveti više pažnje »Provinciji“, O samoj igri možemo kazat da je Gošk zaslu- ženo pobjedio. Igralo se s obe strane bez osobite vo- lje, a osobito komb, momčad u kojoj nijesu igrali pi- tomci Pomorske Vojne Akademije, radi zabrane izdate im od g. Mladića.