\ Strana 2. ne na teret privatnih potrošača nego na teret starih reserva, Govori se da Centrala nije sve potrošila u Popravak strojeva ni ono što je primila (K 600.000) od osiguravajućeg društva povodom požara g. 1917. Ako je ovo sve ovako, kako se može povisiti struja privatnim potrošačima i radi izvanrednih popravaka i . izmjene strojeva? ., , Radi ovih razloga privatni potrošači neće da pla- ćaju struju više nego je Općina našla da odgovara sadašnjim prilikama, din, 7 kilowat sat. Neki potrošači omisle hoditi i do represalija; ako im se prikine struja oni će dati ostraniti sa svojih zgrada sve aparate elek- trične Centrale. Drugi potrošači predlažu da nitko ne plaća struju više od din. 7, pak da vidimo što će Cen- trala raditi, hoće li počiniti samoubojstvo te svakome prekinuti. struju? Razbor nam diktira da budemo složni i da se branimo zakonitim putem. Upada u oko da je Centrala junak sa privatnim potrošačima, njima se kidalo žice jer nijesu plaćali ono što ona hoće, dok sa Općinom i Trsmvajom ne postupa isto iako manje plaćaju a to će biti za to što smatra privatne potrošače slabim. I zbilja do sada privatni potrošači plaćali su povišice bez otpora, ali pošto su povišenja doprla do vrhunca i privatni ustali su protiv novih povišenja, pa zato je i nastao spor koji vlasti imaju da riješe. Mi konstatujemo da je Centrala dužna davati struju privatnim potrošačima uz ugovorenu cijenu pak ako tu cijenu treba mjenjati radi valute to seima uči- niti dogovorno sa Općinom, a Centrala nije vlasna odregjivati cijene sama po svojim kalkulacijama. Prema tome niko nije dužan plaćati račune koji prelaze din. 7 kilowat sat, sve dok se ne ustanovi da Centrala u istinu ima pravo da naplaćuje više i dok Oyćina to dozvoli. Mato Kesovia. Pošta Dubrovnik 1 i Dubrovnik 2. Primanje i raspačavanje pošte«na dva mjesta treba ukloniti. — Pitanje telegrafa. Primamo ovaj dopis : : . Prekrštenje Gruža u Dubrovnik 2 bilo je svakako umjesno i potrebito u interesu u prvom redu prometa o stranaca kod nas, pa smo i: mi Gružani to prihvatili bez ikakve opozicije, dapače mi smo i pozdravili tu ideju, jer interesi Dubrovnika su istodobno i interesi Gruža, te procvat i napredak našeg grada zuači pro- cvat i napredak njegove luke. Tim prekrštenjem dobila je i maša pošta u Gružu novi naziv ,Dubrovnik 2“ — | veliki dio poštanskih pošiljaka, osobito poslovne korespondencije, adresira Se već u ,Dubrovnik 2“ te u poštanskom prometu naziv Gruž dnevno sve više nestaje. I mi za tim ne plačemo, ali pošto nam novi naziv Gruža nanosi neke neprilike, moramo na to upozoriti nadležne faktore, da tome doskoče u interesu poslovnog svijeta u Gružu. Bilo, uslijed nejasno napisanog broja ,2“ kod »Dubrovnika“, bilo usljed neupućenosti ili nepažnje poštanskih organa kod željeznice i pomorske pošte, dogagja se češće, da naša korespondenca- pogje u Dubrovnik, gdje se onda konstatuje, da tamo ne spada, već da spada u Dubrovnik 2, pa se tek slijedećom redovnom pošt. vezom vraća u Gruž, gdje se tek idućeg dana dostavlja i time nam pošta zakasni za jedan dan, Moramo istaknuti, da tome nije kriva pošta u Gružu, čijim smo poslovanjem potpuno zadovoljni, već je tome krivo to, što je sada u pogledu pošte Gruž i Dubrovnik, jedno samo područje, sačinjavaju jedan grad Dubrovnik, u kojem s€ nalaze dva poš- tanska ureda, i ta obadva ureda vrše službu primanja pošte na dolasku i raspačavanja odn. dostavljanja te pošte. A toga nema u nijednom gradu, gdje ima po više pošta, Beograd, Zagreb, Saraievo, Ljubljana u Svim tim gradovima ima PO 3, 4, 5, pošt, ureda, ali samo jedan izmegju njih prima poštu, koja dolazi u te gradove, i to redovito onaj ured, koji se nalazi na željezničkoj stanici (Zagreb 2, Ljubljana 2), Prema tome bi se primanje i raspačavanje pošte moralo i ovdje urediti tako, da bi čitava pošta, koja dolazi željeznicom i parobrođima u Gruž, bilo za Gruž.bilo za Dubrovnik, ostajala kod pošte Dubrovnik 2, dakle u Gružu, tu bi se izradila i podijelila dostavljačima (pismonošama), koji bi onda mogli ići tramvajem do Dubrovnika i tu dostavljati. Mislimo, da bi se time postiglo i to, da bi se pošta u Dubrovniku mogla primati ranije nego li sada, jer ne bi trebalo, da dolazi najprije u poštu Dubrov. nik 2, pa da se odanle proslegjuje pošt. kolima u Du- brovnik 1, gdje se tek onda izragjuje i dijeli. Za pošt, upravu to bi značilo i neku prištedaju, jer bi otpali suvišni troškovi za transport pošte iz Gruža u Du. brovnik, a za Gružane bi to bila takogjer neka dobit, e A mNeahti ; DUBRVVAČKI LIST“ jer bi time otpala sadašnja neprilika t. j. da naša po- šta ide pogrešno u Dubrovnik, pa da nam se usljed toga dostavlja s jednim danom zakašnjenja. Ovom prilikoin ćemo se dotaknuti i telegrafske službe, s kojom, uza sve naše priznanje našoj pošti, ne možemo da budemo zadovoljni radi toga, što Gruž nema direktne telegrafske veze s nijednim udaljenijim mjestom, već svi telegrami za Gruž dolaze nam kao tranzitni telegrami preko Dubrovnika i time moramo i to trpjeti, da nam više puta telegrami dolaze za više sati kasnije, jer se silom prilika zadržavaju kod Dubrovnika 1 dok ih pretelegrefišu ovamo. A pošt. upravi mora biti poznato, da jeu Gružu skoncentrisan sav trgovački promet, da je to luka Dubrovnika, da su u Gružu etablirane sve velike trgovačke firme, da je tu stanica nekoliko naših vojnih lagja, da se tu nalazi pom. vojna akademija, vojne kasarne, režija duhana i t. d, i da bi u interesu svih bilo da njihovi .telegrami ne zadocnjavaju ni pola sata usljed transi- tiranja Dubrovnika. Ako Dubrovnik ima dvostruke telefonske i tele. graiske linije, mogla bi se jedna barem direktno spojiti sa Gružom i prinijeti odn. postaviti kod pošte Dubrovnik 2 barem jedan Hughes aparat. A mjesta za proširenje i poštanskog i telegraf. skog prometa našlo bi se u Gružu dovoljno. Gružanin, Suzbijanje žilogriza ua višnjama u Brelima. U prošloj godini učiteljice sela Gornjih i Donjih Brela, Marija Mandić i Anka Junčić, povele su živu akciju, skupa sa škol, djecom, oko tamanjenja žilogriza, velikog štetočinje na višnjama, koje su u onim selima skoro jedino vrelo narodne privrede. Ove su učiteljice sa školskom djecom sakupile više hiljada ovih kornjaša i time iskorenile.imnogobrojne generacije ovih štetočinja, čim su donijeli veliku korist ovome kraju. Državne su vlasti pratile ovu njihovu pohvalnu akciju sa osobitom pažnjom, te su našli potrebitim, daim i pismenim putem izraze pohvalu za njihov marljivi rad u ovome pogledu. Dueva 24. i 25. februara svaki je školski nad- zornik, pri pregledu onih.škola izručio svečanim nači- nom pismene pohvale ovim učiteljicama izdate im od gosp. Velikog Župana u nazočnosti sve školske djece i nastavničkog osoblja onih škola. Ovom je prigodom sreski školski nadzornik ista- «kao važnost od ove akcije za našu narodnu privredu te im je preporučio, da i nadalje rade na ovom, čim će mnogo koristiti svome mjestu. Poslije ovoga svečanog izručenja pismene pohvale u Gornjim Brelima, bilo je u onoj školi održano jedno kraiko predavanje od šumskog tehnika, o čuvanju i gojenju šuma, što su djeca rado saslušala i sigurno se mnogo okoristila. O kalamljenju protiv skarlatine. Amerikanski načenjak Dick, utvrdio je, da je, do sad nepoznati, uzročnik skarlatine neki mikrob po i- menu ,streptococcus haemoliticus“, te je uspio s njim i vješiački izazvati skarlatinu na ljudima, koji su se htjeli dobrovoljno javiti, mažući im grlo masom od tog mikroba. Poslije je iz tog mikroba odvojio otrov (toksin) i štrcao ga ljudima u kožu u maloj količini, pa opa- zio, da se na mjestu Šštrcanja koža jako zacrveni u Onih ljudi, koji skarlatine nijesu imali, a da ostane bez ikakve promjene kod onih, koji su je već prebo- ljeli. Kad je nekom od tih, koji skarlatine nijesu imali, ubrizgao veću količinu toksina pod kožu, onda se ni kod tih nije više koža crvenila kao prije kod malih količina. On je to tumačio tim što je tijelo ubrizga- vanjem postalo zaštićeno od otrova. U tom se sastoji Dickovo kalamljenje protiv skarlatine. Drugi su nau- čenjaci potvrdili Dick-ove pokuse, te izgleda, da se danas pomoću njih može razpoznati, koje se čeljade može a hoje se ne može razboljeti od skarletine, i da se štrcanjem Dick-ova toksina može svak saču- Vati od ove bolesti. k Nauka još nije rekla zadnju riječ, niti definitivno potpisala ovu pretpotstavku, ali je vjerovatnost po dosadanjem iskustvu tolika, da je potpuno opravdano, što se i kod nas u masama vrši to kalamljenje. Dr, 0: 3 Sa našeg tržišta. Žito i brašno. Dne 11. ov. mj. zabilježeni su na Novosadskoj Burzi slijedeći tečajevi: Pšenica 270/275, kukuruz su. šeni 130 novi 115, za april 117.50, brašno br. 0/450 franko vojvogjanska utovarna stanica, mjera kod uto- vara, plaćanje po duplikatima. | Posao brašnom: Eksportni mlinovi dalje su snizili svoje cijene i danas bilježe brašno br, Ogg/475, 0g/470, 2/420, 5/360, 6/260, 7/220 franko vojvogjan. ska utovarna stanica, Manji mlinovi su za kojih 15 do 20 para po kg. jeftiniji. Cijene u Dubrovnikn. Pšenica 340.—, kukuruz sušeni 185.—, povremeno suhi 165.— franko . obala Dubrovnik, mjera kod utovara. Brašno eksportnih mlinova br. 0/535, 2/475, 5/425. Brašno manjih mli- nova, berzovna tipa, 0/510, 2/460, 5/410, 6/325. Domaći produkti. Buhač. Poslije našeg izvješća nije usljedilo ni- kakovih promjena na tržištu u ovom artiklu. Za otvo- reni buhač nema nikakova interesa, potražnje bi bilo samo za tako zvani misto t. j. poluzatvoreni. Na ovdaš- njem tržišću su slijedeće cijene: Otvoreni buhač kg, 9.— do 950. Poluzatvoreni kg. Din. 12.— do 18.50. Zatvoreni kg. Din. 16.— do 17.— Maslinovo ulje: ovom artiklu potražnja je sred- nja; bolia vrsta bez mane plaća se Din. 17.— do 17.50 dok za slabiju vrstu nema interesa. Sargjele : ovom artiklu bilo bi potražnje iz ino- zemstva ali samo za srednju ribu koja se može upo- irebiti za konserviranje u kutije t. z. fileti. Luk arpagjik: ovom artiklu je srednja potražnja a cijena Din. 4.75 do 5.50. A Kolonijalna roba. Šećer kristalni Din. 12.60, kockasti Din. 14.10. Kafa. Rio od Din. 39,50 do Din. 42.— Riža talijanska od Din. 8.10 do Din. 7.30, Bas- sein Din. 6, Aracau_ Din. 6.50 sve franko Dubrovnik. Razne vijesti. Gostovanje ljubljanske opere u Du- brovniku. Kako smo obaviješćeni izgleda da je“ uprava kazališta ugovorila sa ljubljanskom operom gostovanje, koje bi trajalo pet večeri. Repertoar bi sastojao od slijedećih opera: Massanet ,Manon“, Catalani ,La Vally“, Wagner _,Ukleti Holandez“, Musorski ,Boris Godunov“ i još jedne. Gostovanje bi imalo započeti koncem aprila. Cijeli operni ensemble (skupa sa or: hestrom) sastoji se od 90 osoba. Kako je poznata, ljubljanska je opera na znatnoj umjetničkoj visini. Glavni dirigent je g. Polić, Gostovanje u našem pozorištu. Na 25. ov. mj. gostuje u našem pozorištu prva- sarajevskog nar. pozorišta g.gja Kešeljević.Cuca, koja će igrati glavnu ulogu u Nušićevom komadu u 3 čina »Tako je moralo biti“. Ovaj komad igra Dubr. Kazal. Društvo pod ravn, g. A. Turine. G.gja Kešeljević je odlična sila sarajevskog pozorišta, te je njezina igra vrlo simpatično primljena od publike. Savez primorskih gradova. U Splitu je održan sastanak načelnika i opć. u- pravitelja naših primorskih gradova, na kojim je za- ključeno da se osnuje savez primorskih gradova. Liječničko Udruženje : održalo je 24. februara svoju godišnju skupštinu na kojoj je donesena odluka geđteka da se iz obzira prema siromašnijem gragjanstvu i u napred zadrži dosadašnja minimalna tarifa liječničkih honorara i ako su liječničke nagrade znatno više i u gradovima gdje se puno jeftinije živi. Jedino će se zbog skupoće i nesrazmjerno velikih poreskih tereta računi slati od sad dvaput godišnje a kod zatezanja i honorisanja solidarno postupati, da obveze prema liječnicima budu što prije regulisane. Promocija. G. Frano Dabrović bio je na universitetu u Miin- Chenu promoviran na čast doktora medicine dent., a g. Ivo Smolčić na gradačkom universitetu na čast - doktora sveukupne medicine. Političko kretanje. Skupština g. Dr. Grisogona. . Oblasni odbor _Samost. Demokratske stranke održat će u nedjelju na 6 sati javnu skupštinu u »Slozi“, na kojoj će govoriti nar, posl. g. Dr, Prvislav Grisogono o političkoj situaciji, iz Dubrovačkog Podsaveza Jugosla- venskog Plivačkog Saveza. Pošto je uprava » Dubrovačkog Lista“ stavild ovome podsavezu na slobodno raspolaganje jednu rubriku u svome cijenjenom listu, uprava je zaključila »Dubrovački List“ službeni organ Dubrovač- “ isu jsk si i Doli ka diko čv si dV Vo o s siti ma