Strana 2. se moglo stali na put pustopašenju ribarstva, pomoću ribar, straža, a širenju racionalnog ribarenja pomoću puč. učitelja“ i ribarskih tečajeva i škola, Valjda je pot- pisanome izbjeglo, al mu se čini, da_g. profesor nije spomenuo lov riba sa koćama, koje naši susjedi, sa onu stranu Jadrana, rabe, zaletajuć se kriomice i u naše položaje. I ovaj način ribanja ne bi se smio do- pustiti u našim čarobnim prodorima, jer se njima uništuju morska dna, gnijezda, naših riba i mor. travu, Grehcta da je g. profesor posve malo kazao o racionalnom gojenju kamenica i daganja (mušlja), jer je to veoma bogata grana našega ribarstva, a osobito u Malostonjskom zaljevu u Bistrini, Bijeljevici, gdje se od pamtivijeka primitivno goje. Veoma bi nas zadužio kad bi g. profesor jednom držao opširnije predavanje o kamenicam i mušljama (dagujam) i zeinteresovao mnoge na to bogato vrelo našega Jadrana, jer, kad li tad li, racionalno gojenje ovih školjaka podignuti će se do velike industrije u našemu ribarstvu. Šteta je, da g. profescr mnogo gradiva zapasao za ono kratko vrieme, pa je morao posve kratko i brzo da reče o svemu poštogod. Ako je g. profesor ipak posligao cilj, te dao pojam o svemu što je kazao, to je zahvaliti njegovom dobro poznavanju predmeta i jezika našeg, te na lijepoj didaktičnoj metodi, koja ga resi. Oblik predavanja bio mu je zavidan. Mi se radu- jemo g. prof. Dr. Krčmaru na lijepome i korisnome predavanju, a zahvalni ostajemo upravitelju pomorske vojne akademije g. Mladić-u, te je došao do ove lijepe namisli, da se ovakova predavanja drže pomorskim oficirima i momčadi, jer su to osobe, koje plove naše more, pak nek se uspoznadu i sa blagodati njegovim. Živa je želia, da se ovakovim predavanjima ne za- ustave ovdi, već da se stoprv započme. = V. F. uč. ( * Kako je poznato, naši su pučki učitelji na ovom polju dali odličnih radenika, kao pok. Lorini, Paštrovića, Belamarića, V. Fortunića i ost. Amerikanci u Dubrovniku. Za vrijeme boravka američkih brodova prošlog ljeta u Dubrovniku, ovdje se našla i američka spisa- teljica Errick Berry, koja je u »New-York Times-u« objavila svoje utiske i popratila ih sa nekoliko duho«-. vitih ilustracija. Zanimiva su neka opažanja ove Ame- tikanke našem gradu, pa ih zalo prenosimo. Ona, megju ostalim kaže: : »Kamenom popločane ulice Dubrovnika, male dalmatinske Venecije, drijemahu pod plamenim jadran- skim nebom, drijemahu po navici od mnogo stotina godina. Ali najednom, jednog vrućeg, tikog popodneva, dok su dućani bili još čvrsto zapiti, i dok su se dućan- džije. odmarale spavajući, ulice oživiše skupinama ži- vahnih fgura, odjevenih u besprikornoj bjelini. Dubrovnik se u čas razbudi, onako kao što i Svaka strana luka kada Yankee imaju izlaz. Jer oni imaju novaca da traše, a troše bez razmišljanja. Kupuju uspomene, trpe sirahovitu žegiu, a u svako doba dana i noći oni su gladni, : Jedna skupina zaustavi jednu damu, koja kod prodaje razglednica slučajno bijaše jedna samotna, zalutala američka spisateljica. Ona predloži da se res- taurant potraži; možda će se putem koji ,isčahuriti“, Ispriča zatimi kako su mještani skrupolozni u pogledu svojih obroka. Oni jedu u odregjenim časovima, a pored toga, nikako po oraru, uobičajenom u Americi, — ,Kažite nam što ima zabavnoga u noćnom životu Dubrovnika“ — pitahu spisateljicu, koja tužno ispovjedi da do tada nije bila u stanju pronaći da bi to mjesto uopće imalo kakav noćni život, U 10 sati bijaše sve mirno, koliko je ona u to kratko vrijeme mogla da ustanovi. — ,Da mogu barem čitati naslove u kinemato- gralul“ — žalio se jedan vitki, smegji mornar. — »A obično junakinje umiru ili pomnahitaju“, — Mor. bidna vrsta filmova popularnija je na dalmatinskoj rivijeri nego li veseli produkti Hollywooda, Jugosloveni pretpostavljaju tragediju sentimentalizmu, Ali: ,gobs“ ne dijele taj ukus, : Kao izvor razonode, Dubrovnik je za američke mornare bio brzo iscrpljen, Izgledaše im zamoran da se ne može izreći, — to nekoliko starih kuća, srednje- vjekovnih zidina i crkava, koje sažalijevahu. Jedne večeri, ljutit na sporog bubnjara kavanskog orhestra, zamijeni ga jedan mornar. Malo zatim čitav orhestar pregje u ruke u ruke momčadi, a naokolo se okupiše domaći, u grupicama, izpruživši vratove da što bolje uzmognu uživati u toj senzaciji, Iduće večeri,. i redovito zatim, brodski orhestar nastupao je obo- ružan vlastitim oružjem muzičke navale. Sa igrankom u kavani, — mornar u naručju mornara — sa poja- X, \ \i "RDU Bi OMA ČKI LIST“ Sa * ho Z čanim orhestrom i sa buljucima novih gragjana, pri- vučenih tim prizorom i glasnim povicima: ,Pive! još pive!“ kavanar je bio ekstatično zaposlen, koliko je to samo moguće za jednog malog odebelog Dalmatinca. U Dubrovniku jedan dan vrlo liči na drvgi, i dok se ne pogleda na kalendar teško je pogodili radi li se o utorku ili o suboti. Ipak, bijaše malo drukče u one dane, sve dok se nije povratila opet jedna tiha večer bez mornara, kad su dva razarača digla sidra i otplovila. Ne bijaše više vitkih, plećatih momaka, koji bučno ispunjavahu ulice, sa malim bijelim kapi- cama, naherenim na uho ili obrve. Ne bijaše više ča- robnih tonova Broadwayjazza na večer, u kavani, Pa ni beskrajnih povorka ,krigla“ pjenušave pive, koja je skoro tekla potokom u kavani. Domaći se uzdišući povratiše u život, provagjan vijekovima. Spisateljica pokupi svoj priljag i otputova za mjesto gdje će barem biti u mogućnosti da kupuje pariški ,Herald“. Kavanar solio je te večeri pivu su- zama žal enja“. Ovako ova Amerikanta. Ima ona u mnogom pravo, i ako mi ne možemo da u svemu prihvatimo njezine američke nazore i američki ukus, Ali Dubrovnik bi bez stranaca malo po malo istrunio, pa zato treba da i njihovim ufiscima vodimo računa. Razne vijesti. Jugoslavenska izložha u Prsgu Od našeg generalnog konsvla u Pragu primili smo slijedeće pismo :: Vjerovatno biće već poznato tome cenjenom Uredništvu da Čehosiovačko-Jugoslavenska Liga i Ja- dranska Straža u Pragu nameravaju da uz saradnju ovog Generalnog Konsulata prirede Jugoslavensku iz- ložbu turistike i narodne umjetnosti u Pragu i u još nekim mjestima Čehoslovačke. Ova bi izložba trajala od 21 marta 0. g. pa do početka jula Generalri Konsulat, uvjeren da će cenjeno Ured- ništvo Vašega lista uvidjeti od kolike je važnosti ova izložba za unapregjenje saobraćeja putnika u Vašem kraju, ima čast moliti Vas, da preko Vašega lista izvolile pozvati hotelska i kupališna preduzeća, da u interesu propagande svojih preduzeća pošalju šta više reklamnog i propagandističnog materijala odboru za priregiivanie ove izložbe, - “ Adresa odbora je siijedeća ; : ,»Jugoslavenska Izložba Turistke i Umjetnosti Praha Il, Mikulandsk4 7 (Československo-Jihoslavan- Ska Liga“. > — : Reklami materij:l trebao bi da dogje u ruke odbora najdalje do 10. marta 0, g. Grneralni Konsul, Svet. M, Rašić. O nadjeljnom počinku, Primamo ovaj dopis: Zadnja naredba o nedjelj- nom počinku izazvala je veliko nezadovoljstvo i o- pravdene prigovore megju velikom većinom trgovaca, ODitnika i maroda, osobito iz okolice, radi štete koja im se uanaša, kada su cijeli nedjeljni dan zatvorene trgovine i obrti. — Mi u Dubrovniku nemamo ni sed- mičnih ni mjesečnih sajmova, već stari je običaj, još od vremena dubrovačke republike, da seljački narod iz okolice dolazi u grad u nedelju, da nabavi svoje potrebe, za da ne gubi radne dine preko. sedmice. Zatvaranjem radnja cijeli nedjeljni dan nanaša se ve- velika šteta našoj trgovini, obrtu i narodu seljačkome iZ okolice, kojeg na taj način otugjujemo od grada. Dubrovnik je klimatički grad sa više kupališta i hotela, koji u proljeće, ljeto i jesen ima veliki promet stra- neca, pak, kada su u nedjelju Cijeli dam zatvorene tr- govine i obrti, nanaša se velika šteta trgovini i obrtu, ai neprilika strancima, koji moraju dosta puta otpu- tovati a da ne mogu kupiti svoje potrebe za put. Zatvarali trgovine i obrte cjelu nedjelju to čini u go- dini 52 dana, ostalih 8 dana zatvaranja radi državnih i Crkovnih svečanosti, to čini cijela 2. mj. u godini, da trgovci i obrtnici moraju u ova teška vremena sve terete snositi i ne mogu ništa zaraditi, dočim igračnice i pivnice nemaju nedjeljnog počinka, Pak radu cijelu nedjelju do kasno u večer, kao i u sve ostale radne dane. Pred 17-18 god. zlosretna austrijska Vlada bila je totoli obn la a PN 12 Ja im se šteta nanaša kada su zatvorene radnje svaku nedjelju. cijeli dan, uči molbu na ministarstvo trgovine u Beč, n mjesne prilike kao glavni uzrok dnja u nedjeljne dane od 7 do potrebnu i opravdanu ovu molb dili i preporučili naša Općina, Trgovačko-obrtnička Komora i Poglavarstvo, te nakon malo vremena dosl nam je odobreno od ministarstva otvaranje da 7 do 10 ura u jutro. To je neprekidno trajalo do na. nili avodeći naše Potrebi otvaranja rad- 10 ura_u jutro. Kao u bili su onda Ptvr- mjeseca 1926.“ Br. 6. _ zad malo dana ua korist trgovine i zadovoljstvo na. | roda. Pošto se nijesu do danas u ničemu promijenile mjesne prilike, bilo bi pravo _ da i današnje nadležne vlasti ovo pilanie riješe na način kako će biti od ko- risti i na zadovoljstvo naroda i privrede. L. Bogdan. (Op. Ur. Donosimo goruji dopis g. L. Bogdana. i drugova, jer želimo da naše stupce stavimo na ras. | položenje svakoj stvarnoj diskusiji o svim pitanjima, koja interesuju naše privrednike. Pitanje nedj. počinka obit će vjerojatuo temeljito raspravljeno i na glavnoj (a skupštini Trg. Priv. Udruženja, koje je glavni prestav.. kni naših tegovaca, pa će se na toj skupštini donijeti i mjerodavni zaključci o ovoj stvari.) Inspekcija trg. akademije. Ove je sedmice pohodio našu trgovačku akade. miju g. Oton Bošnisk, načelnik Min. Trgovine i prof. više trg. škole u Zagrebu. Ovom prigodom i sa sirane redakcije nastojalo se da se g. Bošnjaka upozna sa prilikama i potrebama mjesre trgovine. Magazin U Gružu. Mi smo o ovom magazinu i njegovoj predaji upravi državnih monopola cpšimo izviiestili. Očeku- jemo da će se i Trg. Priv. Udruženje pozabaviti ovim pitanjem na svojoj glavnoj skupštini, jer je to od važ- * nosti za razvoj trgovine u Gružu. Novi pensiom u Srehrenome,. G. Vicko Šarlić uzeo je u zakup imanje g, Dr. Čingrije u Srebrenome, te će tamo urediti penzion. Veoma nam je drsgo konststovati svaki napredak na Ovoin polju, jer svakom stručnjaku poduzetnog duha Ovaj rad pruž: najbolje izglede, a time se podiže i razvoj naše rivijere. Kad g. Šarlić otvori svoj pension | izvijestit ćemo opširni e. Pension u villi Gjivović. U villi Gjivović na gornjem putu sv, Jakoba ure- "dit će novi pension g. Radimski, vlasnik Pension Villa . Vicioris, koji je svojim dugogodišnjim radom u našem gradu dao mnogo dokaza 0 svojoj stručnjačkoj spremi i žilavoj poduzetnosti. On je bio jedan od najboljih organizatora reklame za naš kraj, pa se zato nadamo da će i u ovom pothvatu postići željeni uspjeh. Viasti i stranci. Kroz ove dane očekuju se prve grupe turisla, a neki su već i stigli u naš grad. Nuše vlasti su u duž-. nosti, da na vrijeme poduzmu sve policijske i zdra- . stvene mjere kako ne bi bilo sa strane stranaca _pri- govora na izrabljivanje, nered, nočisioću“ i pretjeranu skupoću, kao i ostalo što može od nas da ih _ odbije. Mi ćemo takogjer sa svoje sirane na sve ovo pazit, pa ćemo žigosati ne samo svaki propust pojedinaca, nego u prvom redu vlasti, koje su za io odgovorne. Stavljamo na srce ovu stvar i cjelokupnoj našoj publici. Vjenčanje. U četvrtak se je vjenčao g. Dr. Marko Gjenero sa g.gjicom Micom Bjeladinović. Ukinst popust za posjetioce našeg primorja. Kako je poznato prošlog ljeta bio je g. Ministar Sacbraćsja odobrio popust od 50% na vožnji na našim drž. željeznicama svima koji su iz inozemslva ili iz unutrašnjosti naše države išli na ljetovanje na primo- rie, uz uvjet da na primorju provedu najmanje 14 dana. Tai je popust važio od 1. juna do 1. oktobra, a bilo je odregjeno da će taj popust važili i dalje, svake go- dine za ljetnu sezonu. Ta je korisna mjera bila po- duzeta u vezi sa jednom opsežnijom akcijom za pri- vredno podizanje našeg primorja, okojoj se akciji već | dugo u Beogradu govori i stvaraju lijepe osnove, 4 nema dvojbe, da je taj popust dosta doprinio, da je prošle godine, uza svu uspješnu konkurenciju stranih kupališta, naročito sa cijenama u hotelima i pensio- nima, naše primorje bilo dobro posjećeno, — dok s druge strane, zbog pojačanog prometa, nisu sigurno ni željezničke blagajne bile na šteti. Sada je odlukom Min. Saobraćaja - ovaj popust b:o ukinut, pa jer je to od očite štete za razvoj našeg mladog turizma, poduzet će turističke institucije por tebie korake du se ta odluka poništi. Njemački turiste i Italija. Piše nam prijatelj iz Mlinchena: Ne samo u Ba: varsko:, već u cijeloj zemlji, nakon njemačko-talijan- skog sukoba održano je mnogo protestnih zborova: Po građu se neprestano dijele [etci slijedećeg sadržaja : »Nijemci, izdajica ko bude i dalje kupovao talijansku robu. Ni emci, izdajica ko putuje u Italiju, koja muči vašu braću“. ' : Na naš su ovdašnji konzulat stigli veoma lijep! reklamni plskati Splita. Iz Dubrovnika je poslan ukusni album dubrov, parovlovidbe. Osim toga poslana je mana količina prospekata Dubrovnika, koji potpuno | odgovaraju svrsi. Ž eljet je, i de poslan što veći broj, jer je jet je, da ih skoro bude P potraga za njima veoma velika. . Odobrenje kupnje stranim podanicima: Napokon je Ministarstvo odobrilo kupnju zemljiš- ta engleskinji Miss Smith, koja a ini o godinu dana u Cavtatu za gradnju Villa, Ista će odmah zidati. Ovo ođ:brenje je usljedilo na intervenciju engleskog poklisara, Potpunoma od »bravamo ovaj postupak koji omogućuje razvitak naše Rivijere.