Strana 2.. - SS — Rabu. Toplom i zanosnom riječi, on nam je tak soda vjerno i iscrpljivo dočarao sliku naše prekrasne Dal- macije, a svoje skroz naučno predavanje, popratio je sa preko 100 diapozitiva otoka Raba. Iscrpljivom teme- ljitosti opisao nam je geografiju, geološku konfigura- Ciju, vegetaciju te orografiju otoka. Istakao je, da je Rab jedini otok u Dalmaciji, koji obiluje krasnom šu- mom. Završujući to vanredno zanimljivo predavanje uz najveću pažnju prisutnih, g. profesor požalio je da su u tome kraju narodne nošnje potpuno propale. Uz laskave i diljive riječi pohvalio je — kako on reče — ,besprimjerno: gostoprimstvo“, — ,pitomu i blagu dušu“ rabskih ribara i seljaka. Njemu će taj put kaže, ostat ,neizbrisiv u uspomeni“ ion ga svi- ma preporuča. : \ Šaljem Vam ovaj izvještaj željom, da zna i naša javnost, kako je evo i ovom zgodom i u najučenijim krugovima — Isar-Athene — dano lijepo priznanje našoj Dalmaciji. : Miivchen, februara 1926. Frano I. Dabrović. X mm m Razne vijesti. Drskost i iynorancija. Povodom boravka papinskog nuncija Msgr. Pel- legrinettija u Dubrovniku izašlo je u rimskoj novini »Messeggero« br. 42. od 18. 1[., na prvoj stranici u . &kursivu slijedeće : »Dubrovnik — Ragusa. : I lettori italiani hanno letto non senza stupore, in una notizia trasmessa dalla agenzia Stefani, a proposito di un viaggio del Nunzio apostolico a Belgrado, che questi si č recato nei giorni scorsi a Dubrovnik, nome croato destinato ad indicare la citia dalmata di Ragusa; il cui nome e la-cui storia rivaleggiano con i nomi piii gloriosi e con le piu gloriose tradizioni italiche e venete. Lo stupore č legittimo, come legittimo il rammarico, e merita-un rilievo per chiedere, se si debba da parte di organismi italiane aiutare la diffusione della propaganda slavofila in quella parte della Dalmazia che, per non' essere stata raccolta all' ombra del tricolore, tanto pili ha il diritto di non vedere riffattamente dimenticata la sua incancellabile latinita ed italianita. li rilievo deve servire a mettere in guardia contro errori o disattenzioni di questo genere I!'Agenzia Stefani“, . Ovim šovinističkim provokacijama ne treba ko- .mentara. Promet u splitskoj i dubrovačkoj luci. Splitske. Vijesti. . Promet u splitskoj luci poraslao je u g. 1925, od 6722 broda sa 1.584.029 tona (g. 1924.) na 7528 sa 1.987.064 tona. Svaksako lijep uspjeh ; ali to im nije bilo dosta. »Novo Doba« je naiprvo oko 900 jedrenjaka pretvo- tilo u parobrode te javlja da je došlo u luku 7528 parobroda, pa na to nadovezuje doslovce : . »Dok je u Splitu ovsko u velike porasao promet, u Sibeniku izgleda da je ostao isti kao u prošloj go- dini, a u sjevernim i južnim našim lukama promet je Silno opao. To najbolje govori, da su naše centralne luke uvozne i izvozne luke države“, Promet u Gružu porastao je g. 1925. za 200 brodova i 156072 tona te je iznosio 2531 brodova sa 1.014.767 iona, Na svaki brod dolazi dakle poprijeko 400 tona nosivosti, a-u Splitu 264 tona. Lani smo se potanje osvrnuli na splitske statis- tike, i pokazali kako su u svom iemelju pogrešne. Ove godine otišlo se je korak naprijed, Ne bismo se na ovo osvrtali ni ispravljali, kad ne bismo znali, kako Ovakove izmišljene vijesti djeluju ma našu javnost još dobro ne upućenu u pitanjima pomorstva i luka, »DUBROVAČKI LIST“ SAA x grada vodom i način riješa- vanja spora Kisić-Općina. U posljednjem broju »H. Riječi« izašao: je odgo- vor £. 1. Kisića na naš članak o sporu sa dubr. opći- nom. U tom članku govori se o sasvim drugoj stvari, nego što smo mi pisali, pa se zato.ništa i ne isprav- lja ono što smo mi iznijeli. Da gg. Kisići imaju de- dicita pri izvršavanju ugovora, to mi vjerujemo, ali nije bila riječ o tome, već o načinu kako. se ima taj spor megju njima i općinom da likvidira ili još tačnije, mi smo htjeli da prikažemo kako se ie sa strane biv. opć. upravitelja u ovoj stvari postupilo na način koji može da bude od koristi ge. Kisićima, ali nikako općini. Kao list, koji je uzeo za zadatak da rađi oko iuteresa grada i općine, smatrali smo svakako svojom dužnosti da o tome obavijestimo i javnost i to na najblaži na- čin ne unoseći ni oštrine ni zajedljivosti. Mi. smo i sada nakon članka g. Kisića potpuno uvjereni da smo dobro i ispravno radili, te da smo objektivno postu- pali. Opće je mijenje da ovaj spor treba skinuti sa dnevnog reda, ali je naše mišljenje da to ne smije da bude na način, kako se je bilo počelo, Općinski izbori u aprilu. U posljednje vrijeme vodila se je u novinama po- lemika ko je krivac đa se ne raspisuju općinski izbori u Dalmaciji. Radikali su tvrdili, da je njihova želja da se izbori odmak provedu, ali da se- tome protive Radićevci, koji da ne će izbore, nego samo izmjenu komesara. Radićevci su to poricali, izjavljujućć da i orii traže općinske izbore, pa javnosti je tako ostalo neizvjesno na komu je faktična krivica. Nego izgleda da je to sala svejedno, jer se iz Beograda javlia da je na posljednoj sjednici glavnog odbora radikalne“ stranke jednoglasno usvojen zahtjev dalmatinskih ra- dikala za raspis općinskih izbora, pa se je s tim sa- glasio i min. unmutr. djela g. B. Maksimović, koji je izjavio da će predložiti u vladi da se izbori odmak raspišu kako bi se mogli provesti još krajem aprila. Nadamo se da će se tako konačno ova odluka pretvoriti i u djelo, a to će biti prvi korak ozdravlje- nju naših općina u koliko dakako sami općinari shvate kako će najpravilnije stupiti u izbornu borbu i koga će birati kao svoje prestavnike. Općinska autonomija je od velike vrijednosti za opći napredak, ako je po- vjerena ljudima koji su spremni i voljni da pravilno vode općinske poslove. Pa zato već sada treba naj- prije na to pomišljati, : Zagrsekački nadbiskup u Dukbrovniku. U ponedjeljak je stigao u Dubrovnik, a u četvr. tak otputovao zagrebački nadbiskup preuzv. g. Dr. Antun Bauer. Ovdje je boravio kao gost našeg biskupa. Zadušnica za A. Starčevića »Hrvatska Radnička Zadruga“, ,Hrvatsko Pjevač- ko Društvo Gundulić“ i ,Hrvatski Klub“ u Dubrovni- ku dale su u četvrtak dne 4. ov. mj. pr. p. u crkvi Sv. Vlaha svečane zadušnice za pokoj duše neumrlog Dr. Ante Starčevića. U večer istog dana održana je i komemoracija. Sokelska akademija. Sokolsko drašivo priregjuje u nedjelju dne 14. 0. mj. veliku akademiju splesom u korist svoga fonda. Po pripremama i ova će akademija uspjeti kao uvijek do sada, Mi već unaprijed preporučujemo pažnji gra- gjanstva ovo naše vrijedno Društvo. Pokladna zabava. Srpsko pjev, društvo , Sloga“ priregiuje dne 13. ov. mj, u svojim prostorijama pokladnu akađemiju sa igrau- kom, Odijelo od šetnje. Br, 128 Skupština Trg. Privr. Ulruženja. 3 U nedjelju je održana glavna godišnja skupština Trg. Privr. Udruženja, kojoj je prisustvovao znatan broj članova. Izvještaj tajnika o godišnjem radu upra. ve, koji je bio odobren od skupštinara, donosimo ng uvodnom mjestu. Prihvaćene su. dvije rezolucije: g magazinu u Gružu (u smislu članka, koji je izašao w našem listu) te o ukidanju popusta na željeznicama za turiste. U novu upravu izabiani su g. A. Poković zg presjednika, g. M. Eicegović za potpresjednika, g, š| Savin za blagajnika, a za odbornikegg.: Gučić Stanko | Spanačević Jovo, Domjan Stijepo, Bjelovučić M, gti. jepo, Mandel Josip, Ferrera Moritz, Grbić Vicko, Pr. njatović Božo; — časni Sud: Grbić Pasko, Bubalo Dimitrije, Kolić Pasko, Dr. Ivo Rusko, Hajou Bernard; Revizori: Jokanović Uroš, Nadramija Vicko, Bogdan Skupština tramvaja. 4 Zbog popunjenja jednog. člana uprave, dvojiog revizora i jednog zamjenika: vladao je megju dioniča« fima veliki interes za ovu skupštinu. Ble su dvije. li- stine, za jednom je u glavnom stajala“ Srpska; Banka, a za drugom Dr. B. Masteccnini, općina (sa 200. dio- nica) i razni drugi dioničari. Prva je listina dobila 212 glasova, a ruga 202, pa je tako izabran u upravu g. Dr. A. Pugliesi. — Na dnevnom redu bilo. je pitas nje gradnje tramvaja do Lapada, ali je uprasa povukla tu tačku. — Na skupštini je bilo prigovoreno zašto društvo obavlja osjeguravanje samo kod drašiva , Save“ bez da traži ponude kod ostalih domaćih društava, kao ,Croalia“, Srbija“ itd. : Raš& novi parobrod. , JE Jučer je u gradskoj luci obavlje» blago:lov aašeg! novog varobrođa ,Arna“, vlasnost kap. Artura Zden. kovića. ,Arna“ ima 6000 tona nosivosti, komandant je kap. g. Dujmović, a prvi časnik g. Regjo. Raduje: mo se ovom novom napretku saše. trg ivačke tiote. Položio ispit. : Naš sugragjanin g. Venceslav Batinić položio je u Bakru na 27. II. ispit poručnika duge plovidbe. Cijene električne struje. đŽ Na prestavku odbora potrošača županija je rije šila da ona ne može maksimirati cijene struji, već da općina na temelju ugovora odredi cijene. Profi ovomi riješenju bit će uložen utok. d Ukor sokolskom društvu. Zbog sudjelovanja sokoiske muzike pri pričeku Msgr. Pellegrinciti te zbog sviranja“ u sv. Jakobu pri spaljivanju karnevala vodila se duga rasprava ni sjed- nici sokolske župe u Moslaru. Predlagalo se je dal se dubrovačkom sokolskom društvu zabrani istupanje u sok. odijelu za godinu dana, ali to_ je odbijeno, \el mu je podijeljen strogi ukor, j ispravi. d U prošlom broju iz imenika članova nove uprave Gost. Hot. Zadruge pogreškom slagara ispalo je ime g. Janka Grabušića, i Debrovaški parsbrodi. Bosanka 27/2 otputovao iz Rotterdama za Anconit Daksa 13/2 otputovao iz Pimentel za Landsend f. oi Dubac 24/2 prispio u Salerno. Dubravka 24/2 prispia u Tyne. Lapad 3/3 stigao u Sušak. Napried 1/3 ot: putovao iz Beyroutha. Pracat 28/2 prispio u Splitu Srebreno 13/2 otputovao iz Tyne za Veneciju. Srgli 17/2 otputovo iz Barrydock za Veneciju. Federiko Glavil 26/2 prispio u Pensacola. Solun 1/3 stigao u Jaffu. | Rekrutsi spisak. E. Javlja se da je rekrutni spisak mladića rogjenili god. 1906. gotov i stajaće izložen u ovoj općini nai uvid zanimanika- do 15. tek. mj. Ga B š Svetozar Miletić i dubrovačka omladina. (Uspomene prigodom stote obljetnice rogjenja.) < Dne 22. Februara 0. g. navršilo se je 100 go- dina, da se je u junačkoj Šajkačkoj u selu Mošorinu redio Svetozar Miletić. Ove godine i to upravo na 4, . Februara vršila se je 25. godišnjica njegove smrti. Nije mi nakana da pišem o životu i radu ovog čelik rodoljuba-mučenika, već da prikažem kako je dubro- vačka omladina u velike cijenila njegov patriotični rad i kako se je dostojno sjećala njega. Ali prije nego pregjem na predmet neka mi bude dozvoljeno reći par riječi o dubrovačkoj omladini. Šesdesetih godina a po gotovo 70. godina dubro- vačka omladina bila je vrlo dobro organizirana. Ni jednu kuiturnu proslavu, obljetnicu, komemoraciju nije pro- pustila, a da nije uzela vidnog učešća, a što je naj- glavnije uzimala je učešća u svim. proslavama bivše Srbije i Crne Gore. Uzmemo li u obzir prilike, koje su onda vladale, razumjećemo da je omladina bila izložena svim mogućim šikanacijama sa strane. austrij- skog režima. I najmanji izraz simpatije braći preko _ Drine — smatralo se veleizdajom. Ali omladina nije stala, ona je kročila dalje preko svih progonstva uvje- rena u konačnu pobjedu. Kako je bila revolucijonarno zadojena, Svetozar Miletić bio joj je ideal; vogja i učitelj. »Dubrovačko Radničko Društvo« i »Narodna . Štionica« bila su Sijecište. omladine. Tu se je ona dnevno sakupljala i pomno pratila sve dogagjaje u našem narodu, pratila rad naših političara i boraca, a u prvome redu — Svetozara Miletića, Kad je god. 1879. Svetozar Miletić izašao iz Vacke tamnice, dubrovačka omladina brzojavno ga pozdravlja. Kad se je god. 1896. vršila 70 godišnjica njegova rogjenja, inicijativom omladine Dubrovnik do- stojno proslavlja taj veliki dan, Kako se je Svetozar Miletić borio za prava i Srba i Hrvata, i to baš u ono doba najvećeg razdora jednokrvne braće, dogagja se PO prvi put, da proslavama srpske omladine uzimlju učešća i braća Hrvati ; a to se je osobito ispoljilo u Zagrebu i u Dubrovniku. Dubrovnik je 70 godišnjicu proslavio dne 22, februara 1896. U oči dana Srpska . zastavama, a muzika koncertirala je pred Lužom, Iza programa obašla je grad svirajući, Omladina priredila je ovacije pjevat njem ,Ni brige ti sivi tiću, mi smo stobom Sveto: zare Miletiću“. Na dan proslave društva okitiše u 8 sali na veče u prepunoj dvor »Sloge« otpočela je svečana akademija u počast Mi tića. Program: je bio: 1. Govori o Dr. Svetozaru Miletiću g. Dr. Va Matijević, : 2. Dubek: Miletiću himna za muški zbor. 2 3, Vieux temps: Fantazie Caprice duo za violiu i glasovir, izvršuju g.gja Maria Pugliesi i g. Ivan Čižeke: 4. Petnaestog novembra 1879., pjesma Zmala: Jovana Jovanovića, deklamuje g. Stijepo Knežević. 4 5. Sodermann: , Svatovi“ mješoviti zbor. 2 bd 6. Smetana: Trio u g. mol za violin, violonce aSOvir, izvršuju g.gja Maria Pugliesi i g.g. Pugliesi i Ivan Čižek, . : :o 7. Goreišek: Srpske , muški zbor. Li 8. Apoteoza Miletićeva (živa slika), pjesme“ Prepunoj dvorani još više je dalo značaja, što 54. A